|
|
 |
|
|
 |
03.07.2015.
Održana rasprava na temu što se u hrvatskom gospodarstvu događalo u protekle dvije godine od ulaska u Europsku uniju
|
Hrvatska je u protekle dvije godine propustila veliku priliku u smanjivanju zaostatka za prosjekom Europske unije
|
Zanimljivu i vrlo sadržajnu raspravu na temu što se u hrvatskom gospodarstvu događalo u protekle dvije godine od ulaska u Europsku uniju, zasnovanu na posebnom istraživanju, organizirali su Zagrebačka inicijativa i Zaklada Konrad Adenauer u suradnji s Privrednim vjesnikom. Rasprava je okupila brojne ugledne ekonomiste, sveučilišne profesore i članove diplomatskog zbora. Posebnu draž skupu dalo je i aktivno sudjelovanje predsjednika Vlade Zorana Milanovića koji je ne samo komentirao zaključke spomenutog istraživanja, već je – što je u nas dosta neuobičajeno - pristao odgovoriti i na nekoliko pitanja iz publike.
U očekivanju boljih dana
Temelj za raspravu bilo je istraživanje stavova 248 vodećih hrvatskih poduzetnika, ekonomista, menadžera i drugih sudionika realnog i financijskog sektora. Istraživanje su osmislili Mladen Vedriš, Bartol Letica i Slaven Letica.
Ispitanici su u 47 posto slučajeva ocijenili da će u idućih pet godina Hrvatska postići bolje rezultate, dok 33 posto očekuje stagnaciju i nepromijenjenu ekonomsku aktivnost. Daljnje pogoršanje ekonomske situacije očekuje 18 posto ispitanih.
Komentirajući rezultate, premijer Zoran Milanović istaknuo je da Hrvatska u Uniji ima slobodu i mogućnost razvijati se u skladu sa svojim sposobnostima. “Još nismo ostvarili ono što nam je najvažnije, da imamo državu u kojoj bismo bili bogatiji i nezavisniji, ne samo zato da bismo se zatrpavali materijalnim dobrima, nego da bismo bili neovisni i dostojanstveni”, rekao je Milanović.
Dodao je da Hrvatska ima žilavu ekonomiju koja je unatoč krizi uspjela sačuvati brodogradnju i to kao jedina od istočnoeuropskih država nakon ulaska u Europsku uniju. “Kad je počela kriza, nismo pali za 20 posto, koliko je bio najteži pad BDP-a u Latviji, dok su sve ostale baltičke države pale za više od 10 posto. Nismo bili toliko ovisni o jednom izvoru kapitala i nismo imali toliko negativnu platnu bilancu”, rekao je Milanović.
|
Stanje je sada stabilnije, imamo turizam kao dio konkurentnog sektora usluga, a rastu i robni izvoz i industrijska proizvodnja. Prognoze su bolje, ali i premijer se slaže s ocjenom Mladena Vedriša da bi za dugoročni oporavak trebalo postići stope rasta od tri do četiri posto.
Izazov je kako učinit efikasnijom javnu upravu
Iz publike su premijera pitali je li moguće postići konsenzus među glavnim političkim snagama o mjerama za brži tempo razvoja. Milanović je podsjetio na prošlotjednu saborsku raspravu o koncesijama za istraživanje plina i nafte na Jadranu.
Za takve projekte ne bi trebalo biti teško postići suglasje, ali opet, zbog kratkoročnih političkih rasprava, brzo nastane prepirka. Milanović ipak smatra da u glavnim političkim pitanjima nema velikih razlika.
Primjerice, mnogo se u javnosti govori o smanjivanju regionalne uprave i predbacuje se strankama što to ne čine. Premijer smatra da županije imaju povijesno utemeljenje i da desetak posto BDP-a koliko se troši kroz regionalnu i lokalnu upravu i nije tako presudno za opću gospodarsku sliku. Ni cijeli sektor javne uprave nije veći od usporedivih zemalja. Ali treba ga učiniti efikasnijim, a to je već pravi izazov, dodao je Milanović.
|
Hrvatska mora ojačati izgradnju sustava i javnih procedura, naglasila je članica Europskog parlamenta Ivana Maletić. Prema njezinim riječima, nedostatak sustava osobito se očituje u području privlačenja novca iz europskih fondova gdje je Hrvatska u prošle dvije godine propustila veliku priliku.
I bivši veleposlanik pri EU Zoran Jašić ocjenjuje da je šteta što Hrvatska za sada nije uspjela povući više novca nego što ga je uplatila u zajednički proračun. Kaže da ne treba zaboraviti ni da Hrvatska mora pronaći način da ostvari rast vlastitom snagom, dok su europski fondovi tek pomoćni alat.
Europske poluge se mogu bolje iskoristiti, rekao je Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta. Hrvatska mora postavljati ambiciozne ciljeve, a sljedeći bi trebao biti eurozona. Tek će tada biti moguće ostvariti najveće koristi, uz smanjenje ulagačkog rizika.
Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista, smatra da treba napraviti dobru strategiju razvoja i jasan investicijski plan, u kojem bi tek ulaganja vrijedna oko 30 posto BDP-a mogla donijeti željeni ekonomski iskorak.
|
Skupa i slabo organizirana država, neučinkovito pravosuđe, mito i korupcija te preveliko zaduživanje države, neke su od glavnih gospodarskih kočnica hrvatskoga gospodarstva. To su procijenili sudionici ankete čiju su provedbu koordinirali urednici Privrednog vjesnika.
“Među 248 ispitanih bilo je najviše poduzetnika i menadžera pa ne čudi da oni smatraju da je javni sektor više odgovoran”, ocijenio je Slaven Letica.
Samo mali dio anketiranih, oko 10 posto, smatra da bi povoljan lijek za složeno gospodarsko stanje bila devalvacija kune. Oko 21 posto ispitanih smatra da je ulazak u EU donio potpuno pozitivne učinke, a još 38 posto ocjenjuje članstvo donekle pozitivnim. Za snažnije privlačenje investitora trebalo bi smanjiti administrativne prepreke (27 posto) i poboljšati povjerenje stranih ulagača u pravosudni sustav, odgovorilo je 25 posto anketiranih.
|
|
 |
|
|
|
|