|
|
 |
|
|
 |
16.05.2014.
Otvaraju se vrata jačem ulasku hrvatskih tvrtki na bjelorusko tržište
|
Hrvatske su tvrtke zainteresirane za poslovanje sa zemljama carinske unije – Bjelorusijom, Ruskom Federacijom i Kazahstanom
|
Susret hrvatskih gospodarstvenika s bjeloruskim izaslanstvom, koje je predvodila Alena Kupčina, zamjenica ministra vanjskih poslova Bjelorusije, pokazao je kako postoji prostor za jačanje suradnje dviju zemalja, a najveći su potencijali u području energetike, graditeljstva, prometa, turizma, sektora usluga i obrazovanja.
Bjelorusko je izaslanstvo 15. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori primio Luka Burilović, predsjednik HGK, naglasivši potrebu jačanja i proširenja međusobnih gospodarskih aktivnosti.
Uloga HGK je najvažnija u hrvatskom gospodarstvu, osobito u povezivanju gospodarskih subjekata u zemlji, ali i s drugim zemljama. U vremenu gospodarske krize uloga hrvatske diplomacije i Komore treba biti jedinstvena radi vođenja gospodarske diplomacije. HGK je na raspolaganju bjeloruskim partnerima u svemu što je potrebno za jačanje gospodarske suradnje, istaknuo je Burilović.
Zamjenica ministra vanjskih poslova Bjelorusije Alena Kupčina naglasila je kako interes za poslovnu suradnju treba pojačati i s bjeloruske strane, a dobra će prigoda za to biti i organizacija Poslovnog foruma bjeloruskih i hrvatskih tvrtki koji se planira za sljedeću godinu u Minsku.
Kupčina je pozvala predsjednika HGK da posjeti Bjelorusiju u sklopu hrvatskoga poslovnog izaslanstva te bjelorusku Trgovinsko-industrijsku komoru.
Proizvodne potencijale i poslovne interese na bjeloruskom tržištu predstavilo je desetak izvozno orijentiranih hrvatskih tvrtki iz djelatnosti trgovine, graditeljstva, prehrambene industrije, energetike, elektroindustrije, ICT sektora, turizma te proizvodnje duhanskih proizvoda.
Tako je primjerice svoje proizvodne potencijale predstavio varaždinski Varteks d.d., kao i Končar-Elektroindustrija d.d., koji ima iskustva na tom tržištu. Vlastite proizvodne brendove iz područja ICT industrije i elektronike istaknula je M SAN Grupa d.d., a iz područja turizma predstavljene su usluge zdravstvenog turizma Klinike Magdalena te Poliklinike Arithera Comfort Medical, kao i Autocentar Merkur kao partner u zdravstvenom turizmu.
Bjeloruski su predstavnici imali priliku upoznati i ponudu hrvatskih prehrambenih proizvoda, Podravka se zanima za kontakte u vezi s mogućom distribucijom svojih proizvoda u Bjelorusiji, a mogućnosti za suradnju predstavio je i Iprom. Zanimanje za nova istočna tržišta pokazao je i TDR d.o.o., dok je svoj asortiman proizvoda predstavio i Đuro Đaković Holding d.d., a Pa-El d.o.o. svoju zaštitu konstrukcija od korozije.
|
Potpredsjednica bjeloruske Trgovinsko-industrijske komore Natalija Nikandrava predstavila je tu gospodarsku instituciju, kao i mogućnosti poslovanja u Bjelorusiji.
Bjeloruska Komora okuplja 2000 članica te pruža usluge certifikacije, zaštite intelektualnog vlasništva, organizacije nastupa na sajmovima, poslovnim forumima, arbitraži itd. HGK razvija dobre odnose s Trgovinsko-industrijskom komorom Republike Bjelorusije, s kojom ima potpisan Sporazum o suradnji iz 1998. godine. Od tada je održano više zajedničkih gospodarskih susreta, od kojih su korist imale tvrtke obiju zemalja.
Republika Bjelorusija dio je carinske unije s Ruskom Federacijom i Kazahstanom, a najrazvijenije su grane gospodarstva industrija i strojogradnja. Razvijena je i prehrambena industrija i poljoprivreda, a u posljednje vrijeme jača i sektor lake industrije, ponajprije proizvodnje tekstila, kože i obuće.
Bjelorusija je otvorena zemlja za investicije, kojih je lani bilo u vrijednosti od dvije milijarde USD. Na privlačenju investicija radi Nacionalna agencija za investicije i privatizaciju, a kroz investicijske sporazume ulagačima u bjelorusko gospodarstvo nude se carinske i porezne povlastice.
Prioriteti za investiranje su u području alternativnih izvora energije, farmaceutike i biotehnologije, proizvodnje autodijelova, elektronike te prehrambene industrije.
Robna je razmjena između Hrvatske i Bjelorusije od početka 2000. godine na razini 30 milijuna USD te je 2008. godine dosegnula najviši iznos od 93,4 milijuna USD. Sljedećih godina pod utjecajem recesije koja je pogodila gospodarstvo obiju zemalja dolazi do pada robne razmjene, koja je u prošloj godini iznosila 41 milijun USD.
Izvoz Hrvatske u Bjelorusiju iznosio je 16,3 milijuna USD, što je povećanje od 52 posto u odnosu na 2012. godinu, dok je uvoz iz te zemlje iznosio 24,8 milijuna USD. Najznačajniji su hrvatski izvozni proizvodi u Bjelorusiju u 2013. godini bili električni aparati, lijekovi, kemijski proizvodi, električni transformatori i statički pretvarači, građevinski materijal te svježi i suhi agrumi.
|
|
 |
|
|
|
|