23.08.2006. (Ranko Borovečki, Lidija Crnčević, Duška Čolović)
U hotele uložiti 4,5 milijarde €
Investicije veće od vrijednosti autoceste Zagreb - Split
Na rekordne smo se turističke sezone, kada je riječ o broju turista i njihovu boravku u Hrvatskoj, već toliko naviknuli da mnogi, čini se, jedva čekaju da se trend okrene. Kada je riječ o prihodima od turizma, koji donose ne samo stabilnost nacionalne platne bilance već i zadovoljstvo svima koji su na bilo koji način za turizam vezani izravno ili neizravno, stvar je malo drukčija, o njihovoj se "rekordnosti" uglavnom spori.
Netransparentnost metodologije i različita mišljenja o načinu izračunavanja prihoda koji bi se mogli nazvati turističkima glavni su razlog toga. No između euforije zbrajanja turističkih noći i sporenja oko prihoda nekako su u pozadinu potisnuti ovogodišnji podaci o ulaganjima u turizam. A oni govore da je 2006. godina rekordna i po iznosu novca uloženog u poboljšanje turističkog proizvoda i turističkih usluga. Naime, prema podacima kojima barata Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, u pripremu ove turističke sezone uloženo je najviše do sada, gotovo milijardu eura, od čega se otprilike polovica odnosi na investicije privatnog sektora, hotelskih kuća, drugih tvrtki i poduzetnika koji rade u turizmu, a preostali dio otpada na novac koji je uložio javni sektor u uređenje infrastrukture i javnih površina.
Britanski pak Savjet za putovanja i turizam WTTC, čija se metodologija izračuna utjecaja turizma na nacionalna gospodarstva primjenjuje u 177 zemalja svijeta, precizno je izračunao da će ove godine za kapitalne investicije u turizmu biti utrošeno nešto više od 6,5 milijardi kuna. To će, prema WTTC-u, činiti 10,1 posto ukupnih investicija u Hrvatskoj ove godine. Zanimljiva su i njihova predviđanja: godine 2016. visina kapitalnih investicija u hrvatskom turizmu trebala bi iznositi gotovo 13,2 milijarde kuna, što će tada biti 10,5 posto svih ulaganja.
Pokušali smo procijeniti što će se događati idućih godina i nakon pregleda do sada objavljivanih planova i informacija Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, lokalnih samouprava i privatnih investitora došli smo do vrlo zanimljivog zaključka. U Hrvatskoj će se, prema tim podacima, u razne turističke projekte do 2010. godine uložiti najmanje 4,5 milijardi eura, više od milijardu eura na godinu. I usput, govorimo uglavnom samo o ulaganjima privatnog sektora. Riječ je o impresivnom iznosu, dostatnom za gradnju najmanje dviju autocesta Zagreb - Split, kojem još treba pribrojiti i ono što će uložiti javni sektor. Ostvari li se samo i veći dio predviđenih projekata i planova, može se zaključiti da Hrvatsku očekuje užurban napredak i investicijski bum u turizmu. Druga strana iste priče ono je o čemu se odavno već govori, radi se o kontroli tih silnih ulaganja koja bi uglavnom trebala biti u rukama države, ali i županija i lokalne samouprave. Prostorni planovi najjače su oružje u borbi protiv moguće preizgrađenosti obale.
|
Istra
Najveći i najvažniji projekt ne samo u Istri već i na Jadranu sigurno je projekt Brijuni rivijera, koji obuhvaća 23 kilometara obale nasuprot otočju Brijuni, kojim upravlja istoimena tvrtka koju se osnovale Vlada RH i Istarska županija. Na ukupno 609 hektara državnog zemljišta od općine Bale na sjeveru do pulske luke na jugu na sedam se predviđenih zaokruženih lokacija namjerava sagraditi 6300 kreveta u luksuznim hotelima, apartmanskim naseljima i vilama. Nositelji investicija bit će poznati nakon međunarodnog natječaja za dodjelu koncesija, čije se raspisivanje očekuje potkraj ove godine. Na otoku Veliki Brijun dva bi se postojeća hotela u glavnoj luci te treći koji bi bio sagrađen na mjestu postojećih gospodarskih zgrada pretvorili u vrhunske hotele najviše kategorije.
Nakon gradnje golfskih i polo igrališta te dodatnih turističkih sadržaja otok bi trebao postati luksuzno odmaralište. Nažalost, još nije sigurno hoće li projekt voditi tvrtka Brijuni rivijera ili sama Javna ustanova NP Brijuni. Turistički resort Porto Mariccio, koji će nakon otvaranja 2009. godine poslovati su sklopu najpoznatijeg lanca luksuznih hotela Kempinski sa 207 milijuna eura, druga je najveća investicija u Istri. Investitor je tvrtka AB Maris koja je usko povezana s Hypo Alpe Adria bankom, koja i kreditira cijeli projekt. Kempinski će od 2008. upravljati i drugim resortom u Savudriji gdje će se, uz postojeće turističko naselje Rezidencija Skiper s pogledom na Savudrijsku valu, investirati dodatnih 100 milijuna eura i izgraditi golf-igralište, hotel s pet zvjezdica i lukuzne vile s bazenima. Prenamjena zatvorene tvornice cementa u Umagu u turističko naselje Terra Istriana, u što će biti uloženo 110 milijuna eura, trebao bi biti prvi sličan projekt u Hrvatskoj. Projekt Monte Mulini hotelske kuće Maistra u vlasništvu rovinjske Adris grupe predviđa gradnju luksuznog zatvorenog resorta s hotelima četiri i pet zvjezdica na području iza sadašnjih rovinjskih hotela Park i Eden. Općina Bale i njihova tvrtka Mon Perin namjeravaju iskoristiti stare austrougarske tvrđave za gradnju lukuznog hotela, a i sam gradić Bale bit će pretvoren u jedinstveni grad-hotel.
Kvarner
Do sada objavljeni planovi investicija na području Kvarnera znatno su skromniji od onih koji se najavljuju u Istri. Najveće predviđeno ulaganje odnosi se na Novi Vinodolski, gdje je naš bivši tenski as Bruno Orešar s partnerima već uložio 50 milijuna eura u Novi Resort, obiteljsko i sportsko odmaralište. Idućih najavljenih 100 milijuna eura odnosi se gradnju hotela s pet zvjezdica, lukuznih vila i velikog wellness centra. Potkraj turističke sezone u Malinskoj na Krku trebala bi početi gradnja apartmanskog naselja koje bi također uključivalo i wellness centar, 20 milijuna eura trebala bi investirati hrvatska tvrtka Byder jordansko-palestinskih vlasnika.
|
Splitsko područje
Budućnost Splita nije na odmorišnom turizmu, preferiramo vrstu gostiju koji će u gradu boraviti kratko, trošiti puno i posjećivati ga cijele godine, tvrdi Vedran Matošić, direktor turističke zajednice Splita. Razvojnim marketinškim planom turizma Splita predviđeno je da Split do 2015. godine sa sadašnjih 1700 kreveta mahom u hotelima s tri zvjezdice dosegne broj od 9500 postelja u brendiranim hotelima s četiri i pet zvjezdica. Već 2008. godine Split bi trebao imati tri tisuće postelja, a 2010. oko pet tisuća.
Zamašnjak razvoja splitskog turizma gradski su planeri smjestili u gradsku luku, gdje bi na istočnoj i zapadnoj obali trebalo biti ukupno oko dvije tisuće kreveta, procjenjuje Branko Poljanić, član Poglavarstva Splita zadužen za urbanizam. U tijeku je izrada programa za anketni natječaj za izrađivača plana splitske luke, a za sada je poznato da će se gradska uprava iseliti iz zgrade Banovine površine oko 12 tisuća četvornih metara na zapadnoj obali. Banovina bi trebala postati hotel s pet zvjezdica do 2010. godine, procjenjuje Branko Poljanić. U susjedstvu Banovine najpoznatiji splitski trgovac Željko Kerum, prema idejnom rješenju Jerka Rošina, pretvara hotel Marjan, uništen dugogodišnjim boravkom izbjeglica i prognanika, u hotel s pet zvjezdica koji će biti u sastavu Park Plaza hotela.
Na zapadnoj obali naš nogometni tener Tomislav Ivić namjerava od bivšeg Doma JNA također napraviti hotel s pet zvjezdica i 102 sobe, a otvaranje hotela, na kojem još nisu počeli radovi, planira se sredinom 2008. godine.
Investicija je teška oko 15 milijuna eura, saznajemo od Nenada Kurtovića.
Prvi i najveći hotel s pet zvjezdica na splitskom području, hotel Lav, otvorit će se na jesen i radit će u sastavu lanca Le Meridien. U Hvaru Orco Grupa, vlasnik Sunčanog Hvara, nakon obnove hotela Riva namjerava u sljedeće četiri godine završiti uređenje svih deset hotela, od kojih će pet potpuno srušiti. Ukupna investicija teška je 127 milijuna eura. Cilj je sve hotele podignuti na razinu četiri zvjezdice te da rade tijekom cijele godine.
Dubrovačko područje
Započetim ili planiranim gradnjama novih hotelskih kuća Dubrovnik teži postati turističko odredište s pet zvjezdica. Do kraja sezone planira se otvorenje hotela Bellevue u koji Štrokovi Jadranski luksuzni hoteli ulažu 18 milijuna eura, a u neposrednoj je blizini gradilište hotela Libertas Rixos, u koji će turska kompanija Rixos uložiti 35 milijuna eura.
Gradnjom luksuznih vila na Šipanu te planiranim projektima golf- terena na Srđu i u Konavlima dubrovačko odredište nastojat će produljiti svoju turističku sezonu i dovesti goste “dubljeg džepa”.
Osim ovih planova, Dubrovnik će nastojati postati i odredištem kongresnog turizma te se u tom smjeru planira gradnja hotela Plakir s četiri zvjezdice i velikom kongresnom dvoranom te gradnja turističkog naselja Prevlaka koji bi u svom sastavu imao velik konferencijski centar.
|
Graditi hotele, a ne apartmane
Španjolci, koji kako znamo imaju vrlo loših iskustava po tom pitanju, vrlo su precizno izračunali da se na krevet u apartmanima potroši 17 puta više zemljišta nego za krevet u hotelu a u isto vrijeme on donosi 20 puta manje radnih mjesta i 25 puta manji multiplikativni efekt. No Španjolci su se prije desetak godina trgnuli i počeli ispravljati ono što su tijekom 70-ih i 80-ih upropastili, na nama je da učimo ne samo na njihovim greškama već i na njihovim pokušajima ispravljanja vlastitih pogrešaka.
Mali i obiteljski hoteli
Prema projekcijama nacionalne Udruge malih i obiteljskih hotela u iduće tri godine hrvatska bi turistička ponuda trebala postati bogatija za tristotinjak malih i obiteljskih hotela u čiju će se izgradnju uložiti oko milijardu eura. Večina objekata imat će kategoriju četiri zvjezdica. Najveći dio tih hotela gradit će se na Jadranu no nemali broj njih otvorit će se i u unutrašnjosti Hrvatske. Do ove je sezone izgrađeno blizu 200 takvih objekata s ukupno sedam tisuća kreveta. Takvi su objekti svjetski trend a prednost im je mogučnost rada gotovo cijele godine. Prema dugoročnom planu Hrvatska bi trebala imati najmanje tisuću takvih objekata.
Izvor: jutarnji.hr
|
|
|
|