|
|
 |
|
|
 |
19.04.2006.
Makroekonomski pokazatelji
Pozitivni trendovi
Ukupni tekući prihodi državnog proračuna u prvom tromjesečju iznosili su 20,56 milijardi kuna i zabilježili su visoki medugodišnji rast od 12,8 posto, a pozitivni trendovi zabilježeni su i kod ostalih makroekonomskih pokazatelja, doznaje se iz Ministarstva financija.
Tako je industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine na medugodišnjoj razini porasla za 6,6 posto, trgovina na malo realno je povećana za 4,4 posto, a medugodišnji rast cijena mjeren indeksom potrošačkih cijena usporio je s 3,6 posto u veljači na 3 posto u ožujku, rečeno je na briefingu za novinare u Ministarstvu financija.
Najveći udio u ukupnih prihodima proračuna (oko 56 posto) imaju porezni prihodi, koji su ostvarili medugodišnji rast od 16,2 posto. Najveći pak doprinos rastu poreznih prihoda, dao je rast prihoda od PDV-a koji u prvom tromjesečju 2006. godine bilježi značajan medugodišnji rast od 21,8 posto, na 7,5 milijardi kuna.
I ostali porezni prihodi bilježe visoke poraste pa su tako prihodi od poreza na dohodak u prvom tromjesečju porasli za 7,7 posto, od poreza na dobit za 4,6 posto, a od poreza na imovinu za 27,2 posto.
Istovremeno, proračunski rashodi u prvom tromjesečju ostvareni su na razini 99,5 posto onih iz istog prošlogodišnjeg razdoblja i iznosili su 23,8 milijardi kuna. Pritom se gotovo 70 posto ukupnih rashoda
odnosi na socijalne naknade i naknade zaposlenima.
Deficit državnog proračuna u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 2,65 milijardi kuna, što je za 3 milijarde kuna manje od deficita u istom prošlogodišnjem razdoblju, čime se osigurava ostvarenje deficita
konsolidirane opće države u prvom tromjesečju u skladu s potpisanim Stand by aranžmanom, ističu iz Ministarstva financija.
Ovi dobri pokazatelji su rezultat strukturnih reformi koje provodi Vlada, te ucinkovitijeg nadzora nad javnim financijama, ocijenjuju u Ministarstvu te dodaju da su te mjere dovele do većeg zahvata u sivu ekonomiju pa je i to rezultiralo boljim punjenjem proračuna.
Komentirajući napise o zabrinjavajućem rastu vanjskog duga i mogućnosti dužničke krize, u Ministarstvu ističu da Vlada ne dijeli tu zabrinutost naglašavajući da država uredno ispunjava svoje obveze.
Ističu da se središnja država za svoje potrebe zadužuje na domaćem tržištu te da već dvije godine država nije izdala vrijednosni papir u inozemstvu.
Vanjski je dug središnje države smanjen u odnosu na prethodnu godinu, a najveći doprinos tom smanjenju dala je država smanjenjem proračunskog deficita sa 6,3 posto u 2003. na 4,1 posto u 2005., čime je uštedila oko sedam milijardi kuna. (H)
|
|
 |
|
|
|
|