|
|
 |
|
|
 |
10.03.2011.
Vjesnik: Građani lani manje u dopuštenim minusima
Građani su prošle godine ipak bili oprezniji te nisu bili skloni dodatnim zaduživanjima, čak ni po dopuštenim prekoračenjima po računima
Krajem prosinca prošle godine građani su koristili ukupno 6,86 milijardi kuna kunskih okvirnih kredita, odnosno tzv. dopuštenih prekoračenja (minusa) po računima, što je za oko 210 milijuna kuna manje nego u studenome, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Gledajući korištenje kunskih okvirnih kredita u prošloj godini, uočljivo je da je sektor stanovništva najmanje kunskih kredita koristio u srpnju (6,83 milijarde kuna) i već spomenutom prosincu.
Iz toga bi se moglo zaključiti da su građani ipak bili oprezniji te nisu bili skloni dodatnim zaduživanjima, u ovom slučaju ni po dopuštenim prekoračenjima po računima, koje, moglo bi se reći, mnogi ipak nedovoljno doživljavaju kao oblik zaduženja. Najveći iznos po dopuštenim prekoračenjima zabilježen je prošle godine u listopadu (7,1 milijarda kuna), nakon čega slijedi pad do kraja godine.
Gledajući, pak, razdoblje od posljednjih sedam godina, najveći iznos dopuštenih prekoračenja građani su koristili 2009. godine u listopadu, i to u iznosu 7,24 milijarde kuna, a od tada taj iznos nije premašen, nego se kretao od 6,83 milijarde kuna do 7,13 milijardi kuna. Što se tiče okvirnih kredita koji su namijenjeni tvrtkama, najveći iznos takvih kredita tvrtke su koristile u veljači 2009. godine, i to u iznosu od 3,23 milijarde kuna, da bi u prosincu prošle godine taj iznos pao na 1,8 milijardi kuna, odnosno smanjio se za 1,43 milijarde kuna u odnosu na veljaču 2009.
Također, treba reći i da su tvrtke lani u prosincu koristile oko 130 milijuna kuna manje okvirnih kredita u odnosu na studeni. Kada je riječ o takvim kreditima, treba prije svega istaknuti da je riječ o najskupljim kreditima, kod kojih kamate na dopuštene minuse po tekućim računima građana dosežu i vrlo visokih 13,95 posto.
Tako se kod većih banaka u Hrvatskoj kamatne stope na takve kredite kreću od 9,5 posto do 13,95 posto, ovisno o paketima usluga pojedine banke koje građanin koristi. Isto tako, odobravanje takvih kredita uglavnom je jednostavno i brzo, za razliku od nekih drugih vrsta kredita, pa je tako građanima potrebno prebaciti svoja primanja u pojedinu banku, nakon čega će im se, uglavnom već nakon prvog pristiglog primanja, odnosno plaće ili mirovine, u većini slučajeva odobriti dopušteno prekoračenje po tekućem računu.
Podaci većih banaka u Hrvatskoj pokazivali su da od građana koji imaju dopuštene minuse po tekućim računima, njih do 50 posto stvarno ga i koriste, dok ostali, iako imaju to pravo, ipak ne posežu za takvim oblikom kreditiranja. (Vjesnik)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|