|
|
 |
|
|
 |
05.01.2011.
U Hrvatskoj kreću preuzimanja i spajanja manjih banaka
Inozemni ulagači, uoči članstva Hrvatske u EU, obilaze male banke kojima je potreban kapital i čiji će troškovi poslovanja značajno porasti zbog regulative Basel III
Idućih mjeseci izgledna su spajanja i preuzimanja manjih banaka u Hrvatskoj, koje ovih dana obilaze inozemni ulagači u nadi da će zakoračiti na hrvatsko tržište uoči pristupanja naše zemlje Europskoj uniji. Istovremeno, manje banke će se zbog nedostatka kapitala te viših troškova poslovanja, napose nakon uvođenja strožih pravila obuhvaćenih programom Basel III, sve teže nositi s velikim tržišnim igračima.
“Moguće je da uskoro dođe do preuzimanja neke banke. Hrvatsku obilazi nekoliko zainteresiranih kupaca iz inozemstva”, kaže Ante Žigman, član Uprave Partner banke. Napominje kako je Hrvatska zanimljivo tržište na kojem mnogi vide potencijalnu zaradu prije njenog ulaska u EU.
Hrvatska bi, naime, ove godine trebala završiti pristupne pregovore s EU, što povećava atraktivnost ovdašnjeg financijskog sektora. Nadalje, aktivne kamatne stope u Hrvatskoj više su nego u zemljama EU.
Svojedobno je u Partner banci, koja zauzima 0,4 posto tržišta, bilo provedeno dubinsko snimanje (due dilligence), no na tome je ostalo. Takav proces trenutačno se ne odvija, kažu u banci. Partner banka je u 2009. imala neto dobit od 6 milijuna kuna, dvostruko više u odnosu na 2008.
"Svaka dva mjeseca javi se netko iz inozemstva, uglavnom su to banke i fondovi rizičnog kapitala”, ističe predsjednik nadzornog odbora jedne manje banke. Naglašava kako su "vrijednosti banaka na najnižim razinama pa je interes za njima razumljiv“. “Na vlasnicima je sada hoće li pri ovim cijenama prodavati”, dodaje.
Vlasnici splitske Credo banke, koja upravlja s 9 poslovnica u Hrvatskoj, u razgovorima su s potencijalnim strateškim partnerom iz inozemstva, potvrdio je Šime Luketin, predsjednik Uprave. On je prošli tjedan u telefonskom razgovoru za www.banka.hr rekao kako je "inozemna financijska institucija koja ne posluje na hrvatskom tržištu pokazala ozbiljan interes“.
"Za strateškog partnera tražimo nekoga iz bankarstva”, rekao je Luketin. Credo je 2009. imala neto dobit od 1,9 milijuna kuna, dok je godinu ranije završila s dobiti od 3,4 milijuna kuna.
Luketin napominje kako je na tržištu prisutna ideja spajanja manjih banaka no da je teško uskladiti interese vlasnika. “Lakši je način preuzimanje”, smatra.
Žigman vjeruje da bi bilo razumno spajanje tri ili četiri manje banke u jednu kvalitetnu.
|
Osim u jačanju segmenta upravljanja rizicima (risk menadžment), u čemu manje banke brojem zaposlenih i mogućnostima osjetno zaostaju za velikim bankama, eventualno spajanje drastično bi im smanjilo troškove. A to bi moglo biti nužno s obzirom da će troškovi banaka porasti od 2015. godine, kada stupaju na snagu stroža pravila koja proizlaze iz paketa Basel III., nacrta koji bi u budućnosti trebao spriječiti novu financijsku krizu.
Transfer novca od klijenta banke do drugog poslovnog subjekta ili osobe, putem računa ili međunarodnih linija je posao visokog volumena, i prilično jeftin. No, nova pravila koja će tražiti od banaka držanje veće količine likvidne, unovčive imovine povećat će interne troškove poslovanja vezanog uz likvidnu imovinu, pa tako i usluge plaćanja.
Posljedično banke će povećavati cijenu svojih naknada za te usluge, a manje banke će teško cjenovno konkurirati većim igračima. Budući da je riječ o uslugama većeg kapaciteta te bi se promjene mogle snažno odraziti na poslovanje.
Inače, prema odluci Hrvatske narodne banke (HNB) od 31.ožujka prošle godine minimalna stopa adekvatnosti kapitala povećana je s 10 na 12 posto. Do 2016. trebala bi iznositi 14 posto. Banke u Hrvatskoj nemaju problema sa zadovoljavanjem tog kriterija, no u sklopu priprema za ono što slijedi nakon 2015. neke od njih će ove godine provesti dokapitalizaciju.
Među stranim kompanijama koje bi mogle sudjelovati u tim dokapitalizacijama najveći interes pokazuju one iz Europske unije.
"Interes za hrvatskim kompanijama povećat će se u drugoj polovici ove godine, kao rezultat približavanja Hrvatske EU. No cijene malih banaka u Hrvatskoj još uvijek su previsoke”, smatra Matjaž Schroll, izvršni direktor Templeton Emerging Marketsa. Templeton, dio američkog društva za upravljanje fondovima Franklin Templeton, trenutno ne razmatra ulazak u hrvatski bankarski sektor.
"Malim bankama treba kapital i one ga traže. No, situacija s tim bankama prilično je rizična za ulagače. Pitanje je koliko iznose nenaplativi krediti u njihovim bilancama i kakva će biti daljnja situacija u građevini i nekretninama prema kojoj su mnoge od njih izložene”, napominje Schroll.
Udio loših, teško naplativih plasmana iznosi 6,9 posto u ukupnim plasmanima, podatak je Hrvatske udruge banaka. Gotovo svi akteri na tržištu očekuju njihov daljnji rast. (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|