27.07.2006. (Nataša Gajski Kovačić, Biserka Lovrić )
I voće i povrće mogu biti nositelji salmonele
Bakterija se zadržava na ljusci jajeta nakon što je ono sneseno, a ne u bjelanjku ili žumanjku, pa do onečišćenja dolazi zbog nepravilnog rukovanja
Prof. Ira Gjenero Margan, voditeljica Službe za epidemije zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kaže da se godišnje kod nas zabilježi 4500 do 5000 slučajeva salmoneloze koje se obično pojavljuju u obiteljskom krugu ili za vrijeme velikih slavlja. Rijetko se epidemije javljaju u restoranima, jer su profesionalni kuhari i posluživači hrane dobro upućeni u higijenska pravila.
Gjenero-Margan dodaje da se zaraze ipak događaju, a za njih je odgovoran neprofesionalni dio osoblja koje ne zna na primjer da se ruke odmah peru nakon razbijanja jaja. Naime, jaja se najčešće proglašavaju opasnim medijem u prenošenju salmonele. No, treba znati da se bakterija zadržava na ljusci nakon što je jaje sneseno, a ne u bjelanjku ili žumanjku, pa do onečišćenja dolazi zbog nepravilnog rukovanja.
Drugih crijevnih zaraza koje se prenose zbog nehigijene u Hrvatskoj je vrlo malo, pogotovo iz vode. Kao i u razvijenom svijetu, na godinu se zabilježi najviše desetak slučajeva dizenterije, dok je trbušni tifus eliminiran. Naš poznati nutricionist dr. Ignac Kulier kaže da kod ljetnih trovanja hranom postoje tri tipična.
Prije svega je to salmoneloza, koju uzrokuje bakterija salmonela koja se razvija zbog nehigijenskih uvjeta a prenosi se nedovoljnim pranjem ruku i namirnica, pogotovo mesa peradi. Druga je escherichia coli, najčešća bakterija iz mljevenog mesa. U opasno trovanje hranom spada i bakterija strafilococus aureus, poznatija kao zlatni stafilokok koji je posebno vezan uz sladoled.
Ljetna trovanja hranom mogu se spriječiti kupnjom samo svježih namirnica, ali i konzerviranih, kaže dr. Kulier.
I nutricionistkinja Darija Vranešić kaže da su kod salmoneloza najopasniji kolači koji sadrže jaja, te mesni proizvodi. No dodaje da je dokazano kako i voće i povrće mogu biti nositelj salmonele. Stoga je važno dobro ih prati. Jaja i meso treba termički obraditi - najbolje je jesti tvrdo kuhana jaja, a treba izbjegavati kolače, kreme i sladoled koji sadrže sirova jaja.
Da bi se dobila bitka protiv bakterija uzročnika trovanja, Vranešić smatra da treba prije pripremanja hrane, ruke i površinu na kojoj se namirnice odlažu, režu ili sjeckaju dobro oprati. Svježe meso, perad i riba ne smiju biti u dodiru s namirnicama koje se konzumiraju bez prethodne termičke obrade. Namirnice treba dovoljno termički obraditi, bez obzira je li riječ o kuhanju, pečenju, prženju.
Meso koje nije zamrznuto treba potrošiti u roku dva dana za ribu i perad odnosno do pet dana za teletinu, janjetinu, svinjetinu, govedinu, savjetuje Vranešić. Dodaje da je na izletima najbolje koristiti flaširanu vodu, jer voda iz potoka također može biti izvor zaraze.
Izvor: vjesnik.hr
|
|
 |
|