|
|
 |
|
|
 |
02.04.2014.
Sindikati: Novi put za Europu
EURO-DEMONSTRACIJE ETUC-a
"Novi put za Europu – borba za investicije, kvalitetna radna mjesta i jednakost"
4. travnja 2014., Bruxelles
|
Euro-demonstracije 4. travnja 2014.
Ovogodišnje europske sindikalne demonstracije 4. travnja 2014. u Bruxellesu dio su kampanje Europske konfederacije sindikata (EKS/ETUC) „Novi put za Europu – borba za investicije, kvalitetna radna mjesta i jednakost“, te zahtjeva za socijalnu Europu, Europu kvalitetnih radnih mjesta, kvalitetnih i dostupnih javnih usluga i pravednih plaća.
Euro-demonstracije se također odvijaju u kontekstu skorih izbora za Europski parlament, na kojima ETUC poziva sve građane da glasaju za kandidate koji se zalažu za promjenu načina na koji EU trenutno funkcionira, odnosno za alternativnu viziju Europe, koja će raditi u interesu europskih građana i njihovih prava, te poticati socijalni napretak i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.
Kampanja „Novi put za Europu“
Pet godina nakon početka krize, europski građani i dalje pate od ekonomske i socijalne nesigurnosti, a nezaposlenost te širenje prekarnog rada, nejednakosti i siromaštva uništavaju mnoge živote. Inzistiranje na politikama štednje i fiskalne konsolidacije dodatno pogoršava ovu situaciju, a socijalni pokazatelji (siromaštvo, nejednakost, nesigurnost zaposlenja, razina plaća) uz većini članica EU i dalje se pogoršavaju.
ETUC smatra da borba protiv ekonomske stagnacije i za otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta mora predstavljati najvažniji i najhitniji prioritet europskih lidera, te da Europska unija, ukoliko promijeni smjer svojih politika, ima potencijal da prevlada krizu.
„Novi put za Europu“ je plan ETUC-a za investicije, održivi razvoj i kvalitetna radna mjesta, čiji bi temelj trebalo predstavljati investiranje 2% BDP-a godišnje, tijekom idućih 10 godina. Investicije treba usmjeriti u izgradnju snažne industrijske baze europske ekonomije, kvalitetne javne usluge, učinkovite sustave javne uprave, socijalnu državu, obrazovanje i istraživanje. Investicijski plan mogao bi se financirati kroz postojeće mehanizme (Europska investicijska banka, neiskorištena sredstva europskih fondova), te izdavanjem „euro-obveznica“.
1.000 milijardi eura potrošeno je da se spasi financijski sektor. 1.000 milijardi eura javnog novca izgubi se svake godine uslijed porezne evazije i prijevare. Stoga je vrijeme da se potroši 250 milijardi eura na kvalitetna radna mjesta i budućnost europskih građana – takav investicijski plan mogao bi rezultirati s do 11 milijuna novih radnih mjesta.
|
Cilj ovih investicija mora biti:
- povećanje blagostanja i dovoljan broj dostojanstvenih, kvalitetnih radnih mjesta u budućnosti, posebno za mlade,
- održivi ekonomski razvoj i socijalna kohezija europskih društava, s primjerenim odgovorom na ekološke, socijalne i demografske izazove,
- jasna i demokratski određena pravila za reguliranje tržišta i usmjeravanje investicija u inovativne, socijalno i okolišno odgovorne projekte
- generiranje poreznih prihoda koji će omogućiti pružanje javnih usluga, snižavanje javnog duga i borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Osim toga, trenutno međusobno nadmetanje država članica u snižavanju cijene rada (u ime konkurentnosti) treba zamijeniti jačom međusobnom suradnjom na:
- suzbijanju porezne evazije i prijevare, kroz snažnije dijeljenje informacija i suradnju poreznih uprava i ujednačavanje poreza na korporativnu dobit,
- reformi financijskih tržišta,
- jačanju kvalitete i dostupnosti javnih usluga,
- promicanju i jačanju socijalnog dijaloga, kolektivnog pregovaranja i radničkog su-odlučivanja, posebno u pogledu procesa vezanih uz ekonomsko upravljanje na europskoj razini, obrazovanje i reforme tržišta rada,
- promicanju, poštivanju i jačanju europskih socijalnih standarda u cilju borbe protiv prekarnih uvjeta rada
|
Napad na radna i socijalna prava
Kao „odgovor“ na krizu, Europska unija razvila je novi sustav „ekonomskog upravljanja“, koji se temelji na kontroli i uvjetovanju nacionalnih proračuna te ekonomskih i socijalnih politika, i to kroz europski semestar, specifične preporuke za pojedine države članice i sankcije za države koje se dobivenih preporuka ne pridržavaju (od blokiranja sredstava iz fondova EU, do izravnih uplata kazni u proračun EU).
Iako je u formalnom smislu proveden kroz niz pravnih dokumenata (Fiskalni sporazum, Euro-plus pakt, nekoliko direktiva i uredbi), legitimitet je ovih mehanizama upitan, i zbog toga što osnivački ugovor jasno definiraju da EU nema izravnih ovlasti na području radnih i industrijskih odnosa te socijalne politike, a i zbog toga što se odluke u ovim pitanjima donose mimo demokratskih procedura i demokratski izabranih institucija.
U preporukama pojedinim državama članicama (uključujući i neke koje nisu koristile posebne mehanizme financijske pomoći, poput npr. Belgije) Europska komisija izravno je intervenirala u sustave industrijskih odnosa, zahtijevajući decentralizaciju sustava kolektivnog pregovaranja, snižavanje zakonski definirane minimalne plaće i sl. Poseban je problem što glavnu riječ u ovim, radnim i socijalnim pitanjima, na europskoj razini više nemaju ministri rada i socijalne politike, nego ministri financija i gospodarstva.
Osim toga, postavlja se pitanje zbog čega socijalni indikatori (stopa nezaposlenosti, stopa siromaštva) ne bi imali jednaku, ako ne i veću, važnost od fiskalnih i monetarnih indikatora (deficit, stopa inflacije), koji ionako imaju smisla samo u mjeri u kojoj utječu na opće blagostanje i socijalnu koheziju. Zbog čega Europska unija ne bi poduzimala mjere npr. protiv država koje imaju „prekomjernu stopu nezaposlenosti“, umjesto samo protiv onih koje imaju „prekomjerni proračunski deficit“?
Hrvatska i hrvatski sindikati u Europskoj uniji
Nakon više od desetljeća pristupnog procesa, 1. srpnja 2013. g. Hrvatska je postala punopravnom članicom Europske unije. Osim što to znači da se mnoge političke odluke od ključne važnosti za budućnost građana Hrvatske danas donose u europskim institucijama u Bruxellesu, punopravno članstvo Hrvatskoj također nameće odgovornost aktivnog sudjelovanja u europskim institucijama i političkim procesima.
|
SSSH je od 2004. g. punopravni član Europske konfederacije sindikata (EKS/ETUC), te nastoji aktivno sudjelovati u sindikalnim aktivnostima i borbi za pravedniju, socijalno naprednu Europu u kojoj će životni standard građana, socijalna prava, jednakost i solidarnost imati prioritet pred zahtjevima i ideologijom međunarodnih financijskih institucija i tržišta.
Kroz različita tijela i institucionalne mehanizme Europske unije koji predviđaju sudjelovanje socijalnih partnera sudjelujemo u socijalnom dijalogu na europskoj razini, ali jednako tako, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini, u borbi za vrijednosti i ciljeve koje zastupamo koristimo i legalne i legitimne metode pritiska – industrijske akcije i prosvjede.
U uvjetima kada međunarodne, nadnacionalne institucije u sve većoj mjeri donose odluke koje utječu na naše svakodnevne živote, a tržišta kapitala posve su liberalizirana i globalizirana, od ključne je važnosti jačanje demokratskog javnog prostora na razini Europske unije, uključujući i jačanje sposobnosti građanske, i sindikalne, mobilizacije.
Euro-demonstracije ETUC-a
ETUC redovno organizira sindikalne proteste na europskoj razini (euro-demonstracije) od 1997. godine, obično uoči važnih sjednica Vijeća ili Parlamenta, u Bruxellesu ili zemlji koja trenutno predsjedava Unijom. Pritom se ne radi samo o simboličnim akcijama, već o sredstvu pritiska koje daje i konkretne rezultate, npr:
- samo dan nakon euro-demonstracija održanih 13.12.2001. g. u Bruxellesu (oko 100.000 sudionika), kojima je ETUC pokazao svoj mobilizacijski kapacitet, Europsko je vijeće odlučilo dodijeliti tri mjesta socijalnim partnerima na Konvenciji o budućnosti Europe (koja je radila na prijedlogu Ugovora o Ustavu za Europu),
- nakon lobiranja i suradnje ETUC-a sa zastupnicima u Europskom parlamentu, koje je bilo popraćeno euro-demonstracijama održanima 14. veljače 2006 g. u Strasbourgu, Europski je parlament izglasao značajne dopune i poboljšanja originalnog prijedloga Direktive o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EZ), kojima su bolje zaštićena radnička prava i interesi europskih potrošača
Europske demonstracije pokazuju snagu europskog sindikalnog pokreta, i sposobnost Europske konfederacije sindikata da na europskoj razini govori jednim glasom u ime 60 milijuna radnika koje predstavljaju sindikati članovi ETUC-a.
Europska konfederacija sindikata (ETUC), osnovana 1973. g., krovna je europska sindikalna organizacija, sa statusom reprezentativnog socijalnog partnera na razini EU, koja predstavlja 85 sindikalnih središnjica iz 36 europskih zemalja s više od 60 milijuna članova.
|
|
 |
|
|
|
|