Međunarodno poslovanje Trgovina Robe Edukacija Potrošači O marketingu Info Naslovnica
Naslovnica  >>  Info  >>  Korisne informacije
Petak, 26.04.2024
Info
Carine
Inspekcijske službe
Ekologija
Korisne informacije
Karijere
Financije i gospodarstvo
Sajmovi i izložbe
Zaposlenost / plaće
Korisni linkovi
Osiguranja
Statistika
Zdravlje
Vijesti iz svijeta
DOP
Vijesti iz regije
Seniko studio
Kontakt
Oglašavanje
Časopis
O nama
Impressum
Korisne informacije
03.02.2016. Novi broj RBAnaliza: Stari izazovi nove Vlade
Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su prvi ovogodišnji broj publikacije RBAnalize, pod naslovom „Stari izazovi nove Vlade“, dok je tema broja inflacija.

Prvi put nakon 2008. godine, Hrvatska će u 2015. godini zabilježiti pozitivnu godišnju stopu rasta BDP-a. Osnovni doprinos rastu dolazi od povećanja pozitivnog salda u razmjeni s inozemstvom, ostvarenog u poboljšanim uvjetima razmjene i rasta inozemne potražnje.

Konačni podaci trebali bi potvrditi i pozitivan doprinos domaćih čimbenika, osobito osobne potrošnje. Deflatorni pritisci na strani uvozne ponude povećali su realni raspoloživi dohodak, a dodatni poticaj potrošnji prelio se od prihoda ostvarenih tijekom izvrsne turističke sezone.

Problemi na konkurentskim destinacijama popraćeni su poboljšanjem kvalitete turističke ponude i produljenjem sezone uz evidentno prisutan sinergijski i multiplikativni učinak na ostatak gospodarstva.

Pozitivan trend u uslužnom sektoru potvrđen je i pojačanim investicijama, a pokazatelji u drugoj polovici prošle godine daju naslutiti da se duboka i produljena recesija u građevinarstvu ipak primakla svojem kraju.

Naposljetku, pripadnost europskom jedinstvenom tržištu uz jačanje inozemne potražnje i tržišno restrukturiranje, osobito u segmentu malih i srednjih poduzeća, za posljedicu je imalo nastavak razmjerno snažnoga rasta izvoza roba.

Ipak, ostvareni oporavak nije dovoljan za stvaranje novih radnih mjesta. Tržište rada opterećeno je preniskim udjelom aktivnoga stanovništva i niskom zaposlenošću, što se odražava kroz visoku dugotrajnu nezaposlenost i nezaposlenost među mladima.

Problem održivosti rasta strukturne je prirode i kao takav rješiv je mjerama strukturne naravi i to ponajprije u domeni fiskalne politike, gdje rastući javni dug povećava troškove financiranja države i otežava fiskalnu prilagodbu.

Prevelik, trom i neučinkovit javni sektor opterećuje gospodarstvo, a uz visoki porezni teret, poslovno okruženje nije poticajno za značajnije investicije privatnoga sektora. Stoga pred novu Vladu dolaze stari izazovi, ali i kraće vrijeme za provedbu učinkovitih mjera za otklanjanje strukturnih slabosti.

Odgoda ili sporost u provedbi već identificiranih mjera za poticanje održivoga rasta bila bi pogubna za privatni sektor i mlađe naraštaje, a time i za srednjoročnu do dugoročnu perspektivu cijeloga društva.

S druge strane početak podizanja referentne kamatne stope Fed-a upozorava da će se razdoblje niskih kamatnih stopa i primjena nekonvencionalnih mjera monetarne politike Europske središnje banke jednom primaći kraju.

Za sada izostanak inflacije i nejednak oporavak članica eurozone podržava očekivanja da je nastavak ekspanzivne monetarne politike ESB-a izgledan barem do polovice 2017 godine.
Pozitivna retorika nove Vlade i povoljni uvjeti na tržištima u okružju, pružili su Vladi mogućnost da u razmjerno kratkom razdoblju provede reformske mjere i preokrene tendenciju prema povratku Hrvatske u investicijski rejting.

Time bi se stekao ključan uvjet za smanjenje premije rizika države, olakšanje financiranja javnoga duga, ubrzanje fiskalne prilagodbe i posljedično smanjenje troškova financiranja svih sektora.

Središnja banka pružit će podršku prilagodbi fiskalne politike i konkurentnosti gospodarstvu najavljenim dugoročnim repo operacijama, kojima će odgovoriti na pojačanu potražnju za kreditima u domaćoj valuti.

Stabilnost kune u odnosu na euro pritom ostaje neupitna s obzirom na visoku euroiziranost gospodarstva te negativne posljedice koje bi uzrokovala nagla i snažnija deprecijacija domaće valute.

Naposljetku, vjerodostojnost svake ekonomske politike stječe se kroz određeno vrijeme i samo uz stabilnost u provedbi nužnih mjera, a za povratak u investicijski rejting potrebni su i rezultati provedenih reformi. Prijedlog proračuna za 2016. godinu očekujemo do kraja prvoga tromjesečja.

On će pokazati ima li Vlada odlučnost za provedbu mjera prilagodbe kroz smanjenje i strukturnu preraspodjelu na rashodnoj strani. U slučaju zadržavanja statusa quo, rejting države izložit će se daljnjem padu.

Povezani članci
05.05.16 Financije i gospodarstvo
Novi broj RBAnaliza: Godina rastućih očekivanja
15.07.15 Financije i gospodarstvo
RBAnalize: slijedi razdoblje blagih stopa rasta gospodarstva
23.04.12 Financije i gospodarstvo
RBAnalize: Jedino lijepo vrijeme može pogurati BDP
24.10.11 Financije i gospodarstvo
RBAnaliza: Stopa rasta za iduću godinu smanjena na jedan posto
   
Međunarodno poslovanje  |  Trgovina  |  Potrošači  |  Edukacija  |  Robe  |  O marketingu  |  Info
Opći uvjeti korištenja  |  O nama  |  Impressum
Copyright(c) 2006, Sva prava pridržana.

Design by: Stedas    Geared by: Corvus CMS
 
 
Tražilica
Upiši pojam
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa
Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
  1. Svakako će biti bolja!
  2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
  3. Ne vjerujem da će biti bolja.