|
|
 |
|
|
 |
27.04.2010.
Šimonović: Radimo na zakonu o osobnom bankrotu
Gostujući na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je uvođenje osobnog bankrota, racionalizaciju mreže trgovačkih sudova, te promjene Zakona o sudskom registru kojima bi se proces osnivanja tvrtke sveo na sate, a ne na dane ili tjedne
Gostujući na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je uvođenje osobnog bankrota, racionalizaciju mreže trgovačkih sudova te promjene Zakona o sudskom registru kojima bi se proces zasnivanja tvrtke sveo na sate, a ne na dane ili tjedne.
Najavljujući Zakon o osobnom bankrotu Šimonović je istaknuo da ćemo se prilagoditi stečevinama Europske unije i iskoristiti iskustava drugih.
Naime, za razliku od SAD-a, gdje je osobni stečaj gotovo od početaka ukorijenjen u stečajno zakonodavstvo, u Hrvatskoj još ne postoji taj institut koji je u međuvremenu preuzela većina zapadnoeuropskih zemalja, iako se modeli razlikuju od države do države.
Protivnici uvođenja osobnog bankrota najčešće upozoravaju na mogućnosti zloupotrebe tog instituta. Osnovni model zloupotrebe je da ljudi koji zapravo imaju mogućnosti vratiti dugove prikriju stvarnu imovinu, a dugovi im se otpisuju.
Vjerojatnost takvih zloporaba uvijek postoji, pa i u financijski i porezno najsređenijim zemljama, no raste, mogli bismo reći eksponencijalno, tamo gdje su podaci nesređeni. Zato je bitno prije nego se zakon počne provoditi u Hrvatskoj, gdje je lako sakriti imovinu, mogućnost takvih zloupotreba svesti na minimum.
Govoreći o stečaju, Šimonović je rekao da su zakoni dobri ali da je problem praksa jer državni organi imaju pravo pokretanja postupka stečaja, no ne koriste ga dovoljno. Najavio je da će se ići i na pojeftinjenje troškova stečaja. U Hrvatskoj ima 15 do 16 tisuća tvrtki bez i jednog zaposlenog koje su blokirane više od godinu dana.
Ministar je najavio ubrzanje postupaka ovrha uvođenjem sustava sličnog javnim bilježnicima tj. privatnih osoba s javnim ovlastima koje bi provodile ovrhe.
Kako bi se smanjio broj neriješenih sudskih predmeta Šimonović je najavio ubrzanje postupaka kroz procesne zakone, strože sudačke norme i racionalizaciju mreže sudova.
U razdoblju od 2004. do 2009. godine broj neriješenih sudskih predmeta smanjen je za 51 posto, sa 1,64 milijuna na 796 tisuća predmeta. U parničkom postupku je 175.800 neriješenih predmeta, a od njih je 60.460 starijih od tri godine. Najviše neriješenih predmeta ima Općinski građanski sud u Zagrebu te trgovački sudovi pa je prioritet ubrzati postupke na tim sudovima.
|
"Stranke treba odvratiti od obijesnog parničenja na trgovačkim sudovima", istaknuo je Šimonović dodajući da se trgovački sudovi koriste kao sredstvo odgode plaćanja, a procesna pravila se zloupotrebljavaju za iscrpljivanje "zdravih" stranaka koje su u pravu.
Ministar je najavio povećanje pristojbi koje bi plaćale stranke koje izgube spor te poticanje procesa mirenja, koji bi bio još jeftiniji.
Šimunović procjenjuje da bi Hrvatskoj bila dovoljna četiri trgovačka suda (Split, Rijeka, Osijek i Zagreb) umjesto sadašnjih trinaest, no kaže kako će se ta mreža postupno racionalizirati. Sadašnji trgovački sudovi su premali da bi se suci specijalizirali, a sudačka specijalizacija doprinijela bi boljem i bržem rješavanju predmeta.
Također, najavio je ograničavanje "ping ponga" s predmetima između Visokog trgovačkog suda i trgovačkih sudova. Visoki trgovački sud više neće moći više puta vraćati predmet trgovačkom sudu nego će već u drugom putu morati donijeti pravorijek. (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|