|
|
 |
|
|
 |
22.03.2007.
Knjiga: Radio - mit i informacija, dijalog i demokracija
U Novinarskom domu u Zagrebu 19. ožujka u podne predstavljena je knjiga Nade Zgrabljić Rotar: Radio - mit i informacija, dijalog i demokracija u izdanju Golden Marketinga - Tehnička knjiga, Zagreb. O knjizi su govorili profesori Sveučilišta u Zagrebu Milivoj Solar i Zrinjka Peruško, novinar HTV Aleksandar Stanković, urednica knjige i autorica.
Knjiga je posvećena radiju, mediju koji ima svoju stalnu i vjernu publiku unatoč današnjem vremenu u kojem dominiraju slika i virtualna stvarnost. Sadrži sedam poglavlja: Uvod, Radio - medij komunikacije i zajedništva, Mit i informacija, Dijalog i demokracija, Uvod u istraživanje dijaloga na Hrvatskom radiju, Rezultati istraživanja te Radio - monološki medij. Na kraju knjige nalazi se zanimljiv Pojmovnik za čitanje radija.
U njemu autorica daje dvadesetak pojmova od A do Ž počevši od pojma "audio" do pojma "žanr". Uz kratak opis svakog pojma u kontekstu radijske prakse navodi se i recentna literatura o tome koja obuhvaća mnoge domaće i strane autore.
Na temelju višegodišnjeg praktičnog rada na Hrvatskom radiju i teorijskog bavljenja medijima autorica istražuju dva temeljna novinarska žanra - vijesti i dijalog. Ti se žanrovi promatraju u kontekstu specifične prirode radija. Radio je medij govora koji je nastao na tragu usmene predaje, a ne na tragu pisane kulture. To zahtijeva nove metodološke pristupe i teorijske okvire i u tom smislu ova je knjiga pionirski rad u području empirijskog i teorijskog promišljanja radijske medijske prakse.
Žanr vijesti na radiju je složen fenomen usmene tradicionalne komunikacije, a ova knjiga pridonosi teorijskim komunikološkim naporima njegova razumijevanje Polazeći od teze da su vijesti rituali suvremenog čovjeka, autorica istražuje različite mitsko-ritualne strukture koje se pojavljuju u informativnoj emisiji Hrvatskoga radija ako što su geofizički znak i glazbeni signal prije vijesti kao mitsko ritualni transfer nacionalnog, "mitsko vrijeme" vijesti, ritualizacija ritmičnim govorom u vijestima, "scenarij" emisije pa i sami urednici emisije koji podsjećaju po nekim osobinama na plemenske šamane.
Ritualizacija radijskih sadržaja odgovora tezi Marshalla McLuhana da je svaki medij poruka sam po sebi i da različiti mediji šalju različite poruke s obzirom na njihovu tehnološku prirodu. Radio je za njega "bubanj plemena"! Smatrao je da je moć radija je u njegovoj sposobnosti da ujedinjuje i okuplja, da "individualno u trenu pretvara u kolektivno"!.
|
U drugom dijelu knjiga se bavi još jednim važnim radijskim žanrom - dijalogom. Na temelju metodološki utemeljenog empirijskog istraživanja jednotjednog programa Hrvatskoga radija i dijaloga koji je vođen tijekom toga tjedna 1999. godine, u knjizi se istražuje na koji način jedan medij koji je po svojoj prirodi dijaloški, u određenim političkim uvjetima može postati - monološki.
Naime, Hrvatski je radio u tom razdoblju bio izrazito monološki medij i po kvantiteti vođenih dijaloga i po kvaliteti. Dobiveni rezultati idu u prilog tezi Michela Foucaulta (1994) koji u svom Poretku diskursa upozorava da u svakom društvu postoji "strah od dijaloga".
U neki političkim uređenjima je veći, u nekima manji, ali svako društvo razvija posebne mehanizme kao što su tabui, rituali, povlašteno prao na razgovor itd., koji služe kontroli i nadzoru slobodnog i otvorenog dijaloga jer je takav dijalog nepredvidiv pa time i "opasnost" za one koji imaju moć. Različite političke teorije u tom smislu ustrajavaju na slobodi dijaloga kao temeljnom načelu demokracije, slobode medija i otvorenosti društva.
U knjizi se s teorijskog aspekta istražuje što je dijalog kao komunikacijska forma, što nije dijalog, kakvi su prema Habermasu uvjeti potrebni za vođenje dijaloga i koje su antidijaloške okolnosti, koje su ostale "dijaloške forme" komuniciranja kao disputatio, debata, konverzacija, intervju i koja je njihova funkcija.
Knjiga Radio - mit i informacija, dijalog i demokracija je udžbenik Sveučilišta u Zadru namijenjen studentima novinarstva. Zbog izrazitog interdisciplinarnog pristupa medijskoj teoriji bit će dragocjen udžbenik i studentima ostalih društvenih i humanističkih usmjerenja, medijskim istraživačima i političarima. A širem krugu čitatelja, posebno novinarima koji rade u medijima i poznaju strukturu medija "iznutra", bit će korisno i zanimljivo štivo.
|
|
 |
|
|
|
|