|
|
 |
|
|
 |
13.08.2015.
NP Kornati 35. obljetnicu slave s porastom broja posjetitelja
Nacionalni park (NP) Kornati u četvrtak obilježava 35. obljetnicu osnutka, tijekom kojih je taj, jedan od najljepših 'morskih' parkova u Europi, obišlo oko 2,45 milijuna posjetitelja, a samo u prvih sedam mjeseci njihov broj je porastao za 14 psoto.
Spomenutu obljetnicu u NP Kornatima proslavljaju 2-dnevnim programom u Murteru i ACI marini Piškera 12. i 13. kolovoza, što je i službeni datum osnutka tog parka 1980. godine.
Park zadnjih nekoliko godina posjećuje oko 100 do 120 tisuća posjetitelja godišnje, i to većinom vlastitim ili iznajmljenim plovilima te u organizaciji brodara i turističkih agencija, pri čemu ulaznice naplaćuju po plovilu, a ne po osobama.
U 35 godina od osnutka, ravnatelj javne ustanove koja upravlja Kornatima Josip Zanze kaže da su po posjećenosti 'najjače' bile godine od 2005. do 2008., a potom je kriza 'dotakla' i nautiku, no to se popravlja zadnje dvije-tri godine, koje označava i oporavkom.
"Ove godine u NP Kornati bilježimo pozitivne rezultate te nam se porasti po različitim kategorijama posjetitelja kreću od 5 do 14 posto, što prati i financijski rezultat, no točniji ovogodišnji ekonomski efekt znat će se polovinom rujna", ističe Zanze, dodajući da su među njihovim posjetiteljima najbrojniji nautičari koji plove Jadranom i izletnici iz različitih mjesta s obale i otoka, ali i profesionalci-ronioci i drugi sportaši.
"Najviše nam dolaze državljani EU-a, u predsezoni i posezoni su to većinom Nijemci, Austrijanci, Česi, Slovaci i Poljaci, a u kolovozu Talijani. U posljednjih nekoliko godina bilježimo rast gostiju iz Francuske i Skandinavije, 'zaluta' nam i poneki šeik i bogati Amerikanac s mega jahtom, a i svjetski jet-set nas polako otkriva", kaže Zanze. Ove godine u suradnji s Veleučilištem u Šibeniku i poslovnim partnerima provode istraživanje strukture i zadovoljstva posjetitelja čiji će im podaci početkom iduće godine znatno koristiti za daljnje analize.
Ograničenja ulaska u Park nema, no najviše je posjetitelja u proljeće i ljeti, dok ih u jesen i zimi gotovo i nema, osim tek ponekog istinskog zaljubljenika u nautiku. Na Kornate se najviše dolazi zbog uživanja u predivnom krajoliku, krstareći među brojnim otocima, otočičima i hridima, kupanja u kristalno čistom moru, promatranja zalaska sunca sa brojnih vidikovaca.
"Ono što bi im trebalo i što žele su popratni sadržaji sa interpretacijom o području na kojem se nalaze te stoga intenzivno radimo na otvaranju prvog multimedijalnog posjetiteljskog centra u Kornatima Kuća okrunjenog mora u uvali Vrulje na otoku Kornatu koju planiramo otvoriti početkom iduće turističke sezone", najavljuje Zanze.
|
Jedinstvenosti NP Kornata
NP Kornate čini jedinstvena skupina 89 otoka, otočića i hridi, površine 217 kilometara četvornih i sa 238 kilometara duljine obalne morske crte. Kornatski otoci imaju 151 dan godišnje s vedrim nebom te samo 74 s oblačnim i 2.700 sati sunca godišnje, što, kako kaže Zanze, ni na Jadranu, ni u Sredozemnom moru, ni u svjetskim morima nema niti jedna otočna skupina.
Jedinstvenosti Parka pridonosi i 850 životinjskih i 650 biljnih vrsta, ali i složeni mozaik suhozida duljine 330 kilometara, što je i jedna od najzanimljivijih kulturnih atrakcija u području parka, a tu je i bogata kulturna i arheološka baština koja potvrđuje prisustvo čovjeka još iz doba neolitika, Ilira, rimske civilizacije, Bizanta, Mletaka i drugih.
Zbog svega toga, a napose zbog zaštite i očuvanje prirode, bioraznolikosti, krajobrazne i geo raznolikosti Park je i osnovan prije 35 godina, s čijim ciljem danas djeluje i javna ustanova koja u doglednoj budućnosti planira otvorenje nekoliko prezentacijskih centara (Murter, Betina) te nove upravne zgrade u Murteru, kao i brojne druge aktivnosti i projekte u suradnji s općinom Murter, Fondom za zaštitu okoliša, Ministarstvom zaštite okoliša i drugima poput projektiranja i postava 244 sidrena sustava, postavljanja video nadzora i digitalizaciju naplate ulaznica, nabave polivalentnog katamarana i drugih.
"Na žalost JU NP Kornati za razliku od NP Krka i NP Plitvička jezera vlastitim prihodima ne ostvaruje dovoljno novca da ima održivost postojanja i bez oslonca na institucije Ministarstva, što će se nadamo se promijeniti u idućim godinama", kaže Zanze. (H)
|
|
 |
|
|
|
|