14.09.2009.
Mala brodogradnja: Tko preživi, pričat će
Mali brodograditelji se slažu da su davanja državi prevelika, no među njima ima onih koji upozoravaju kako se isplati izvoziti usprkos globalnoj krizi
Promjenama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove plovila su izjednačena s automobilima, dok se trošarine plaćaju prema vrijednosti, a ne duljini plovila.
Paradoksalno je da su brodograditelji prijedlog zakona dobili samo nekoliko dana prije nego što je izglasan.
Ipak, na sastanku s predstavnicima ministarstava mora te gospodarstva, rada i poduzetništva početkom rujna dogovoreno je kako će se razmotriti prijedlog da kriterij za naplatu trošarina bude duljina plovila, a posebno bi se vodilo računa o brodicama do sedam metara koje stanovništvu većinom služi za prijevoz za vlastite potrebe.
Prijedlog izmjena Zakona usuglašen je između Klastera male brodogradnje, Udruge hrvatske nautičke proizvodnje te Udruženja male brodogradnje pri HGK.
“Prijedlog bi trebao zaštititi male brodograditelje, a kroz novu klasifikaciju plovila omogućiti veći priljev novca u državni proračun putem dodatnog oporezivanja plovila nego što je to sada slučaj“, pojasnio je za rujanski broj Eukonomista Mario Krizman, direktor Klastera male brodogradnje.
“Zakon je napisan bez konzultiranja struke te pokrenuo usporavanje uzleta male brodogradnje, koja je potpuno zaustavljena krizom i novim porezima. Smatram da je neustavno naplaćivanje poreza na porez jer se na osnovnu cijenu zaračunava posebni porez i na sve to porez na dodanu vrijednost“, istaknuo je svoje sumnje Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK i vlasnik zagrebačke tvrtke Bimexprom.
Njegova tvrtka proizvodi manje brodice, do 6,4 metara duljine, koje prodaje na domaćem tržištu, a količine se kreću od 12 do 15 brodica godišnje. No, ove su godine zbog recesije i manjeg prometa morali dio radnika otpustiti.
Krizman ističe da će posljedica drastičnog smanjenja broja narudžbi te dodatno oporezivanje biti otpuštanje radnika, što se i počelo ostvarivati. Budućnost vidi ponajprije u izvozu.
Predstavnik firme Inoplast iz Labina Arduino Golja, također član Klastera, kaže kako baš ne vidi svijetlu budućnost. Smatra kako “država nema snage poticati proizvodnju pa će je radije uništiti i onda uvoziti“.
Teška je situacija i s brodograditeljima koji grade isključivo drvom. Naglašavajući kako su mnoga mala brodogradilišta već stavila ključ u bravu, Frane Milin, vlasnik brodogradilišta Loger u Omišu, smatra da im je budućnost eventualno u servisiranju i održavanju.
|
Gordan Krpanec, klaster menadžer Hrvatskog klastera brodogradnje pri HUP-u, ističe kako je osnovni problem male brodogradnje nedovoljna specijalizacija tvrtki.
Na takvu strukturu nadovezale su se mjere Vlade koje guše domaću proizvodnju, smanjuju kupovnu moć i umjesto rezanja rashoda povećavaju državne prihode. Drugi je ograničavajući faktor da u maloj brodogradnji djeluju obiteljske i male tvrtke nedovoljne financijske snage za značajniji iskorak na tržištu. Obje stvari vode do potrebe za povezivanjem, kaže Krpanec.
No, ne misle svi brodograditelji tako. Proizvođač plovila iz Zaprešića Raiden d.o.o. vlasnika Milana Ševerdije samostalna je tvrtka koja nije ni u kakvoj organizaciji.
“Mislim da sama organizacija ne donosi ništa dok znanje ne prevlada, a udružit ću se jedino u organizaciju znanja“, kategoričan je Ševerdija. Njegova firma nije u blokadi, nema zadužnica i kredita, a proizvodnju je financirao vlastitim novcem.
“Kad sam vidio da se pojavila kriza u Americi prestrojio sam poslovanje. Lani u kolovozu spustili smo cijene te kao poklon uz kupnju ponudili prikolicu, i to je dalo rezultate. Usto smo se prebacili i na proizvodnju inoxa te počeli raditi s građevinarima, no zbog ekonomske krize i to je stalo“, otkriva svoj recept Ševerdija.
No i on predviđa propast brodogradnje ako se ne smanje davanja i trošarine. Zasad svoje proizvode plasiraju samo na hrvatsko tržište jer za bilo kakvu serijsku proizvodnju ipak treba pratnja države ili banaka.
Ipak, unatoč teškoj situaciji i dalje ima tvrtki koje odlično posluju. Predsjednik Uprave jedne od najvećih tvrtki u sektoru SAS Vektor i član Udruge hrvatske nautičke proizvodnje Denis Vidaković ističe kako je za tu tvrtku već medijska kampanja koja se digla nakon promjene zakona bila loša te da su oni kao zdrava tvrtka imali komplikacija u poslovanju s bankama dok ih nisu uvjerili da je s poslovanjem sve u redu.
Klijentela je pretežno iz izvoza tako da nisu osjetili probleme koje donosi novi zakon. SAS Vektor gotovo 60 posto svoje proizvodnje plasira u izvoz, 25-30 posto je za čarter, a 15 posto za osobne potrebe. Vrijednost tih investicija je od 150 tisuća do pola milijuna eura. Promet im iznosi od 2 milijuna do 3 milijuna eura godišnje bez PDV-a.
Iduće godine idu u investicije od 5 milijuna eura. Grade novu tvornicu u poslovnoj zoni Grabi kod Zadra u vrijednosti 4 milijuna eura, a milijun eura ulažu u razvoj novog broda Adriana 36. (Bankamagazin)
|
|
 |
|