15.09.2009.
Mesić na ZV-u: Mijenjati politiku koja je proizvela krizu
Predsjednik Mesić ne dijeli optimizam onih koji tvrde kako je na pomolu izlazak iz krize, jer za to nema pokrića u realnom životu
Predsjednik Republike Stjepan Mesić otvarajući danas 85. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam založio se za hitnu i energičnu promjenu politike koja je Hrvatsku dovela do krize.
"To što osjećamo je kriza domaće proizvodnje. To je kriza koju je proizvela politika koja se u Hrvatskoj vodi već 16 godina. Ako se te krize želimo riješiti, moramo mijenjati politiku koja ju je proizvela. I moramo to učiniti brzo i energično. No, nema ni najmanjih naznaka da bi se tako nešto moglo dogoditi", kazao je Mesić otvarajući jesensku sajamsku priredbu koja je okupila oko 1.300 izlagača.
Predsjednik Mesić ne dijeli optimizam onih koji tvrde kako je na pomolu izlazak iz krize, jer za to nema pokrića u realnom životu.
Upozorio je uz ostalo da Hrvatska nije napustila politiku uništavanja prerađivačke industrije, da i dalje pokušava održati u životu "cijelu preskupu, neracionalnu, pa i parazitsku strukturu društva", da nije stvorila uvjete za otvaranje nove proizvodnje, da ima armiju umirovljenika bez odgovarajućeg radnog staža.
"U takvim uvjetima prikazuje se kao veliki uspjeh kada nam netko u inozemstvu odobri još jedan kredit, bez obzira koliko on bio skup", rekao je Mesić.
Upozorio je da optimizam bez pokrića, zapravo neka vrsta pogubnoga fatalizma koji dodatno demobilizira društvo. "Svjedoci smo sve žešćih sukoba oko raspodjele sve manjeg kolača. A odgađa se jedino što nas može spasiti, a to su energične mjere za povećanje proizvodnje i izvoza", ustvrdio je predsjednik države.
Naglašava kako su iza toga jaki interesi kojima odgovara sadašnje stanje, "krupni i izuzetno snažni, i to ne uvijek samo domaći igrači".
Napomenuo je i kako se analitičari i političari nerijetko slažu u ocjeni stanja i poželjnim ciljevima, ali razlikuju u pitanju kako to postići.
Podsjetio je i da je posljednjih godina više puta načinjao temu promjene nerealnog deviznog tečaja, zbog čega ga se napadalo da traži devalvaciju, da želi naštetiti građanima koji imaju kredite s deviznom klauzulom, da priziva visoku inflaciju.
"Jedino rješenje kojemu možemo pribjeći je dio politike uspostavljanja realnog tečaja, jer bez njega ni nacionalna ekonomija nije realna. Ja nisam ni tada, ni ikada, zagovarao devalvaciju kao univerzalni lijek za naše ekonomske bolesti", kazao je Mesić, poručujući da treba djelovati i na drugu stranu vage - državnu i javnu potrošnju.
Upozorio je i da hrvatski građani plaćaju najveće poreze na svijetu, da gospodarstvo ima prevelike troškove, da se smanjuje potražnja, jer kupci nemaju novca, te da je i zbog toga poslao jedan zakon (o kriznom porezu) na Ustavni sud.
|
"Dok sve zemlje potiču potrošnju, mi stišćemo onu koja bi podržala proizvodnju kako bi namirili goleme, neracionalne troškove koji je uništavaju. I dok tu promjene nema, nikakva nam devalvacija ne može pomoći. Ona može biti korisna ako novac krene u gospodarstvo, u proizvodne investicije (...) U našim uvjetima, međutim, sigurno je da bi nezajažljiva državna i javna potrošnja pojele sve korisne učinke devalvacije, ostavljajući iza sebe samo ubrzanu inflaciju. I zato su nam potrebni hitni i energični rezovi. Tek nakon toga ekonomisti mogu izračunati pravu vrijednost kune", poručio je predsjednik Mesić.
Na često mu postavljeno pitanje kojeg će predsjedničkog kandidata podržati, Mesić je danas odgovorio riječima da će podržati onoga koji "može najviše pridonijeti razvoju kakvog sam opisao, tko će dogodine s ove pozornice zastupati istu politiku".
Ovogodišnji, 85. JMZV održava se u godini u kojoj se obilježava stota godina sajmovanja u Zagrebu, a direktorica ZV-a Katja Luka Kovačić ističe kako su, usprkos poteškoćama koje tresu svjetsko i hrvatsko gospodarstvo, uspješno organizirati JMZV.
Želimo dati novo lice Zagrebačkom velesajmu, želimo pozicionirati Zagreb kao središnji sajamski grad u ovom dijelu Europe, istaknuo je na otvorenju zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Do 19. rujna na JMZV-u se predstavlja 1.294 izlagača, od čega 494 inozemna iz 33 zemalja svijeta, a kolektivno nastupa osam zemalja - Austrija, Brazil, Indonezija, Južnoafrička Republika, Poljska, Slovačka, Tajland i Indija.
U sklopu JMZV-a održava se niz međunarodnih sajamskih priredbi - obrtnički sajam (MOS), sajam "Energetika", sajam građevinskih tehnologija "CONTECH", sajam izuma, novih ideja, proizvoda i tehnologija "ARCA", sajam zaštite osoba i imovine "Interprotex", sajam zaštite okoliša "EMAT", sajam "Promet i logistika", te novi, 1. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija InGa. (H)
|
|
 |
|