19.07.2006. (Matilda Bačelić i Jerko Gudić)
Konstruktor osvojio Katar, ostali graditelji nesposobni za izvoz
Željko Žderić, predsjednik Uprave Konstruktora, u velikom je stilu demantirao sve koji su na temelju službenih statističkih podataka potpuno opravdano tvrdili da domaći građevinari, unatoč tome što su se proteklih godina imali prilike 'izvježbati' u velikim infrastrukturnim radovima na domaćem terenu, u inozemstvu više ne mogu odigrati važniju ulogu
Hrvatski građevinari nisu iskoristili iskustvo s gradilišta autocesta kako bi se osposobili za ozbiljniji nastup na stranim tržištima. Vrijednost radova u inozemstvu u prvom je kvartalu čak 18,4 posto manja nego prošle godine
Naime, na veliko iznenađenje domaće javnosti, splitski je Konstruktor sklopio posao snova u prebogatom Kataru. Željko Žderić, sa širokim osmijehom na licu, potpisao je u utorak u Dohi ugovor težak gotovo 200 milijuna dolara. Vrijednost tog projekta veća je od Konstruktorovih ukupnih godišnjih ugovora. Zanimljivo, Konstruktor u velikoj međunarodnoj konkurenciji uopće nije ponudio najbolju cijenu, ali je nakon godinu dana češljanja poslovnih referencija taj zahtjevni posao povjeren upravo njemu.
Za 26 mjeseci splitski građevinari sagradit će ključnu prometnu točku i brojne prateće objekte u glavnom gradu Katara te zasigurno otvoriti vrata za druge unosne poslove. Donio sam u Katar i jedan važan projekt iz područja visokogradnje koji ću ponuditi našim partnerima. Vjerujem da imamo šanse dobiti i taj posao, a sasvim sigurno otvorit će nam se još neke mogućnosti u okolnim bliskoistočnim zemljama u kojima je politička situacija stabilna. Riječ je doista o velikom poslu, i to će nam biti jaka referencija kaže Žderić.
Uz veliki uspjeh Konstruktora pozitivan primjer je i ugovor koji je IGH sklopio za projektiranje koridora Vc. Međutim, to su, na žalost, osamljeni slučajevi.
Iako imaju stručno znanje i operativne mogućnosti za najsloženije poslove, što je zorno pokazao Konstruktor, domaći građevinari, kako kaže neumoljiva statistika, u inozemstvu rade sve manje i manje. U prvom tromjesečju ove godine vrijednost izvršenih radova u inozemstvu manja je 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2005., što je samo nastavak već poznatog trenda.
Javni radovi, kao što je bio megaprojekt hrvatskih autocesta, inače služe, kaže predsjednik Uprave Tehnike Filip Filipec, za osuvremenjivanje u tehnološkom smislu, stjecanje novih iskustava za mlađe tehničke kadrove te stjecanje novih referencija, jer, kaže Filipec, na međunarodnim natječajima uvijek vas pitaju za referencije unatrag pet godina. Logično je pitanje hoće li domaći građevinari to znanje i iskustvo uspjeti prodati i komu. Trend pada vrijednosti građevinskih radova u inozemstvu govori da dosad u tome nisu uspijevali.
|
Opseg građevinskih radova proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj bio je povijesna prilika da se domaće tvrtke osnaže za borbu na inozemnim tržištima. Uspjeli su u tehnološkom i kadrovskom smislu, ali ne i u financijskom kaže Zdenko Karakaš, direktor Udruge graditeljstva pri HUP-u i bivši ministar graditeljstva. Domaći građevinari, smatra, zbog brzog tempa gradnje nisu uspjeli akumulirati kapital koji bi im omogućio prodorniji nastup na stranom tržištu. Iz toga se vrlo jednostavno daju apstrahirati i glavne prednosti hrvatskih građevinara stručno znanje i iskustvo, te nedostaci nedostatak financijske moći. Konkurenti na međunarodnim natječajima često su ekonomski jači od cijele Hrvatske, a trend je i u graditeljstvu kao i u ostalim djelatnostima pružanje više razine usluge. Više se ne mogu, objasnio je Karakaš, nuditi samo građevinski radovi, već se mora osmisliti cijeli projekt, osigurati finaciranje i pružiti uslugu uporabe objekta. Imperativ je kompletna usluga.
Ipak, rijetki su kao Konstruktor uspjeli stečenim referencijama nadoknaditi nedostatke.
I građevinari i sve hrvatske Vlade dosada slažu se u tome da bi ova djelatnost trebala biti jaka izvozna grana. Recept po kojem bi se to trebalo dogoditi, uz časne iznimke, očito još nije pronađen. No, ono što je sasvim sigurno jest nužnost orijentacije na nova tržišta i organizirani nastup. Gotovo 90 posto sadašnjeg izvoza odnosi se na Njemačku, gdje domaći građevinari posluju prema načelu iznajmljivanja radne snage, pa je mnogi ne drže pravim izvoznim tržište. U padu angažmana u Njemačkoj krije se i pad ukupne vrijednosti radova u inozemstvu.
O tome svjedoči i primjer Tehnike, koja je u prošloj godini zabilježila samo simboličnih 1,6 posto inozemnih prihoda u ukupnoj strukturi u odnosu na nekadašnjih 20 posto. Najveći pad dogodio se na tržištima Njemačke i Rusije. Razlog je, osim što je domaćim tvrtkama proteklih godina bilo više nego dovoljno posla u 'svojem dvorištu', i to što hrvatska radna snaga više nije konkuretna cijenom. Sada su u igri jeftiniji Poljaci, Česi itd., čije su zemlje, uz to, i članice Europske unije. Za tim tržištem, međutim, ne treba žaliti jer je izvoz radne snage nemoguće uspoređivati s ozbiljnim građevinskim poslovima kojima teže veliki domaći građevinari.
Putokaz prema novim, mahom istočnim, tržištima na kojima domaći građevinari mogu uspješno konkurirati, dao je tim posljednjim primjerom i Konstruktor. Prošlogodišnji prihod Tehnika je, primjerice, pretežno ostvarila na tržištu susjedne BiH. Filipec ističe kako su upravo zemlje bivše Jugoslavije za domaće tvrtke također inozemstvo, i to vrlo zanimljivo. Rusija je sada, iako daleko iza Njemačke, drugo najvažnije izvozno tržište za domaće građevinare. No, stvari su se promijenile i na tom tržištu koje sada traži cjelovitu gradnju po sustavu 'ključ u ruke'.
|
- Danas je jedini način poslovanja u Rusiji taj da prodate projekt, odnosno znanje i organizaciju. Stoga smo mi ondje zadržali svoje inženjere i uzeli jeftinije domaće radnike. To je jedini način za zadržavanje konkurentnosti - kaže Vladimir Kovač, direktor inženjeringa za ulagače u inozemstvu u Industrogradnji, najjačoj hrvatskoj građevinskoj tvrtki u Rusiji.
Procjenjuje se da će građevinski boom u Hrvatskoj trajati još neko vrijeme. Izgrađene ceste trebat će se održavati, stanogradnja će ići dalje (iako malo tržište kao što je hrvatsko ima ograničenja), najavljuje se gradnja škola i bolnica putem javno-privatnog partnerstva itd., no ništa od toga neće se po opsegu radova moći usporediti s proteklim razdobljem u kojem je dominirala cestogradnja. Građevinari će morati pronaći ili nova tržišta ili nove niše na domaćem tržištu. Jedna takva niša, koja bi mogla zaposliti domaće građevinare sljedećih godina, mogli bi postati ekskluzivni hoteli, kojih u domaćoj turističkoj ponudi itekako nedostaje.
Autocesta je jak adut za ulazak u poslove u inozemstvu
* Veliki posao ugovorili ste u trenutku kad je objavljeno da se nastavlja trend smanjenja građevinskih radova naših tvrtki u inozemstvu. Zašto je tako?
- Sve je to odraz poslijeratnog stanja i ekonomske situacije u Hrvatskoj. Morali smo angažirati sve snage na izgradnji Hrvatske. S druge strane, raspala se Jugoslavija, a s njom i cijela infrastruktura koja je donosila poslove u inozemstvu. Trebalo je ponovno stvarati putove i načine dobivanja poslova u stranim državama.
* Nekoć bi se reklo: Gradili ste autoceste, a autoceste su gradile vas. Je li izgradnja domaće infrastrukture poslužila kao referencija za izvozne poslove?
- Apsolutno. Sve što smo u Hrvatskoj napravili naša je jaka referencija, osobito autocesta koja je postala hrvatskim brandom. To je jak adut za ulazak u poslove u drugim zemljama.
* Otvaraju li se nova tržišta, uz ona tradicionalna u Rusiji i Njemačkoj?
- Naša su inozemna tržišta u okruženju, u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sloveniji, Srbiji, ali i šire. Eto, dok mi razgovaramo, Konstruktorovi su ljudi u New Yorku, Dohi, Ukrajini, Češkoj, Slovačkoj... I bez tog megaposla u Kataru naša je tvrtka znatno povećala izvozni posao.
* Bili ste na pragu dobivnja još jedne svjetske referencije, mosta kod Beške u Vojvodini, ali tu je politika presudila protiv vas?
- Ovih dana čekamo službeni odgovor, ali već znamo da je negativan, iako smo u pretkvalifikacijama bili najbolji. Digla se velika buka oko toga. U Srbiji je za nas važno samo to da se dođe na takav stupanj na kojem je prihvatljivo da hrvatska tvrtka dobije veliki građevinski posao. Kad to sazrije, problema neće biti.
|
* Kolika je uopće količina i vrijednost ugovorenih poslova u inozemstvu?
- Točne brojke sada doista ne znam, ali pouzdano znam da je broj ugovorenih poslova u stalnom rastu. U ovoj godini ugovoreni su i izvest će se radovi vrijedni više od 2,5 milijardi kuna. Za nekoliko godina kapaciteti su nam puni, a isti intenzitet zaposlenosti realno je očekivati bar još desetak godina. Pri tome ne planiramo povećavati tvrtku.
Izvor: liderpress.hr
|
|
 |
|