08.04.2010.
Faktoring u 2009.: Promet veći od 13 mlrd kuna
Erste Faktoring je lani ostvario promet od 4,5 mlrd kuna, Adriatic oko 600 mil. kuna, a Croatia factoring nešto više od 500 mil. kuna. Ova tri društva zajedno drže nešto više od 40% hrvatskog tržišta, iz čega se može procijeniti da je lanjski promet iznosio između 13 i 13,5 mlrd kuna
Visoka nelikvidnost na tržištu i visoki rizici naplate potraživanja koji iz toga proizlaze utjecali su na obujam prometa u faktoringu u prošloj godini, no procjene o ukupno ostvarenom prometu kreću se u širokom rasponu od 12 do 15 milijardi kuna.
Mile Mihaljević, predsjednik Uprave Croatia Factoringa ukupni promet u prošloj godini procjenjuje na 12 do 13 milijardi kuna, a u Raiffeisen Factoringu na 14,5 milijardi kuna. Najoptimističniji je Mate Marić iz Adriatica koji lanjski promet procjenjuje na 15 milijardi kuna.
Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga podatke za prošlu godinu još uvijek nije objavila. U 2008. godini volumen transakcija iznosio je 12,6 milijardi kuna, a u prema podacima Hanfe u prvom polugodištu 2009. vrijednost transakcija u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasla je za 9,78 posto.
Pretpostavimo li da se rast održao i u drugoj polovici godine, vrijednost transakcija u prošloj godini možemo procijeniti na 13 do 13,5 milijardi kuna.
Prema podacima Hrvatske narodne banke na faktoring otpada 1,6 posto aktive hrvatskog financijskog sustava, u kojem dominiraju banke s udjelom aktive od 75 posto.
Vodeća faktoring društva u Hrvatskoj prema podacima Hanfe su Erste Factoring, Prvi Faktor, Raiffeisen Factoring, Croatia Factoring i Adriatic.
Prema podacima dobivenim od društava, Erste Faktoring je lani ostvario promet od 4,5 milijarde kuna, Adriatic oko 600 milijuna kuna dok je Croatia factoring realizirala nešto više od 500 milijuna kuna prometa.
Ova tri društva drže po prometu prema ranijim podacima zajedno drže nešto više od 40 posto hrvatskog tržišta, što također potvrđuje računicu prema kojoj je promet u prošloj godini iznosio između 13 i 13,5 milijardi kuna.
Građevinska industrija, visokogradnja i niskogradnja, prethodnih godina bila je dominantna u poslovanju faktoring društva, no kriza je dovela do preslagivanja portfelja.
Mile Mihaljević, predsjednik Uprave Croatia Factoringa, kaže kako za njihovim uslugama najčešće posežu građevinari, trgovci i prehrambena industrija. „Stabilni su trgovci hranom i proizvođači hrane“, dodaje.
Njegov kolega, predsjednik Uprave Adriatica Mate Marić, tumači kako se djelatnosti po riziku podijeljene u crvenu, sivu i plavu zonu. Zona niske likvidnosti je crvena, a u njoj su poljoprivreda, brodogradnja, drvna, metalna i tekstilna industrija, tiskarska djelatnost, distribucija IT uređaja i turizam. „Od tih djelatnosti svi bježe“, kaže Marić.
|
U sivoj, umjereno rizičnoj zoni su papirna industrija, niskogradnja, IT industrija i farmacija, dok su u plavoj, najmanje rizičnoj zoni energetika - struja, plin i nafta, prehrambena industrija, trgovina prehrambenim proizvodima te država.
Mate Marić upozorava kako su rokovi plaćanja sve duži: prosječan rok plaćanja u 2008. iznosio 96 dana, u 2008. se produžio na 108 dana, a sada iznosi 110 dana. "Kamatne stope u prvom kvartalu su malo pale. Sve velike banke su smanjile kamatne stope, pa smo to učinili i mi", kaže Marić te dodaje da se kamatne stope u 90 posto slučajeva kreću između 8 i 10,5 posto.
"Naša strategija obuhvaća prehrambenu industriju, telekomunikacije i energetiku. To su djelatnosti u kojima je rizik prihvatljiv", zaključuje predsjednik Uprave Adriatica Zagreb, tvrtke čiji portfelj obuhvaća isključivo domaći faktoring.
U Croatia factoringu, gdje domaći faktoring predstavlja 97 posto portfelja, maksimalni rokovi plaćanja skraćeni su sa 180 na 120 dana, a raspon preuzetih potraživanja je između 100 tisuća kuna i 10 milijuna kuna. Odmah se isplaćuje 85 do 100 posto potraživanja, provizija iznosi 1 do 1,5 posto, a kamatna stopa je između 11 i 13 posto.
U Raiffeisen factoringu u 2010. očekuju daljnji rast unatoč krizi. Procjenjuju da će aktiva svih društava premašiti 8 milijardi kuna uz izmijenjenu strukturu plasmana, a uvođenje novih usluga pridonijet će rastu prometa na oko 17 milijardi kuna. (Bankamagazin)
|
|
 |
|