|
|
 |
|
|
 |
25.11.2009.
Istraživanje: Interna revizija odgovorna upravi koju mora kontrolirati
Ako odgovarate upravi koja vam istovremeno potpisuje plaću, možete dirati u segment ispod, ali ne i u samu upravu, upozorava Jasna Turković, članica Nadzornog odbora Hrvatskog instituta internih revizora; u svijetu prevladava praksa da interni revozori odgovaraju nadzornim odborima
Dva glavna problema s kojima se suočava interna revizija su nedovoljna komunikaciju između interne kontrole i ključnih vlasnika udjela (višeg menadžmenta, uprave ili Nadzornog odbora) te nedostatak sposobnog stručnog osoblja, zaključak je istraživanja kojeg je provela konzultantsko-računovodstvena tvrtka PricewaterhouseCoopers.
Najvažnij doprinosi interne revizije tijekom protekle godine smatraju se poboljšana učinkovitost poslovanja i procijenjene procedure interne kontrole i utvrđeni nedostaci, što je u skladu s osnovnom definicijom i glavnim ciljem funkcije interne revizije.
Na upitnik poslan u 122 organizacije odazvalo se njih 42 ili 34 posto. Od toga ih je 22 posto iz bankarskog sektora, 19 posto iz osiguranja, 14 posto iz javnog sektora te 45 iz realnog sektora.
Prihod veći od 500 milijuna kuna ima 63 posto organizacija koje su sudjelovale u istraživanju, a 56 posto ih ima više od tisuću zaposlenih.
Istraživanje je pokazalo da 84 posto organizacija obavlja internu reviziju koristeći vlastite resurse, 76 posto ispitanika vjeruje da interna revizija ima odgovarajući status u njihovoj organizaciji, a 65 posto da im interna revizija donosi veliku korist uz nizak trošak.
Interna revizija razvijenija je u financijskom sektoru, u kojem je i zakonski regulirana, dok za gospodarske tvrtke u Hrvatskoj ne postoji obveza interne revizije.
Osim toga, u Hrvatskoj interni revizori uglavnom odgovaraju izvršnom menadžmentu (84 posto), dok u svijetu prevladava praksa da se izvješća podnose nadzornom odboru ili odboru za reviziju kao stručnom tijelu.
|
„Položaj interne revizije u korporaciji ovisi o tome koliko je ona sama spremna svojim preporukama pomoći upravi. A je li podrška internoj reviziji prava ili figurativna, ovisi o tome koliko menadžment traži mišljenje revizije, koliko uvažava njene preporuke, te kroz veličinu proračuna s kojim interna revizija raspolaže“, rekla je Ivana Devčić Lamza, direktorica interne revizije Intesa SanPaolo Carda u raspravi za okruglim stolom prilikom predstavljanja rezultata istraživanja.
Približno polovica organizacija koje su sudjelovale u istraživanju izjavilo je da procijenjeni godišnji proračun za usluge interne revizije iznosi do 500 tisuća kuna. U usporedbi s godišnjim prihodom, prosječni godišnji proračun interne revizije predstavlja 0,2 posto tog iznosa.
Jasna Turković, članica nadzornog odbora Hrvatskog instituta internih revizora, naglasila je da je idealna situacija kada interna revizija odgovara nadzornom odboru, pri čemu bi barem jedan član odbora trebao imati stručna znanja iz područja interne revizije.
U našim okolnostima bolje je da interna revizija odgovara predsjedniku uprave, a ne financijskom direktoru, smatra Turković.
Sudionici okruglog stola složili su se da uloga interne revizije nije da otkriva skandale i prijevare, nego da upozorava na rizike koji se javljaju u poslovnoj praksi korporacije. No, dobro educirana, efikasna i neovisna interna revizija može znatno smanjiti rizik prijevare.
„Dobar interni revizor trebao bi imati vještine Sherlocka Holmesa, Supermena i Snoopyja: prvo mora prikupiti ogromne količine podataka i iz njih donijeti zaključke i preporuke; zatim preporuke treba implementirati i kontrolirati njihovu provedbu, pri tome treba biti upućen u sve što se dešava, a zadržati neovisnost – poput Snoopyja koji zna sve, ali s krova svoje kućice zadržava strateški pogled na situaciju“, slikovito je opisala Jasna Turković.
|
Za Senku Presečan, zamjenicu direktora interne revizije Zagrebačke banke, bitno je da uprava razumije i prihvaća preporuke interne revizije kako bi se pronašla rješenja za smanjenje rizika.
No, preporuke interne revizije nisu jamstvo da će se problem riješiti, upozorava Jasna Turković. „Pitanje je jesmo li dovoljno jaki. Ako odgovarate upravi koja vam istovremeno potpisuje plaću, možete dirati u segment ispod, ali ne i u samu upravu“, dodaje.
Istraživanje je pokazalo da je informacijska sigurnost uključena u internu reviziju tek kod četvrtine tvrtki iz nefinancijskog sektora, što ukazuje podcjenjivanje ranjivosti u tom području, s obzirom da je poslovanje ispitanih tvrtki nezamislivo bez informacijskih sustava.
Najveći broj odjela interne revizije izvan financijskog sektora su relativno mali. Gotovo trećina ispitanika ima odjel interne revizije koji se sastoji od jednog revizora, dok trećina ispitanika ima odjel interne revizije od pet ili više zaposlenika (uglavnom financijski i javni sektor). U bankarskom sektoru na jednog revizora dolazi 125 zaposlenika, a u osiguranju 300 zaposlenika.
Uzrok očite povezanosti broja internih revizora s veličinom tvrtke u financijskom sektoru može se objasniti time da kod njih postoji standardna struktura, sa sličnim procesima. S druge strane, ostali industrijski sektori razlikuju se u pogledu strukture organizacije, procesa, proizvoda i njihovih rizika.
K tome, financijski sektor snažnije je reguliran nego drugi industrijski sektori, što dovodi do ranijeg uspostavljanja i razvoja funkcija interne revizije. Razvijena regulativa doprinijela je razvoju interne revizije u financijskim institucijama, ali banke su u prije zakonske obveze počele razvijati svoje revizorske odjele, rekla je Senka Presečan iz Zagrebačke banke.
Više od trećina zaposlenika interne revizije nema nikakav stručan certifikat, a tek osam posto ih ima međunarodni certifikat.
U bankarskom sektoru kao glavni problem navodi se nedovoljna iskoristivost prateće informatičke tehnologije, dok više od četvrtine ispitanika iz javnog sektora glavnim problemom smatra nedostatak uredskog prostora.
Prema odgovorima ispitanika 89 posto tvrtki smatra da poštuje standarde Instituta internih revizora, no samo 18 posto organizacija potvrdilo je potpunu usklađenost s međunarodnim standardom.
|
Tvrtke koje posluju na razvijenijim tržištima internu reviziju vide kao funkciju koja može i mora povećati njihovu učinkovitost, djelotvornost i stratešku vrijednost.
Od organizacija koje su sudjelovale u istraživanju 89 posto ih smatra da postoji učinkovit proces praćenja rješavanja nalaza i preporuka interne revizije. Međutim, izvan financijskog sektora približno jedna četvrtina organizacija nema učinkovito praćenje primjene preporuka interne revizije. (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|