31.07.2006. (Jadranka Šević)
HNB: Svake godine nestane prihod od 2 milijuna turista
Ministarstvo turizma procjenjuje zaradu na 6 do 12 milijuna, ovisno o dnevnopolitičkim potrebama
ZAGREB - Hrvatska, prema podacima HNB-a, od početka 2003. do kraja 2005. godine od turizma prosječno zarađuje oko 5 milijardi eura. Istodobno, procjene Ministarstva turizma penju se od 6 pa čak do 10 i 12 milijardi eura, ovisno o turističkoj euforiji i dnevnopolitičkim potrebama.
Zapanjujući podaci središnje banke govore da samo 20 posto stranih turista boravi u plaćenom, tj. organiziranom smještaju, 22 posto ih najčešće boravi u neplaćenom smještaju, tj. kod prijatelja ili u vlastitom aranžmanu, dok je čak 58 posto izjašnjava da “nema smještaj”.
Kako od organiziranog smještaja Hrvatska ostvaruje čak 68 posto turističkih prihoda, tzv. tranzitni turisti, naši građani zaposleni u inozemstvu, te siva ili crna ekonomija u turizmu predstavlja, pokazuju podaci, najveću rak-ranu domaćeg turizma.
Stručnjaci ističu da trendovi posljednjih godina pokazuju kako se postotak onih s plaćenim organiziranim smještajem sve više smanjuje, a to bi moglo upućivati na činjenicu da sve više stranaca kupuje kuće u Hrvatskoj, ali i na činjenicu o rastu sivog tržišta.
Koliko Hrvatska doista ostvari prihoda od turizma? Prema podacima središnje banke, najviše godišnje ostvari 5,7 milijardi eura, pri čemu 628 milijuna eura čine prosječni godišnji rashodi.
- Pravi i precizni odgovor na ovo pitanje dale bi samo stroge emigracijske kontrole kakvih, primjerice, ima čak i Turska, automatski brojači putnika ili kompjutorski skeneri putovnica na barem 5 najvećih graničnih prijelaza u Hrvatskoj, a kojima bi se evidentirao ne samo broj ulazaka, zemlja iz koje dolazi turist, već i njegovi dani boravka te dan odlaska - naglasio je mr. Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku HNB-a.
Jankov napominje da se, ovisno o statističkom obuhvatu, broj stranih turista u Hrvatskoj može razlikovati i od 1,5 do 2 milijuna putnika, koji su prešli državnu granicu, ali navodno nikada nisu izašli iz zemlje.
Pripreme za EU prislit će Hrvatsku i na ovaj korak, ističu stručnjaci, a Siemens je navodno Ministarstvu financija već bio spreman ponuditi slično rješenje. Sve do tada na raspolaganju su nam različite procjene.
Dok Državni zavod za statistiku mjeri broj noćenja turista, MUP broji broj putnika koji ulaze u Hrvatsku, ali bez podataka o zemljama iz kojih dolaze.
Ministarstvo turizma raspolaže i s podacima turističkih zajednica, a Hrvatska narodna banka radi svoju procjenu temeljem anketnog istraživanja agencije Puls na visokom uzorku od oko 20.000 turista.
- U Hrvatskoj se turizam, kao i u susjednoj Austriji, godinama pratio samo kroz podatke platne bilance - doznake u korist turističkih poduzeća, promet mjenjačnicama i plaćanje karticama. Morali smo, kao i ostale zemlje EU, dopuniti ovakav način praćenja radi visoke eurizacije sustava - kaže mr. Jankov.
|
Dodaje da su svjetski standard trenutačno ankete koje i mi primjenjujemo, a Eurostat tek radi na standardizaciji i poboljšanju novih metoda praćenja
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj u kojoj je euro, a prije njemačka marka, uvijek egzistira kao paralelna valuta, mogle su se evidentirati samo direktne doznake hotelima za plaćeni smještaj. U ostaloj je potrošnji bilo teško razlučiti da li u mjenjačnici devize zamjenjuje turist ili naš građanin koji godinama štedi u devizama ili ih vadi za ljeto iz kućnih čarapa.
Domaći turisti
Poseban je problem u pračenju domaćih turista. Prihodi su u domaćem turizmu naglo povećani kad je 1995. uvedena metodologija MMF-a, a po kojoj 25 posto svih priljeva od turizma dolazi od domaćih turista. Tako je te iste još uvijek ratne godine, broj turista počeo enormno rasti iako objektivno na Jadranu nije bilo stranaca.
Izvor: jutarnji.hr
|
|
 |
|