|
|
 |
|
|
 |
02.05.2006.
Snažan boom potrošnje mogao bi povećati ino-dug na kraju godine
ZAGREB - Prošlotjednu najavu ministra financija Ivana Šukera da će ovogodišnji rast BDP-a u Hrvatskoj rasti brže od 5 posto godišnje analitičari inozemnih banaka u Hrvatskoj dočekali su s priličnom dozom povjerenja. Zagrebački Ekonomski institut (EIZ) u svojim je procjenama skromniji i za 2006. najavljuje rast od 4,5 posto.
Statistike pokazuju da su Hrvati tijekom prva dva mjeseca značajan paket novca ostavili u shoppingu.
Građevinski boom se nastavlja. Industrijska proizvodnja je 6,4 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine, zaposlenost raste, a Ministarstvo financija nije se ni približilo prošlogodišnjem ritmu izdavanja državnih obveznica jer je pojačani rast donio i veći priljev poreznih prihoda.
Goran Šaravanja, Caibov analitičar, u danas objavljenom tjednom izvještaju s optimizmom gleda i prema kraju 2006. godine u Hrvatskoj. Riječ je, međutim, ipak o optimizmu sa zadrškom, jer i Šaravanja i EIZ upozoravaju na niz rizičnih točaka.
Lavovski dio infrastrukturnih investicija i dalje financira Vlada, upozorava Šaravanja, a doda li se tome da nije bilo otkaza zaposlenima u javnom sektoru, lako je zaključiti da će Vlada kasniti s reformama. Snažan porast potrošnje, kao i sve veća potražnja kućanstava za kreditima lako bi mogli inozemni dug na kraju godine povećati na 85 posto BDP-a.
Istovremeno, privatni poduzetnički sektor i dalje je pod pritiskom sve većih troškova glomaznog državnog aparata i restriktivnog radnog zakonodavstva. Uz šupljikav zakonski okvir i nesigurnost oko primjene postojećih zakona to na kraju u značajnoj mjeri umanjuje optimizam koji sugerira statistika, smatraju Caibovi analitičari.
Analitičari Raiffeisen banke upozoravaju da je veće zaduživanje države od prvobitnih planova prošle godine nastalo prije svega zbog odgađanja privatizacije velikih državnih kompanija. RBA upozorava kako se i u 2006. očekuje da veći dio državnog deficita bude nahranjen privatizacijom državnih udjela u Ini i HT-u.
EIZ procjenjuje da će 4,5-postotni rast biti potaknut ubrzanjem osobne potrošnje, bržim rastom izvoza od uvoza te daljnjim jačanjem investicija. Istodobno, zbog snažnog rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, ali i cijena komunalnih dobara i usluga, koji su pod kontrolom državnih i lokalnih vlasti, predviđaju ubrzanje inflacije na 3,5 posto.
U Institutu očekuju nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada, iako, napominju, postoji opasnost da inflacijski pritisci umanje realne učinke rasta plaća. Za 2006. predviđaju postupno usporavanje rasta bankovnih kredita kao posljedicu HNB-ovih mjera da zaustavi snažnu kreditnu ekspanziju koja potpomaže zabrinjavajuće generiranje vanjskog duga.
Izvor: jutarnji.hr
|
|
 |
|
|
|
|