|
|
 |
|
|
 |
10.02.2016.
Kružna ekonomija - pokretač gospodarstva i novog zapošljavanja
BRUXELLES: Odlične reakcije sudionika briselske konferencije!
Kružna ekonomija je pokretač gospodarstva i novog zapošljavanja!
Nedostaje tržište sekundarnih sirovina
|
Više od stotinu sudionika koji su se okupili prošli tjedan u Bruxellesu potvrdili su na kraju 2.Konferencije o komunalnoj infrastrukturi zadovoljstvo onime što su čuli u glavnom gradu EU. Glavna tema konferencije bila je kružna ekonomija i prilike i izazovi koji iz nje proizlaze, a stavljaju se pred komunalni sektor u području upravljanja otpadom i vodnom gospodarstvu.
Kompetentne prezentacije EU administracije o aktualnim sektorskim politikama u EU, relevantna iskustva europskih asocijacija, poruke i ponude lobista i konzultanata, prikaz najnovijih i inovativnih tehnologija te konkretni stavovi i mišljenja europskih parlamentaraca, karakterizirali su prvi dio skupa održanog u hotelu Sheraton. Uz navedene, pozdravno su nastupili i predstavnici partnera: tvrtki Hrvatske vode i Tehnix, predsjednik Udruge gradova Željko Turk te veleposlanik RH u Belgiji Mario Nobilo.
Sudionicima su se obratili i hrvatski zastupnik Picula te slovenski Franc Bogovič, koji je u svom pozdravnom govoru naglasio važnost racionalnog korištenja EU fondova za dobro planirane investicije, kako one ne bi naknadno postale teret za potrošače. Bogovič je istaknuo veliku korist ovakvih stručnih skupova u smislu razmjene iskustava i dobrih praksi, jer Slovenija može dijeliti svoja iskustva s drugim zemljama u ovom dijelu Europe.
Njegove riječi potvrdio je i pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja Slovenije Leon Behin, koji je prezentirao cijeli proces povlačenja sredstava, te je objasnio da se slovenska Vlada 2012. počela sustavno baviti nedovršenim projektima, kako bi izbjegla smanjenje EU financiranja. Time su pružene dodatne pogodnosti za JLS za ulaganja i potrošnju EU novca na komunalnim projektima, zaključio je Behin.
U svom pozdravnom govoru zastupnik Tonino Picula, inače potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Europskog parlamenta za otoke, osvrnuo se na probleme s kojima se suočavaju otoci u Hrvatskoj. Nisu svi dijelovi Hrvatske jednako dočekali članstvo u Europskoj uniji, a pritom posebno mislim na otoke. S druge strane Konferencija je suočila i uspješne slučajeve, budući da je s otoka Krka prezentirana respektabilna komunalna praksa koju je predstavio direktor Ponikve eko Krk Frane Mrakovčić.
Prva prezentacija na konferenciji održana je od strane DG Environment, odjela Europske komisije zaduženog za okolišnu politiku EU. Lana Žutelija, inače hrvatskog podrijetla, jedan je od glavnih stručnjaka u Odjelu za eko-inovacije i kružnu politiku pri DG Environment, a govorila je o izazovima i prilikama paketa kružne ekonomije za javni sektor. Žutelija je naglasila i važnost EMAS-a (Eco-Management and Audit Scheme), sustava za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje, kojim organizacije mogu procijeniti utjecaj njihove djelatnosti na okoliš, informirati javnost o trenutnoj procjeni stanja utjecaja te unaprijediti učinkovitost rada u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša.
|
Europarlamentarac Davor Škrlec, koji je bio izvjestitelj u sjeni za izmjenu zakonske regulative o upravljanju otpadom, mišljenja je kako kružna ekonomija može biti pokretač gospodarstva i zapošljavanja, a uvođenje načela kružne ekonomije u postupak javne nabave ključan je faktor za učinkovito korištenje europskih fondova. Točno je da je plan gospodarenja otpadom u Hrvatskoj u suprotnosti s načelima kružne ekonomije, naglašava Škrlec.
Zbog toga što prije treba donijeti novi plan gospodarenja otpadom, a novi ministar zaštite okoliša, Slaven Dobrović, na dobrom je tragu. Sredstva koja su trebala ići na izgradnju 12 MBO-a treba jednostavno preusmjeriti prema novom načinu gospodarenja otpadom jer za sad 80% otpada završava na odlagalištu što nas svrstava uz rame zemljama EU poput Rumunjske i Bugarske, a to hitno treba mijenjati, zaključio je Škrlec te dodao da je zadovoljan interakcijom na Konferenciji.
Drugi dio skupa održan je kroz dvosatnu sjednicu u Europskom parlamentu, a key note prezentaciju održala je EU zastupnica Ivana Maletić. Zastupnica je glavninu svoga govora usmjerila na prilike i mogućnosti, ali i prepreke u korištenju EU fondova za financiranje komunalne infrastrukture. U aktualnom programskom razdoblju 2014-2020 vodnom gospodarstvu bit će dostupno manje sredstava u odnosu na prethodno razdoblje, obzirom da je na tom području do sada već dosta učinjeno.
Naposljetku, zastupnica Maletić je izdvojila probleme s kojima se JLS susreću u provedbi projekata komunalne infrastrukture, među kojima se ističu ograničeni financijski i administrativni kapaciteti te propusti u samoj pripremi projekata, što umnogome koči bolje povlačenje sredstava.
Potom su predstavljena najbolja iskustva i komunalne i ulagačke prakse iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine kao i iz Srbije među kojima se ističu rješavanje otpadnih voda u slivu rijeke Krke (općina Grosuplje), gospodarenje otpadom (otok Krk), sanacija odlagališta i izgradnja sortirnice otpada (općina Velika Kladuša) i međunarodni projekti Hrvatskih voda. Na kraju su čelnici uspješnih JLS i komunalnih društava kroz panel raspravu iznijeli stajališta o modelu javno privatnog partnerstva i njegovoj mogućoj primjeni u komunalnom sektoru zemalja JIE.
|
Gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić, na Konferenciji je govorio o projektima njegove JLS, prije svega o vodoopskrbi i zbrinjavanju otpadnih voda, te o drugim projektima u tijeku iz domene komunalnog gospodarstva. Njegovo izlaganje je potaknulo pitanje EU zastupnika Davora Škrleca o tome može li Ludbreg biti primjer Smart City-ja i uklopiti se u europske standarde.
Gradonačelnik je odgovorio da svakako može, ali da postoje poteškoće, kako u bližem okruženju, tako i na razini države. Manji gradovi ovise o županijskim centrima, koji imaju pregršt vlastitih problema. Na Ludbregu bi se mogle testirati inovativni sustavi i tehnologije, poput uvođenja pametnog prijevoza, no administracija je zakazala u podršci našim projektima. Stoga očekujemo i puno bolju suradnju s državnim tijelima, poput Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaključio je Dubravko Bilić.
Slijedeće godine, zbog velikog interesa sudionika i predavača te uslijed dogovora s komunalnom asocijacijom Municipal Waste Europe, skup bi mogao postati dvodnevni i još relevantniji.
|
|
 |
|
|
|
|