|
|
 |
|
|
 |
20.09.2006.
Eurozona bi se mogla raspasti zbog sporog tempa reformi
Eurozona se suočava s rizikom raspada u bliskoj budućnosti ako članice, posebno Italija, ne provedu ključne gospodarske reforme, prenose europski mediji zaključak studije londonskog Centra za reforme u Europi
Vlade članica eurozone više se ne osjećaju dužnima provoditi nepopularne ekonomske reforme iako ih je uspostava Europske monetarne unije 1999. zapravo trebala potaknuti da ubrzaju njihovu provedbu, upozorili su autori studije pod naslovom "Hoće li se eurozona raspasti?".
Zato je 12-člana eurozona danas suočena sa situacijom u kojoj bi Italija kao najinertnija članica na kraju mogla biti prisiljena napustiti eurozonu budući da će ekonomski troškovi članstva prevagnuti nad troškovima istupa.
"Ne uspije li Italija ponovno postati konkurentnom, to će na kraju dovesti u pitanje njezino članstvo u eurozoni i održivost Europske monetarne unije same po sebi", ističu autori izvješća u kojem su izgledi za istup Italije procijenjeni na čak 40 posto.
Naznačujući probleme s kojima se Italija suočava, studija ukazuje na manjkavu konkurentnost velikog dijela sektora usluga i na nisku razinu ulaganja, napominjući da je možda najveći problem što u zemlji nije istinski razvijena svijest o nacionalnoj krizi usprkos tome što se gospodarstvo nalazi na putu prema ozbiljnim problemima.
Kako bi riješila problem "strašno" niske razine produktivnosti i tvrdokorno visoke razine inflacije, Italija mora reformirati postupak utvrđivanja proračuna, liberalizirati sektor usluga i osigurati veću fleksibilnost tržišta rada, sugeriraju autori.
Ocijenivši da su izgledi za gospodarski preporod te zemlje samo 20 posto, upozoravaju da bi istup Italije iz eurozone vjerojatno potaknuo i neke druge članice, poput Španjolske i Portugala, da slijede njezin primjer budući da se ne bi mogle nositi s iznenada konkurentnom Italijom.
To bi pak vjerojatno potaknulo druge članice, poput Francuske, možda i uz potporu Njemačke, da zatraže ograničenje talijanskog uvoza, što bi u slučaju negativnog odgovora Europske komisije moglo rezultirati polaganim urušavanjem jedinstvenog tržišta.
Kako bi se izbjegao taj scenarij, eurozona "u najmanju ruku" mora osigurati vrlo fleksibilna tržišta rada, visoku razinu konkurentnosti u svim sektorima, potpunu integraciju gospodarstava eurozone i solidan sustav upravljanja javnim financijama, tvrdi se u studiji.
Sigurna budućnost eurozone ovisit će pak ponajprije o promjenama u Njemačkoj koja se trenutno previše oslanja na izvoz kao motor rasta dok uspjeh eurozone diktira da postane izvor potražnje. Izgledi da se to i dogodi ovisit će u prvom redu o spremnosti aktualne njemačke vlade da provede reforme kojima javnost nije sklona, napominju autori.
"Nije prekasno da se riješe problemi koji tjeraju Italiju da istupi iz eurozone ali vrijeme polako ističe", zaključuju autori iz Centra za reforme u Europi. (H)
|
|
 |
|
|
|
|