19.03.2014.
Okrupnjavanjem do veće konkurentnosti industrije pekarskih proizvoda i tjestenine
Pekarska industrija i proizvodnja tjestenine u Hrvatskoj spadaju među aktivnije industrijske grane, koje godinama bilježe rast proizvodnje, ali zbog nedostatne konkurentnosti u idućem razdoblju i u tim će granama vjerojatno morati doći do okrupnjavanja, rečeno je na današnjem okruglom stolu Poslovnog dnevnika "Pekarski proizvodi i tjestenine".
Proizvodnja tjestenine u Hrvatskoj unazad 10-ak godina, prema riječima člana Uprave tvrtke za proizvodnju tjestenine Naše Klasje Zorana Šimunića, porasla je tri i pol puta, a potrošnja tjestenine je u razdoblju od 2000. do 2009. rasla za čak 85 posto.
No, upozorio je Šimunić, uvoz tjestenine se od 1991. do 2009. godine uvećao za čak 30 puta - sa 600 na gotovo 18 tisuća tona godišnje, kao posljedica sveopće propasti hrvatske industrije u 1990-im godinama.
Bitna promjena na tom tržištu dogodila se 2004. godine, od kada je uvoz tjestenine posve oslobođen svih davanja, što je dovelo do promjena na koje brojne 'stare' velike tvrtke nisu bile spremne te su zatvarale svoje tvornice. No, tada se počinju pojavljivati sve brojniji mali poduzetnici, pa se tako danas većina proizvodnje odvija u pogonima kojih 1990-ih nije bilo, i to uglavnom u sektoru malog i srednjeg poduzetništva.
To je rezultiralo rastom proizvodnje tjestenine, a iz situacije u kojoj je uvoz 2000. godine pokrivao gotovo 90 posto potrošnje, 2012. godine po prvi je put zabilježena domaća proizvodnja veća od uvoza, rekao je Šimunić te dodao da trenutno u Hrvatskoj tjesteninu proizvodi 27 tvrtki s godišnjim prometom od oko 135 milijuna kuna.
No, istaknuo je, te tvrtke imaju prilično slabe pokazatelje konkurentnosti i da bi opstali morat će se ići ka okrupnjavanju, kao i u svim ostalim sektorima prehrambeno-prerađivačke industrije, bilo kroz kapitalno povezivanje ili preuzimanje, bilo kroz povezivanje npr. u zadruge, zaključio je Šimunić.
Znatno veći broj poduzetnika je u sektoru pekarstva. Pekarstvom se danas u Hrvatskoj bavi oko 600 trgovačkih društava, a dodaju li se tome i obrti, broj poslovnih subjekata u pekarskoj industriji premašuje dvije tisuće, s 30-ak tisuća zaposlenih, rekla je predsjednica udruženja mlinarsko-pekarske industrije Žitozajednica Nada Barišić. Njihova proizvodnja iznosi oko 170 tisuća tona kruha godišnje, a godišnji im je prihod oko 3 milijarde kuna.
Kao jedan od najpozitivnijih podataka o ovom sektoru Barišić je istaknula činjenicu da se ova industrijska grana gotovo u cijelosti bazira na domaćoj sirovini.
Ali, dodala je, ekonomska se kriza počela odražavati i na pekarstvo, koje je nakon godina rasta 2012. zabilježilo pad proizvodnje za gotovo 3 posto, a pad kupovne moći građana odrazio se i na rast udjela tzv. osnovnih vrsta kruha u ukupnoj proizvodnji i potrošnji - godinama je njihov udio bio 50 posto, a 2012. i 2013. raste za još oko 13 posto, posebno jeftinijih, polubijelog i crnog kruha. (H)
|
|
 |
|