|
|
 |
|
|
 |
09.06.2016.
Održana panel rasprava u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija: „KAKO HRVATSKA PODRŽAVA KREATIVNE I DAROVITE?“
U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Udruge za darovitost „DAR“ i inicijative SpajaLICA održana je danas u prostorima HUP-a rasprava pod nazivom „Kako Hrvatska podržava kreativne i darovite?“. Rasprava je organizirana u sklopu Mjeseca kreativnih i kulturnih industrija, a njezin cilj je bio odgovoriti na niz pitanja koja se tiču kreativnosti i reforme obrazovanja (Cjelovite kurikularne reforme), društvenih mehanizama za uočavanje, praćenje i poticanje kreativnih i darovitih učenika u RH te zakonskih akata koji su u vezi sa provedbom Strategije znanosti, obrazovanja i sporta.
Svrha panela je početak široke društvene kampanje za promicanja prava kreativnih i darovitih u Republici Hrvatskoj te skretanje pozornosti javnosti na potrebu objedinjenog, kontinuiranog podržavanja kreativnih i darovitih. Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije procjenjuje da u RH ima cca 7500 darovitih učenika. Godine 2014. MZOS pokreće Cjelovitu kurikularnu reformu koja treba dati odgovor na strukturiranu društvenu podršku kreativnima i darovitima učenicima putem Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Na panelu se nastojalo osvijestiti javnost o važnostima kreativnosti i darovitosti kao društvenih vrijednosti u koje treba ulagati zbog dugoročne društvene dobrobiti. Udruga DAR će pokrenuti tri inicijative: formiranje Nacionalnog registra kreativnih i darovitih, uz podršku MZOS, AZOO, MSPM i drugih zainteresiranih, poslati molbu prema Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za dodjelu prostora za Centre izvrsnosti u svim većim regionalnim centrima te molbu prema MZOS da odredi kontakt osobu za darovitu djecu i učenike.
Na samom početku panela, uzvanicima su se sa svojim idejama obratila i darovita djeca (Hana, Mihovil i Mihovil). Zanimljivo je kako je Mihovil (10 god.) predstavio svoje ideje koje su ušle u Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, a to su: uvođenje međupredmetne nastave, modularnost tj. određenu izbornost prilikom slušanja pojedinih predmeta i nužnost uvođenja informatike već od prvog razreda osnovne škole.
|
U sklopu rasprave, koju je moderirala gđa. Sunčica Findak, održana su dva panela kojima su nazočili stručnjaci, predstavnici relevantnih institucija i poduzetnici. Na prvoj panel raspravi govorili su: Rujana Čimbur Bakić, Institut za razvoj i inovativnost mladih, glavna tajnica, dr.sc.Ana Sović Križić, FER, voditeljica Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija, dr.sc.Tome Antičić, Institut Ruđer Bošković, ravnatelj, Anto Grgić, Udruga za darovitost „DAR“, dopredsjednik, doc.dr.sc. Nina Pavlin - Bernardić, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, Hrvatski studiji u Zagrebu, Odjel za psihologiju i Ivan Vlainić, Hrvatske zajednice tehničke kulture, predsjednik; Srednja strukovna škola Samobor, stručni učitelj.
U drugoj panel raspravi sudjelovali su: Dubravko Čop, Udruga za darovitost „DAR“, predsjednik, Bruna Kostelac, INA – Industrija nafte, d.d., direktor Službe za razvoj i obrazovanje, mag.sc. Dražen Oreščanin, član CISEx - Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, član Upravnog odbora, Ivana Nikolić Popović, predsjednica HUP-Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija, Hrvoje Prpić, Business Angel & CEO of Trillenium, Trillenium d.o.o. i mag.sc. Krešimir Jurak, Konfucijev institut u Zagrebu, voditelj.
Panelisti su se na prvom dijelu panela osvrnuli na trenutno stanje u hrvatskom obrazovnom sustavu te na važnost nastavka provođenja reforme obrazovanja kao najvažnije reforme koja bi u kurikulume trebala unijeti i mogućnost za veće poticanje učenika na kreativno rješavanje problema te potaknuti one koji su posebno nadareni na ostvarenje svojih punih potencijala. Također su se i svi panelisti složili oko važnosti kvalitetnih mentora u procesu obrazovanja koji trebaju prepoznati i voditi darovite i kreativne učenike. Naglašavajući važnost sustavnog promicanja darovitih učenika Rujana Čimbur Bakić predstavila je projekt Croatian Makers te izjavila sljedeće: „Pokretanjem Croatian Makers Lige željeli smo naglasiti kako se djeca trebaju pripremiti za STEM zanimanja čim ranije, u srednjoj školi kada se djeca profiliraju za buduća zanimanja za takvu edukaciju je već kasno. Znanja kao što su programiranje i robotika trebaju djeci biti pružena puno ranije bez obzira na njihovo kasnije usmjerenje.“
|
Teme drugog dijela panel rasprave obuhvatile su perspektive poduzetnika koji su se osvrnuli na trenutne izazove s kojima se suočavaju mladi prilikom izlaska na tržište rada te na sve izraženije potrebe za razvijanjem poduzetničkih kompetencija i kreativnosti već u najranijoj dobi. Po završetku školovanja, mladim ljudima više nisu dostatna znanja koja su danas dostupna u obrazovnom sustavu, a država nedovoljno potiče one posebno nadarene i izvrsne na preuzimanje inicijativa, iako su upravo oni pokretači promjena u društvu. Ovom prilikom Hrvoje Prpić, Poslovni anđeo, izjavio je sljedeće: “Podržavamo darovite putem davanja vjetra u leđa start-upovima. Najčešće tražimo kvalitetne timove koji su sposobni svoje ideje iznijeti do kraja. Svake godine pogledam više od 300 start-upova, a omjer je 1 na 100 onih koji uspiju i provedu plan do uspješnosti. Malo je onih koji mogu izdržati period od 10 godina, bez ikakvih prihoda, koji je potreban da bi određena ideja bila kapitalizirana. Rezultati dolaze dosta kasno i potrebno je ostati uporan i ne odustati. Današnji obrazovni sustav je takav da nam djecu većinom školuju Wikipedia, Youtube i Internet – baš zbog toga važno je da daroviti učenici sami traže odgovore i educiraju se i izvan nastave.“
ZAKLJUČAK:
U RH i dalje ne postoji sustavni društveni mehanizam za uočavanje, praćenje i podržavanje kreativnih i darovitih učenika, iako je pravo vrijeme za široku društvenu kampanju za promicanje prava onih koji su izvrsni. U sklopu toga pokrenuto je niz inicijativa za podršku kreativnim i darovitim koje se odvijaju kao podrška školskom sustavu kao što su kvalitetni izvannastavni programi neprofitne udruge DAR, privatnih inicijativa IRIM, CM liga te uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i INA-e d.d. Bitna je podrška obrazovnih institucija, Sveučilišta u Zagrebu putem Konfucijevog instituta, Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te podrška Instituta Ruđer Bošković i drugih.
Kao zaključak možemo reći da je nužno uskladiti podzakonske akte koji moraju podržavati Strategiju znanosti, obrazovanja i sporta te nastaviti s daljnjim provođenjem Cjelovite kurikularne reforme kao najvažnije promjene sustava obrazovanja koja u svom planu i programu ima za zadatak implementirati u škole kurikulume prema kojima će se učenicima omogućiti veće korištenje svojih potencijala i kreativnosti u kritičkom pristupanju problemima. Kako je RH već tri godine članica zapadno-europskih integracija očekujemo primjenu standarda koji se provodi u EU, standardizacija uočavanja, praćenja i podržavanja kreativnih i darovitih.
|
|
 |
|
|
|
|