|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Jasenka Gleđa
|
|
|
|
|
Početak 2003 godine donosi brojne novosti u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Donesene su izmjene i dopune Općeg poreznog zakona, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na promet nekretnina a donesena su i dva nova zakona: Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja i Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila.
Svi zakoni se primjenjuju od 1. siječnja 2003 godine. Kako se primjena ovih zakona odnosi na sve gospodarske subjekte, bez obzira na djelatnost, to nastavno iznosimo najvažnija riješenja iz tekstova spomenutih zakona.
Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja
Novi Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (“NN” 147/02), cjelovito uređuje sva pitanja u svezi plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja (osnovice, stope, obveznike obračunavanja i plaćanja, rokove za uplatu i dospjeće plaćanja), a temeljna novost koju donosi ovaj zakon - je obveza plaćanja doprinosa gotovo na sve primitke osim primitaka od autorskih djela, umjetničkih djela te primitke studenata i učenika.
Primjenom ovog zakona prestale su važiti odredbe o doprinosima iz svih propisa koji su uređivali ta pitanja do zaključno 31. 12. 2002. Provedbeni propisi zakona su Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja i Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2003. godinu. Provedbeni propisi objavljeni su u “NN” br 158/02.
Suglasno odredbama novog Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, od 1. siječnja 2003., doprinosi se plaćaju na slijedeće primitke:
1. Primitke od povremenog nesamostalnog rada isplaćeni izvan ugovora o radu, bez obzira na naziv i način isplate, ako su oporezivi porezom na dohodak;
2. Primitke od drugih samostalnih djelatnosti koji se obavljaju uz redovni rad, primanje mirovine ili uz neku drugu osnovnu samostalnu djelatnost;
3. Primitke od druge samostalne djelatnosti člana predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, jedinica područne (regionalne samouprave) i jedinica lokalne samouprave;
4. Primitke od druge samostalne djelatnosti člana skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, člana upravnog odbora, upravnog vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, člana povjerenstva, i odbora tih tijela, upravitelja zgrada, stečajnog upravitelja i suca porotnika koji nema svojstvo radnika u sudu;
5. Primitke od druge samostalne djelatnosti, kao što su povremene djelatnosti sudskih vještaka, predstavnika stanara, trgovačkih putnika, agenata, športskih sudaca i delegata (ugovori o djelu).
|
Obvezni doprinosi ne obračunavaju se na primitke od druge samostalne djelatnosti za autorska djela, koja prema propisima o autorskom pravu imaju to svojstvo, kao i umjetnička djela koja imaju to svojstvo prema propisima o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
To znači da se na primitke po osnovu autorskih honorara koji imaju obilježje autorskog djela i od 1. siječnja 2003, plaća samo porez po stopi od 35 % i prirez na umanjenu osnovicu za iznos 40% paušalnih troškova.
Primici učenika i studenata ostvareni preko studenskih i učeničkih udruga, također ne podliježu plaćanju obveznih doprinosa, pa se na te primitke, kao i do sada, plaća samo mirovinski doprinos za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, ali po stopi od 5% (po sadašnjim propisima, stopa je iznosila 4,64%).
Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja propisuje nove iznose stopa doprinosa kao i njihov raspored plaćanja.
|
Doprinos za mirovinsko osiguranje obračunava se “iz” osnovice i obveza je radnika ili osiguranika ali je poslodavac odnosno isplatitelj primitka obveznik obračunavanja i plaćanja tog doprinosa.
Doprinos za zdravstveno osiuranje obračunava se “na” osnovicu i obveza je poslodavca odnosno isplatitelja primitka koji ima obvezu obračunavanja i plaćanja tog doprinosa.
Doprinos za zapošljavanje obračunava se “na” osnovicu i obveza je poslodavca koji ima obvezu obračunavanja i plaćanja.
Ukupna stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje (na temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne kapitalizirane štednje) povećana je i iznosi 20% (umjesto sadašnjih 19,50%).
Ukupna stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjena je sa sadašnjih 16% na 15%, a dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti povećan je sa sadašnjih 0,47% na 0,50%.
Osnovica za obračun doprinosa je plaća s tim da tako utvrđena osnovica ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice koja iznosi 1.858,50 kn niti viša od 31.860,00kn. Ako je osnovica za obračun doprinosa viša od navedene najviše osnovice, tada se doprinos za mirovinsko osiguranje iz plaće obračunava od najviše osnovice (31.860,00kn), a svi doprinosi na obračunavaju se od obračunate bruto osnovice.
Obveza uplate doprinosa dospjeva, prema čl. 73. Zakona o doprinosima, istodobno s isplatom plaće.
Na primitke od drugih samostalnih djelatnosti kod kojih se pri određivanju porezne osnovice ne priznaju paušalni troškovi (napr. naknade s osnove članstva u skupštini i nadzornom odboru trgovačkog društva i drugih njima odgovarajućih tijela), od 1. siječnja 2003. plaćaju se dva doprinosa i to:
- doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% (obračunava se i plaća “iz” osnovice) i to 15% u sustav generacijske solidarnosti a 5% u izabrani mirovinski fond;
- doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15% (obračunava se i plaća “na” osnovicu).
Na ove primitke ne obračunava se doprinos za zapošljavanje i poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj nesreće na poslu.
Kod primitaka temeljem povremene samostalne djelatnosti koji se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost, (uz radni odnos ili uz korištenje prava na mirovinu) napr: rad trgovačkog putnika, akvizitera, sudskog vještaka, osnovica za plaćanje doprinosa je primitak umanjen za 25% priznatih izdataka.
Pri obračunu doprinosa primjenjuju se slijedeće stope:
- 20,00% (15,00% + 5,00%) - mirovinsko osiguranje iz osnovice
- 15,00% - zdravstveno osiguranje na osnovicu
|
Porez na dohodak obračunat će se na osnovicu propisanu za obračun doprinosa umanjenu za obračunati doprinos za mirovinsko osiguranje iz osnovice, odnosno:
Porezna osnovica = primitak – 25% priznatih izdataka – doprinos za MIO iz osnovice
|
Obrtnici i slobodna zanimanja, temeljem čl. 70 Zakona o doprinosima, plaćaju doprinose temeljem riješenja, osim poduzetnika koji plaćaju porez na dobit. Glede plaćanja poreza na dohodak, te osobe i nadalje plačaju mjesečni predujam poreza temeljem riješenja Porezne uprave.
Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila
Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila, novi je zakon, objavljen je u “NN” 150/02, a primjenjuje se od 1. siječnja 2003.
Donošenjem ovog zakona, prestaje primjena Zakona o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti (NN” 107/01) koji se primjenjivao tijekom 2002. godine.
Odredbe novog zakona određuju, da se u Hrvatskoj, od 1.siječnja 2003., osim oporezivanja premija osiguranja od automobilske odgovornosti (obvezno osiguranje cestovnih motornih vozila), uvodi plaćanje poreza na premije kasko (neobaveznog) osiguranja cestovnih motornih vozila.
Obveznici obračunavanja i plaćanja ovog poreza su društva za osiguranje koja s pravnim i fizičkim osobama sklapaju ugovore o osiguranju i naplaćuju premije osiguranja od automobilske odgovornoti i kasko osiguranja cestovnih vozila, izravno ili neizravno preko posrednika ili zastupnika.
Porez na premije osiguranja plaća se po stopi od:
- 15% od ugovorene premije osiguranja od automobilske odgovornosti;
- 10% od ugovorene premije kasko osiguranja cestovnih vozila,
|
Plaćanje poreza, određuje se u roku od 30 dana od dana nastanka porezne obveze (dan kad je sklopljen ugovor o osiguranju s korisnikom osiguranja), bez obzira, što je, možda korisniku osiguranja, omogućeno obročno plaćanje premije.
Izmjene i dopune zakona o porezu na promet nekretnina
Podsjećamo, Zakon o porezu na promet nekretnina (“NN” 69/97 i 26/00) propisuje plaćanje poreza na promet nekretnina na svako stjecanje vlasništva nad nekretninom, pod kojim se podrazumjeva kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i uzimanje iz trgovačkog društva, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluke suda te ostali načina stjecanja nekretnina od drugih osoba.
Obveznik plaćanja poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine, a porez se plaća po stopi od 5% osnovicu koju čini tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja.
Izmjenanama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina “NN” 153/02, od 1. siječnja 2003., proširuju se opća porezna oslobođenja na građane koji kupnjom prve nekretnine riješavaju svoje stambeno pitanje.
Dopunom čl. 11. Zakona o porezu na promet nekretnina, određeno je, da građanin koji kupuje prvu nekretninu (stan ili kuću) a tom kupnjom riješava svoje stambeno pitanje, ne plaća porez na promet nekretnina uz određene uvjete:
- da ima hrvatsko državljanstvo;
- da ima prebivalište u mjestu i na adresi gdje se nekretnina (koju kupuju) nalazi,
- da veličina nekretnine (stana ili kuće), ovisno o broju članova njegove uže obitelji, ne prelazi površinu kako slijedi:
|
| Za jednu osobu | Do 50m2 stambenog prostora | | Za dvije osobe | Do 65 m2 stambenog prostora | | Za tri osobe | Do 80m2 stambenog prostora | | Za četiri osobe | Do 90m2 stambenog prostora | | Za pet osoba | Do 100m2 stambenog prostora | | Za šest osoba | Do 110 m2 stambenog prostora | | Za sedam i više osoba | Do 120 m2 stambenog prostora |
|
- da građanin i članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu odgovarajući stambeni prostor koji zadovoljva njihove potrebe.
|
Odgovarajućim stanom, ne smatra se stan u vlasništvu fizičke osobe kojim se koristi zaštićeni najmoprimac.
- da građanin i članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu stan, odnosno kuću za odmor te druge nekretnine znatnije vrijednosti. (napr. građevinsko zemljište ili poslovni prostor u kojem građanin ili član njegove uže obitelji ne obavlja registriranu djelatnost), a vrijednost te nekretnine približno odgovara vrijednosti nekretnine (stana ili kuće) koju građanin kupuje.
|
Ako građanin kupuje nekretninu (stan ili kuću) koja površinom, u odnosu na broj obitelji, prelazi površinu određenu zakonom, porez se plaća na višak stambenog prostora.
Isto tako, Zakonom je propisano, da će Porezna uprava, naknadno obračunati porez na promet nekretnina onom građaninu koji je pri kupnji stana ili kuće (pod uvjetima propisnim zakonom) koristio oslobođenje od plaćanja poreza a stan ili kuću je otuđio u roku od pet godina od dana nabave nekretnine.
Građanin koji kupuje zemljište, površine do 600 m2, s namjerom riješavanja svog stambenog pitanja (gradnja kuće), ne plaća porez na promet nekretnina, pod slijedećim uvjetima:
- da ima hrvatsko državljanstvo;
- da građanin i članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu(stan ili kuću) koja zadovoljava njihove stambene potrebe;
- da građanin i članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu stan odnosno kuću za odmor te druge nekretnine znatnije vrijednosti.
Ako građanin kupuje zemljište, na kojem će graditi kuću, u površini većoj od 600 m2, plaća porez na promet nekretnina na višak površine iznad 600 m2. Ako se u roku od pet godina od dana nabave zemljišta kuća ne izgradi ili se zemljište proda prije tog roka, Zakon propisuje plaćanje poreza.
Kupnja novosagrađenih nekretnina u dijelu koji čini vrijednost zemljišta i iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta
Po odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, novosagrađene nekretnine oporezuju se po stopi od 22%, osim u dijelu koji čini vrijednost zemljišta i iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta, koji se, do kraja 2002. godine, oporezivao po stopi od 5%.
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, ne plaća se porez na promet na zemljište i na iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta koje pripada novosagrađenoj nekretnini, uz zadovoljenje istih uvjeta kao kod kupnje stana ili zemljišta za gradnju kuće.
Priznavanje poreznih olakšica po izmjenjenim odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina primjenjuje se na sve kupnje nekretnina od 1. siječnja 2003. kao i sve predmete kod kojih je nastala porezna obveza ali riješenje o razrezu poreza na promet nekretnina nije doneseno do 1. siječnja 2003. godine.
|
Izmjene općeg poreznog zakona
Opći porezni zakon (“NN”127/00, ispravak “NN”86/01), uređuje prava i obveze poreznih tijela i poreznih obveznika. Odredbama čl 117. i 118. Zakona, bilo je propisano, da porezno tijelo, može na zahtjev poreznog obveznika, u cjelosti ili djelomično odgoditi naplatu poreznog duga, uz obvezu plaćanja kamate za vrijeme trajanja odgode plaćanja poreznog duga.
Izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (“NN” 150/02), od 1. siječnja 2003. godine, ukida se mogućnost odgode naplate poreznog duga i odobravanje obročnih otplata poreznog duga, uz obračun kamata za vrijeme trajanja te odgode.
Izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (“NN”” 150/02), uvode se promjene postojećih poreznih olakšica, nove porezne olakšice te promjene u načinu oporezivanja nekih oblika dohotka.
Od 1. siječnja 2003. Godine, povećan je osnovni osobni odbitak koji služi za izračunavanje neoporezivog dijela dohotka svakog poreznog obveznika osim za umirovljenike i za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima od posebne državne skrbi, od sadašnjih 1.250,00kn na 1.500,00 kn ;
Zbog povećanog iznosa osnovnog osobnog odbitka na 1500,00 kn, povećan je najviši iznos porezne olakšice po osnovu uplaćenih premija za životno osiguranje, dopunsko i privatno zdravstevno osiguranje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje sa 1.000,00 kn na 1.050,00 kn mjesečno odnosno 12.600,00 godišnje.
Osobni odbitak koji se priznaje umirovljenicima propisan je u visini mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, a najviše do 2.550,00kn mjesečno.
Uvećani osobni osobni odbitak za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, smanjen je:
- sa sadašnjih 3.125,00 kn mjesečno na 3000,00 kn mjesečno
(područje II skupine)
- sa sadašnjih 2.500,00 kn mjesečno na 2.250,00 kn mjesečno
(područje III skupine);
Osobni odbitak poreznih obveznika koji žive i borave na područjima posebne državne skrbi I. skupine nije izmjenjen i dalje iznosi 3.750,00 kn.,
Izmjenama čl. 5 Zakona o porezu na dohodak, propisane su četiri porezne stope i to:
|
Porezna stopa Porezna osnovica
Od 1. Siječnja 2003.
Mjesečno Godišnje
15% Do 3.000,00 36.000,00
25% Od 3.000,00 – do 6.750,00 45.000,00
35% Od 6.750.00 – do 21.000,00 171.000,00
45% Iznad 21.000,00 252.000,00
|
Ostali oblici dohotka koje porezni obveznici ostvaruju u jednom poreznom razdoblju, više ne potpadaju pod sintetičko oporezivanje tog razdoblja, već se konačno oporezuju tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak i to u pravilu nižim poreznim stopama.
Tako se napr:
- dohodak od drugih samostalnih djelatnosti oporezuje samo stopom od 35% (uz priznavanje paušalnih izdataka);
- dohodak od povremenog nesamostalnog rada koji se konačno oporezuje predujmom poreza od 15%;
- dohodak od imovine koji s e, uz priznavanje paušalnih izdataka, konačno oporezuje na predujmu samo stopom od 15%;
- dohodak od dividendi i udjela u dobiti koji se na predujmu konačno oporezuje po stopi od 15%;
Novouvedene porezne olakšice odnose se na uvećanje osobnog odbitlka poreznih obveznika po osnovu izdataka za zdravstvene potrebe, ulaganja na ime riješavanja stambenih potreba poreznih obveznika (kupnja ili izgradnja stambenog prostora, otplate kamata po namjenskom kreditu za kupnju ili gradnju stambenog objekta) te plaćanja najamnine za potrebe stanovanja.
Ove porezne olakšice, porezni obveznici moći će koristiti tek nakon podnošenja porezne prijave za 2003. godinu.
Nove porezne olakšice
Dopunama čl 29. Zakona o porezu na dohodak, tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak može povećati u poreznom razdoblju i z a iznos troškova zdravstvenih usluga i nabavu otropedskih pomagala u Republici Hrvatskoj (najviše do 12.000,00 kn godišnje), pod uvjetom da ti izdaci nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja te ako nisu financirani iz dobivenih darovanja.
Isto tako, tuzemnim poreznim obveznicima, osobni odbitak se može uvećati i za iznos ulaganja za kupnju ili gradnju stambenog prostora
(12.000,00 kn godišnje).
Osobni odbitak može se uvećati i za investicijska održavanja na postojećem stambenom prostoru poreznog obveznika, radi poboljšanja uvjeta stanovanja. Za korištenje tog osobnog odbitka, porezni obveznik je obvezan prdočiti vjerodostojne isprave.
U slučaju da porezni obveznik, kupnju i gradnju stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita, otplata kamata po tom kreditu smatra se osobnim odbitkom, najviše do 12.000,00 kn godišnje.
Osobni odbitak tuzemnog poreznog obveznika može s e uvećati i za iznos 50% plaćene slobodno ugovorene namjamnine za potrebe trajnog stanovanja u stambenom prostoru najmodavca ali najviše do 12.000,00 kn godišnje.
Pravo na taj osobni odbitak porezni obveznik može koristiti pod uvjetom da nema riješeno stambeno pitanje.
|
Promjene kod oporezivanja dohotka od imovine
Od 1. siječnja 2003, porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina, uključivo i dohodak od iznajmljivanja stanova, soba, postelja i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba a po toj osnovi nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, plaćaju porez po stopi od 15% na osnovicu (dosadašnja stopa je iznosila 25 %). Utvrđeni i uplaćeni porez po ovoj stopi smatra se konačnim porezom za porezno razdoblje, pa porezni obveznici za taj oblik dohotka ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu.
Promjene u oblicima dohotka tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika
Odredbe čl. 10. Zakona o porezu na dohodak dopunjene su odredbama o oblicima dohotka koji se oporezuju tuzemnim i inozemnim poreznim obveznicima.
Tuzemnim poreznim obveznicima, se od siječnja 2003., uz ostale oblike dohotka oporezuje i dohodak od osiguranja, a inozemnim poreznim obveznicima se, uz ostale oblike dohotka, oporezuje i dohodak od kapitala koji se isplaćuje u tuzemstvu ili je ostvaren u pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem odnosno prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu kao i dohodak od osiguranja koji se isplaćuje u tuzemstvu ili je ostvaren od tuzemnog osiguravatelja.
Propisane su i izmjene odredbi zakona koje se odnose na utvrđivanje predujma poreza na dohodak i prireza kod dohotka od kapitala, a koje vrijede jednako za tuzemne i inozemne porezne obveznike. Od 1. siječnja 2003, predujam poreza na dohodak kod isplate predujmova dividendi i udjela u dobiti utvrđuje s e primjenom stope od 15%., kao i kod konačne isplate.
Ostale promjene
Od 1. siječnja 2003 godine, oporezivim primicima ne smatraju se primici koje fizičke osobe kao daroprimatelji ostvaruju po osnovi darovanja od pravnih i fizičkih osoba, za zdravstvene potrebe (oporativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), podmirenje kojih nije osigurano osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranje.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|