29.05.2014.
Makroekonomija: industrija ojačala četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini
Premda sporije nego mjesec dana prije, u travnju je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla četvrti mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od početka recesije 2009. godine.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u travnju pala za 2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine ojačala za 0,6 posto.
To je već četvrti mjesec zaredom kako industrija jača na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od početka 2009. godine, od kada se vode kalendarski prilagođeni podaci.
No, rast industrije u travnju sporiji je nego mjesec dana prije, kada je iznosio 0,7 posto, i sporiji od očekivanja.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivali su u prosjeku rast industrijske proizvodnje u travnju za 1,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao pad od 1 posto, a ostali rast u rasponu od 1 do 2,5 posto.
„Industrijska je proizvodnja i u travnju nastavila s pozitivnim godišnjim stopama rasta, ali ispod naših, kao i očekivanja konsenzusa analitičara“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Promatrajući prema GIG-u, u travnju je na godišnjoj razini najviše, 10,7 posto, porasla proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, a s rastom od 1,5 posto slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.
„Unatoč lanjskom rastu zaliha, nastavljen je rast proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju, pa bi to, kao i rast proizvodnje netrajnih proizvoda, mogla biti posljedica nastavka rasta izvoza“, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je, pak, 1,3, a kapitalnih proizvoda 0,2 posto.
U travnju je pala samo proizvodnja energije, i to za 11,5 posto.
U prva četiri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja ukupno porasla za 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Industrijska proizvodnja će u nastavku godine i dalje biti pod negativnim utjecajem slabe domaće potražnje i nekonkurentnosti izvozne industrije. Međutim, pozitivan doprinos bi ipak mogao doći od polaganog oporavka zemalja u okruženju, ali i niske baze“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)
|
|
 |
|