|
|
 |
|
|
 |
29.05.2014.
Danski investitori u suradnji sa slavonskim poljoprivrednicima zasijali prvih 20 hektara industrijske konoplje
Zahvaljujući suradnji između danskih investitora u uzgoj industrijske konoplje i poljoprivrednika požeškog kraja, na prvih 20 hektara oranica u Zlatnoj dolini zasijana je ova, sve traženija na svjetskom tržištu, agro kultura.
Riječ je o oglednom sjetvenom polju industrijske konoplje na ekološkom OPG -u Damira Rosipala, kao uvertiri u danska ulaganja u sjetvu i otkup industrijske konoplje s hrvatskih polja. Danski investitor izabrao je Zlatnu dolinu i tamošnje poljoprivrednike za ovu kooperaciju zahvaljujući g. Kruni Kaiću, danskom poslovnom čovjeku hrvatskog porijekla, koji je živio u požeškom kraju i koji je također uključen u ovu inicijativu sa znatnim vlastitim financijskim sredstvima.
Cjelokupni repromaterijal za ovogodišnju probnu sjetvu osigurali su danski ulagači, kao i otkup ploda industrijske konoplje s oglednog polja, a postignutim financijskim uvjetima ove suradnje zadovoljni su i slavonski kooperanti.
Zbog velike potražnje na svjetskom tržištu za industrijskom konopljom, plod kojim će roditi upravo zasijana industrijska konoplja, a koji se jedino smije u Hrvatskoj (sasvim suprotno od prakse u većini država EU-a) iskorištavati radi tržišnih potreba, u cijelosti već sada ima poznatog kupca osiguranog preko danskih ulagača.
Danski ulagači ujedno žale što hrvatska Vlada i resorna ministarstva i nadalje ne dopuštaju iskorištavanje cijele biljke industrijske konoplje, nego nakon njenog zrenja samo ploda, dok se ostatak mora uništiti.
Na taj način poljoprivrednik, koji danas sije ovu kulturu u Hrvatskoj dobiva tek 1/7 profita isključivo kroz prodaju ploda, dok najvredniji dio – stabljiku i listove mora, zbog strogog hrvatskog zakona, uništiti.
Danci su u Hrvatskoj ovog proljeća osnovali tvrtku "Croatian Cooperation for Biodiversity" s ciljem promocije ulaganja u uzgoj industrijske konoplje po čijoj proizvodnji su ovi krajevi bili prije Domovinskog rata drugi u svijetu.
Kruto slovo hrvatskog zakona zabranilo je liberalniji uzgoj industrijske konoplje te se danas može ona proizvoditi samo radi prerade u ljudsku ili stočnu hranu i to isključivo iz njezinog ploda. Pod ovom strogom zakonskom stegom najvredniji dio industrijske konoplje danas u Hrvatskoj biva uništen, dok svjetsko tržište vapi za sirovinom te vrste.
Od industrijske konoplje danas se proizvodi više 25.000 različitih artikala te ima širok dijapazon primjene u svjetskoj industriji.
Osim ulaganja u sjetvu i otkup industrijske konoplje, danski ulagači predvođeni g. Krunom Kaićem planiraju u Zlatnoj dolini otvoriti tvornicu za preradu industrijske konoplje, kao i Institut za istaživanje i primjenu ove kulture.
|
|
Do idućeg proljeća, u nadi kako će Vlada izmijeniti zakonsku regulativu, koja sada uvelike priječi bolje iskorištavanje industrijske konoplje u Hrvatskoj, stvorili bi se također i odlični preduvjeti da stradala poljoprivredna proizvodnja u sada poplavljenim krajevima Slavonije doživi veliki procvat upravo kroz sjetvu industrijske konoplje, za kojom vlada velika potražnja u svijetu i za koju danski investitor nudi mogućnost kooperacije u svih pet slavonskih županija.
|
|
 |
|
|
|
|