|
|
 |
|
|
 |
05.02.2010.
Počinje restrukturiranje Instituta Ruđer Bošković
U tijeku je informatizacija Instituta, sljedeći tjedan raspisat će se javni natječaj za novi vizualni identitet, a planira se i ulazak Hrvatske u CERN (Europska organizacija za nuklearna istraživanja), što domaći znanstvenici sanjaju već 30 godina
Institut Ruđer Bošković (IRB) u budućnosti će izgledati potpuno drukčije nego danas, a među ostalim, u okviru njega postojat će i više podinstituta.
Naime, lani je započet proces koji po prvi put prolazi neka znanstvena institucija u Hrvatskoj, a riječ je o neovisnoj međunarodnoj znanstvenoj evaluaciji tijekom koje će prominentni znanstvenici dati sugestije za restrukturiranje vodeće hrvatske znanstvene institucije.
Cijeli bi proces trebao rezultirati podizanjem Instituta na mnogo višu razinu. U tijeku je i informatizacija Instituta, što će se financirati sredstvima Svjetske banke, a sljedeći tjedan raspisat će se i javni natječaj za novi vizualni identitet IRB-a. U završnoj je fazi i otvaranje Ruđerova ureda u Bruxellesu.
Ovo su samo neke od novosti o kojima je u petak javnost izvijestila ravnateljica Ruđera dr. Danica Ramljak, koja je vođenje Instituta s 871 zaposlenim među kojima je 367 doktora znanosti, preuzela lani u svibnju.
"Važno je Institut okrenuti prema Europi i svijetu, a nekoliko zemalja ove nam godine predstavlja prioritet. To je prije svega Slovenija i suradnja s njihovim Institutom Jožef Štefan, zatim Francuska, Kanada, Njemačka - gdje ćemo uskoro uspostaviti prvu IRB-ovu fondaciju koja će biti povezana s Humboldtovom, koja je najjača fondacija u toj zemlji, zatim SAD, Izrael i Australija. Uspostavljene su i veze s vodećim znanstvenim institucijama u Finskoj, a podsjetila bih da je ta zemlja, koja je devedesetih godina bila pred bankrotom, svoje gospodarstvom pokrenula ulaganjem u znanost. Već niz godina Finska u istraživanja i razvoj ulaže čak 3,7 posto BDP-a i po tome se nalazi u svjetskome vrhu", kazala je Ramljak.
Podsjetila je i da je krajem prošle godine održan i strateški sastanak o procjeni mogućnosti ulaska Hrvatske u CERN (Europska organizacija za nuklearna istraživanja), što domaći znanstvenici, kazala je, sanjaju već 30 godina.
Hrvatskim tvrtkama to bi omogućilo da se prijavljuju na natječaje za projekte koje financira CERN, jedan od najvećih istraživačkih centara u svijetu, u čijim eksperimentima i istraživanjima već godinama sudjeluju pojedini hrvatski znanstvenici.
Ruđer je, kazala je Ramljak, počeo intenzivnije surađivati i sa zagrebačkim Sveučilištem, a uključen je i u novopokrenuti studij energetike i okoliša u Šibeniku, pokrenut u suradnji sa splitskim sveučilištem.
|
Suradnja s NATO-om
Govoreći o financijskom stanju IRB-a, Ramljak je kazala da je nažalost u prošloj godini od Ministarstva znanosti kao svog vlasnika Institut dobio 25 posto manje sredstava nego u 2008. kada je proračun Instituta bio težak 31 milijun eura, od čega su 85 posto bila sredstva države, a preostalih 15 posto vlastiti prihodi.
"Taj trend svjedoči o nedovoljnom ulaganju u znanost koje je u Hrvatskoj palo s prijašnjih 1,2 na oko 0,8 posto BDP-a. Uzmemo li usto u obzir da su molekularna istraživanja u Hrvatskoj duplo skuplja nego primjerice u Njemačkoj jasno je da smo u problemima. Stoga trenutno razgovaram s čelnicima niza institucija kako bismo pred Vladu stavili prijedlog za povećanje prihoda Ruđera. Jasno je također da istraživanja koja radimo trebaju biti relevantna za državu, a intenzivirali smo i napore da dobijemo novac iz europskih i američkih fondova. Pregovaramo i s NATO-om, čija delegacija sljedeći tjedan stiže na Ruđer, o tome mogu li neki segmenti biti od strateškog značenja i financirati se iz NATO-vih sredstava. Inače, na Institutu su u tijeku tri NATO projekta na kojima rade znanstvenici iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša te Zavoda za organsku kemiju. Inače, hrvatski znanstvenici počeli su se natjecati za europske projekte ali još uvijek se premalo natječu za američke, za koje želimo povećati broj aplikacija", kazala je Ramljak.
Govoreći o suradnji s hrvatskih tvrtkama, među kojima je posebno istakla uspješnu suradnju s Končarom, Ramljak je napomenula da bi ove godine bile na redu male i srednje tvrtke.
Također, očekuje se da će tvrtka Ruđer Medikol Ciklotron, suosnivač koje je Institut, za nekoliko mjeseci početi ostvarivati dobit koja će se vraćati u znanstvena istraživanja. Inače, riječ je o dijagnostičkoj tvrtki koja će uskoro početi proizvoditi radiofarmake za tumorsku dijagnostiku.
Ramljak je kazala i kako je dala revidirati zadnje četiri godine poslovanja Ruđera, te otkrila da su nažalost pritom pronađene 'određene nepravilnosti koje su odmah oštro iskorijenjene', te najavila bolje praćenje javnih nabava i studentskih ugovora u čemu će pomoći i informatizacija Instituta. (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|