|
|
 |
|
|
 |
02.02.2010.
Deflacija - što je to?
Pad opće razina cijena opasniji je od recesije, no u Hrvatskoj je vjerojatnija inflacija od deflacije
U posljednje vrijeme javljaju se rasprave s jedne strane o opasnosti moguće deflacije na hrvatsko gospodarstvo, dok s druge neki upozoravaju kako ne postoji takva realna opasnost već naprotiv, očekuju rast inflacije u tekućoj godini.
Međutim, cilj ovoga teksta nije prognoziranje, kao niti određivanje tko je u pravu, a tko u krivu, već kratki prikaz koji faktori i u kojem obujmu utječu na deflaciju i kako i zašto nositelji ekonomske politike mogu djelovati u borbi protiv nje.
Deflacija je pojava suprotna inflaciji i označava pad opće razine cijena većine proizvoda i usluga na tržištu mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI).
Najpoznatiji slučaj deflacije zabilježen je u SAD-u za vrijeme Velike depresije 1930. Iako se niže cijene čine primamljivima svima koji se na tržištu nađu u ulozi kupca, deflacija zapravo označava lošu vijest za cjelokupno gospodarstvo jer ukazuje na određene strukturne neusklađenosti, bilo na razini ponude ili potražnje.
Nekoliko je faktora koji dovode do deflacije. Ukoliko više uzročnika djeluje istovremeno, utoliko je i borba protiv nje još teža. To su u prvom redu smanjena potražnja za proizvodima i/ili uslugama.
Još veći problem se javlja ako cijene padnu niže od troškova proizvodnje. Zatim, smanjena ponuda novca, bilo preko smanjene ponude kredita od banaka ili zbog kontrakcije novčane mase od strane središnje banke, kao i očekivanja vezana za daljnji pad cijena (posebno izražena na tržištu nekretnina u posljednje vrijeme).
U konačnici, u slučaju deflacije očekivani daljnji pad cijena odgađa daljnju potrošnju i investicije, a posljedica je smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i BDP-a pa je zbog toga ona prijetnja cijelome gospodarstvu.
|
U prosincu 2009. godišnja stopa promjene CPI-ja bila je 1,9 posto i unazad nekoliko mjeseci na godišnjoj razini bilježi niske, ali pozitivne stope, dok većina razvijenijih zemalja, iako promatrano na mjesečnoj ili kvartalnoj razini, ima nekoliko uzastopnih negativnih stopa promjene CPI-ja, odnosno deflaciju.
No, promotrimo li hrvatski CPI na mjesečnoj razini, stopa deflacije je zabilježena, iako vrlo niska (manje od 1 %), u srpnju, kolovozu, rujnu i prosincu 2009.
To i ne čudi s obzirom na to da podaci iz trgovine na malo i osobne potrošnje sugeriraju kako je došlo do značajne kontrakcije potrošačkog sentimenta i/ili kupovne moći, a to nije iznenađujuće uz izrazito nepovoljna kretanja na tržištu rada i “stegnuti remen“ kreditnih institucija.
Kakve su mogućnosti monetarne i fiskalne politike u slučaju borbe protiv deflacije u Hrvatskoj? Scenarij povećanja novčane mase u opticaju i/ili slabljenja kune od strane HNB-a - primjerice središnja banka je dopustila blagu aprecijaciju kune tijekom 2008., što je dovelo do smanjenja inflacije zbog velike uvozne ovisnosti, čije su se cijene u kratkome roku prelile na domaće cijene - nije vjerojatan.
S obzirom na to da monetarna vlast odlučno vodi politiku stabilnog tečaja. Eventualno ostaje daljnje postupno labavljenje određenih instrumentara monetarne politike. Ministarstvo financija zbog velikog vanjskog duga i proračunskog deficita ne može provoditi ekspanzivnu fiskalnu politiku, stoga jednako tako ima ograničene mogućnosti u kratkome roku.
S obzirom na to da je Vlada poskupila plin te da se na svjetskome tržištu očekuje blago poskupljenje i ostalih energenata i sirovina, vrlo je vjerojatno da će u idućim mjesecima doći do povećanja temeljne inflacije - utvrđuje se tako da se iz CPI-ja isključe one komponente čije je kretanje u značajnoj mjeri izvan kontrole monetarne vlasti, poput cijene poljoprivrednih proizvoda, cijene energenata koje diktira svjetsko tržište i administrativno regulirane cijene koje kontrolira država.
Ili ako se ukine krizni porez koji bi mogao blago povećati osobnu potrošnju, zaustavi se rast nezaposlenosti, poveća kreditiranje banaka i ostanu li cijene ljepljive kao što je bio slučaj do sada, zabrinutosti za deflaciju nema.
Ako se navedeni scenarij ostvari, to znači da ćemo i dalje bilježiti inflaciju na godišnjoj razini, dok većina razvijenijih zemalja promatrano na mjesečnoj razini i dalje bilježi nekoliko uzastopnih stopa deflacije.
|
Deflacija je opasnija za gospodarstva od recesije jer je teško izaći iz dugotrajnije deflacije kad jednom uđete u nju.
Dobra je ilustracija Japan koji je u deflaciju ušao 1990-ih i još, uz manje prekide, nije našao put iz nje. Tako je nastala metafora o “izgubljenom desetljeću“ za Japan, mada je izgubljeno razdoblje već sada duže od jednog desetljeća.
Ali, ne zaboravimo činjenicu da porast opće razine cijena, što je vrlo vjerojatan scenarij za Hrvatsku, nije realan pokazatelj jačanja gospodarstva, dok pad opće razine cijena svakako i uvijek ukazuje na njegovo još znatno slabljenje i zbog toga je prijetnja za svako gospodarstvo. (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|