07.01.2009.
Sanader zbog plina proglašava krizno stanje
Premijer je najavio i kako Vlada zbog problema s plinom razmišlja o produljenju školskih praznika
Isporuka prirodnog plina iz Rusije u transportni sustav Hrvatske od ponoći je potpuno prekinuta. Predsjednik Vlade Ivo Sanader poručio je nakon sastanka o aktualnoj situaciji u opskrbi plinom s predstavnicima resornih ministarstava, Ine, Plinacroa i i HEP-a kako Hrvatska ima plina za još tri tjedna, računajući i potrebe industrije koja će od ponedjeljka u velikoj mjeri početi nakon blagdanske sezone s radom.
"Razloga za paniku nema, ali ima razloga za ozbiljnost", poručio je Sanader uvjeravajući hrvatsku javnost kako će građani koji se koriste plinom biti apsolutno sigurni i zaštićeni u opskrbi. Premijer je najavio i kako Vlada zbog problema s plinom razmišlja o produljenju školskih praznika.
Vlada bi trebala već danas na svojoj telefonskoj sjednici donijeti Odluku o proglašenju kriznog stanja u opskrbi prirodnim plinom koji sadržava sedam mjera, a među kojima je najvažnija naredba za redukcijom toga energenta distributerima.
Njih je 37 u Hrvatskoj, a prema premijerovim riječima, do sada se nisu u nastaloj situaciji pridržavali naputka o štednji, pa će njihovu disciplinu u tom pogledu s opskrbom plina nastojati ovom izvanrednom Odlukom osigurati Vlada.
Redukcija koja se traži od distributera bit će prije svega u preispitivanju njihovih kupaca te kojima će točno biti smanjena isporuka plina, u čemu ni u kojem slučaju ne smiju biti zakinuti građani, pojasnio je Sanader.
Redukcija je već obavljena prema povlaštenim kupcima, među kojima su najveći kutinska Petrokemija koja je u remontu, te HEP čija je potrošnja po satu od 96 tisuća kubnih metara plina pala na 16 tisuća kubnih metara.
Ići će se i na interventni uvoz plina, najavio je Sanader, ako ga na međunarodnom tržištu bude bilo. I to za početak, predlaže se uvoz iz sjeveroafričkih držva, Alžira i Libije, ali će se tražiti i mogućnost da se kod tvrtke ENI-a dobije prepuštanje pogona za proizvodnju koje partnerski imaju u Jadranu, najavljeno je.
|
Trenutačno postoje zalihe od 370 milijuna kubičnih metara plina u skladištu Okoli, od čega 40 milijuna pripada Sloveniji, što će također pomoći u prevladavanju krize.
Proizvodnja iz domaćih kapaciteta također je na sto posto razine, no očekujemo da se ipak situacija oko dostave plina brzo riješi, poručio je Sanader.
Kako prenosi Reuters, Ukrajina će ustrajati na cijeni od 20 dolara za 1.000 prostornih metara ruskog plina u 2009. što je manje od polovice onoga što traži Rusija, a želi ukinuti i posrednike za uvoz ruskog plina, objavio je čelnik državne energetske tvrtke u srijedu.
Davor Štern, bivši direktor Ine, smatra pak kako u Hrvatskoj nema nikakvog razloga za paniku jer vjeruje da će Rusija i Ukrajina brzo naći kompromis u rješavanju spora zbog kojeg je i Europa ostala bez plina, piše business.hr.
"Ruski je problem taj što je većina njihova sustava u Ukrajini, pumpne stanice i skladišta. Prema tome, nema tu velike logike da se ova situacija nastavi. Rusi žive od plina i nafte, dakle njima je u interesu prodavati", kaže Štern.
No, prema njegovim riječima, Hrvatska će zbog ovoga, morati razmišljati o alternativnim pravcima opskrbe energijom.
Bivši direktor Ine kaže da je u Ini u posljednjih osam godina došlo do zastoja u radu te da je upravo to uzrok cijeloj ovoj situaciji.
"Domaća proizvodnja je takva kakva je, pitanje je samo hoće li ta kombinacija našeg skladišta i domaće proizvodnje biti dovoljna za održavanje tlaka u cjevovodu", kaže Štern. Kada tlak padne, objašnjava, najviši katovi ne dobivaju plin. To se, kaže, može usporediti s Hrvatskom, koja je "na kraju kraka". "A to vam je kao da je na petom katu", zaključuje Štern.
Upitan o mogućim alternativnim pravcima kojima bi se Hrvatska trebala okrenuti, Štern spominje Veliku Geu, projekt koji je predložen prije njegova odlaska iz Ine, a koji je, kaže, odbijen iz njemu nepoznatih razloga. Riječ je o projektu zajedničke eksploatacije zemnoga plina iz Jadrana u Italiji i Hrvatskoj.
"Po meni je taj plan najizgledniji ako Talijani još uvijek imaju dovoljno kapaciteta", kaže Štern. Kao ostale projekte Štern spominje Nabucco, koji podupiru i EU i SAD, a usmjeren je na smanjenje europske ovisnosti o ruskom plinu tako da se okrenu opskrbi plinom iz kaspijskih zemalja. Štern kao alternativu spominje i Plavi tok, koji prolazi ispod Crnog mora. (Bankamagazin)
|
|
|
|