Međunarodno poslovanje Trgovina Robe Edukacija Potrošači O marketingu Info Naslovnica
Naslovnica  >>  Robe  >>  Neprehrambeni proizvodi
Petak, 17.05.2024
Robe
Neprehrambeni proizvodi
Prehrambeni proizvodi
Zakoni/Pravilnici
Građenje i opremanje
Seniko studio
Kontakt
Oglašavanje
Časopis
O nama
Impressum
Neprehrambeni proizvodi
14.06.2006. Na piratske filmove i kompjutorske igre godišnje se troši od 350 do 450 milijuna kuna
Iako je stopa piratizacije u Hrvatskoj smanjena sa 100 na 15 posto u periodu od 1991. do 2000. godine otada kontinuirano raste i danas iznosi više od 50 posto u segmentu filmova dok je u segemntu računalnih igara stopa piratizacije veća i od 90 posto.

Piratizacija, odnosno povreda intelektualnog vlasništva, danas predstavlja jedan od najvećih problema ne samo filmske već i muzičke industrije, industrije računalnih igara i industrije računalnog softwarea. Hrvatsko Društvo za zaštitu audiovizualnih djela (APAW) iznijelo je relevantne podatke o piratskom tržištu u Hrvatskoj.

Iako je stopa piratizacije smanjena sa 100 posto na 15 posto u periodu od 1991. do 2000. godine otada kontinuirano raste i danas iznosi više od 50 posto u segmentu filmova dok je u segemntu računalnih igara stopa piratizacije veća i od 90 posto. Crno piratsko tržište djeluje primarno putem širokih distribucijskih mreža. Posrijedi je dobro organizirani krug od tridesetak ljudi, a najveći pirati imaju dnevni promet od čak 30-ak tisuća kuna i više.
Primarni problem je nebriga države, odnosno nedostatak politčke volje da se ovom problemu stane na kraj. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje troši od 350 do 450 milijuna kuna na kupnju piratskih filmova i kompjutorskih igara što znači da na izravnim troškovima piratizacije država gubi 100 milijuna kuna, a na neizravnim troškovima, uključe li se tu neplaćeni porezi i doprinosi, još najmanje toliko. Ključno je pitanje gdje i kome odlazi sav novac ostvaren piratizacijom, a odgovor na to pitanje koji se najčešće pojavljuje je – organizirani kriminal.

Hrvatska ima vrlo dobar pravni okvir za zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva koji za najteže oblike kršenja zakona predviđa kaznu zatvora od 3 do 5 godina. Ali, problem je u provedbi zakona, odnosno u pravnoj državi - od ukupnog broja osuđenih u većini slučajeva izrečene su uvjetne kazne, a u ostalim slučajevima dosuđene su neznatne novčane kazne.

Policija, pa tako i zagrebačka, iako su brojevi iskazani u statističkim podacima znatni prema najvećim i najopasnijim vodećim piratima i dalje ne poduzima odlučne akcije konkretne poteze koji bi vodili njihovom uhićenju i sprječavanju daljnjih šteta kako za gospodarstvo tako i za Državni proračun.
Još jedan od važnijih problema u borbi protiv piratizacije jest činjenica da je piratizacija javno prihvatljiva, odnosno većina građana ne smatra piratizaciju krađom tako da je prijeko potrebna temeljita edukacija javnosti. Kroz edukaciju također treba upoznati širu javnost s negativnim stranama kupovine i upotrebe piratskih diskova.

Testiranja su pokazala da piratski diskovi s vremenom gube na kvaliteti slike, a mogu i uzrokovati ozbiljna oštećenja komercijalnih uređaja (posljednje istraživanje se nalazi u prilogu).
Ukratko, potrebni preduvjeti za zaštitu intelektualnog vlasništva uključuju jačanje pravnog okvira zaštite, stvaranje javnog mnijenja i provedbu pravne zaštite u najkraćem mogućem roku. Jer ukoliko se odmah nešto ne poduzme vodeći pirati svojoj ogranizacijom te razvijenom mrežom servera i pomagača, osim na području povrede intelektualnog vlasništva, predstavljaju istinsku opasnost i za sigurnost Republike Hrvatske.

Izvor: liderpress.hr

   
Međunarodno poslovanje  |  Trgovina  |  Potrošači  |  Edukacija  |  Robe  |  O marketingu  |  Info
Opći uvjeti korištenja  |  O nama  |  Impressum
Copyright(c) 2006, Sva prava pridržana.

Design by: Stedas    Geared by: Corvus CMS
 
 
Tražilica
Upiši pojam
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa
Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
  1. Svakako će biti bolja!
  2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
  3. Ne vjerujem da će biti bolja.