|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek
|
|
|
|
|
Zašto to postaje aktualna tema?
Na ovaj sam se naslov odlučio iz nekoliko razloga. Do sada su nam uglavnom u središtu pozornosti bile prodavaonice roba koje nose obilježja pretežito široke potrošnje, odijevanja i tehnike. Međutim pogledajte sada izloženu robu naših i svjetskih ljekarni.
Na njihovim su policama dodaci prehrani (internacionalno poznati kao suplementi) počeli zauzimati prostor veći od 50%. Zašto je to tako brzo rastuća kategorija? Zašto su tome sve skloniji potrošači, farmakolozi i apoteke? Je li to funkcionalna kategorija ili nešto što bi se moglo označiti kao stil života? Ima li to budućnost? Zašto su liječnici kod nas još suzdržani?
|
U svakom slučaju to je vrlo zanimljiv fenomen današnjice koji traži posebnu pozornost. Da bi se odmah shvatilo o čemu je riječ – to su proizvodi pretežito prirodnog podrijetla, bilo da su to minerali, vitamini, biljni ekstrakti, nezasićene masne kiseline, enzimi i sl. Ili još pobliže, kod nas su najpoznatiji omega3, ginko, vitaminski i mineralni preparati, itd. Ti pripravci imaju svoju povijest, a danas dobivaju sve veći značaj.
Primjerice, u SAD-u su najprije spoznali da su to prirodni preparati koji imaju najmanje štetnih nuspojava pa ih organizam rado uzima. Naime, tijekom godina, nakon velikih napora, bolesti, izloženosti stresovima, suvremenim zagađivačima, tijelu sve više fali takovih elemenata, narušava se ravnoteža, pa ih je potrebno nadoknađivati. Zdravo se hraniti znači omogućiti tijelu da se samo oporavlja nakon umora, stresova, bolesti, da porastom godina nadoknađuje izgubljeno.
Ujedno to znači da valja postići ravnotežu bjelančevina, vitamina, minerala, ne dozvoliti „divljanje“ slobodnim radikalima, zaustaviti porast „loših“ kolesterola, postići optimalnu probavu, zadržati snagu, zdrave mišiće, kosti, unutarnje organe, prije svega srce, ali kod toga postići i dobro raspoloženje.
Nutricionisti su izračunali da bi za optimalnu ravnotežu trebalo dnevno jesti pet obroka svježeg voća i povrća, a to je teško postići u kontinuitetu, pa tako nastaje manjak esencijalnih tvari koje su potrebne organizmu da bi se održao imunosni sustav, normalno funkcioniranje, zdravlje i vitalnost.
S godinama se ravnoteža poremećuje, jer se često održava unos istih količina hrane, a smanjuje se tjelesna aktivnost, pa nastaje poremećaj. Smanjuje se i sposobnost organizma da se sam oporavlja, te je potrebno dodatno unošenje tvari koje to pospješuju. Stanicama organizma potrebna je i zaštita u čemu veliku ulogu igraju fitokemijski elementi koji su biljnog podrijetla.
Još bolja je usporedba s onim što se događa s omegom 3 – nju ljudski organizam uopće ne proizvodi, a zbog osobina njenih nezasićenih masnih kiselina, primjerice Eskimi i Islanđani, koji je konzumiraju u ribama iz dubokih ledenih mora, imaju zdravu krv i srce.
Upravo zato u zadnjih desetak godina raste uporaba dodataka prehrani, suplemenata, koji pomažu cjelokupnom balansu organizma, tijela i duše. Počelo je zapravo Clintonovim potpisom na čuveni Dietary Supplement and Edukation Act (DSHEA) 1994. kojim se regulira područje dodatka prehrani u SAD.
U definiciji u tom aktu, između ostalog, stoji da su „dijetetski suplementi: minerali, vitamini, biljne, botaničke vrste, aminokiseline i drugi prehrambeni sastojci koje čovjek koristi kao dopunu prehrani da bi povećao ukupni dnevni unos…“. To je donijelo proširenje dotadašnjeg poimanja dijetetskih suplemenata, pa su od tada u tu kategoriju uvrštena riblja ulja, ginseng, enzimi, češnjak, dijetalna vlakna, crijevne bakterije, organska tkiva i dr.
|
Evo jedne zanimljive usporedbe. Nedavno smo na Forumu o trgovini i zdravoj hrani (Zagreb, 16.10.) čuli da je ekološka hrana u SAD-u („organic food“) dostigla razinu u prometu od 13,8 miljardi dolara. No to nije ništa u odnosu na suplemente koji su danas prešli razinu od 25 milijardi!
Kako je došlo do tog fenomena?
Nekada naravno nisu postojali kemijski lijekovi, već se liječilo prirodnim putem koji je narod otkrivao sam, ili su se time bavili liječnici onog doba pa i ljudi u samostanima, dok moderna farmakopeja to otkriva sve više. Proučavajući taj fenomen, osobno sam došao do zanimljivih spoznaja o davnim otkrićima.
Evo primjerice, od davna su poznati pripravci za smirivanje kao što su valerijana, metvica, a u recentno vrijeme i hmelj (nemojte to zamijeniti s onim u tekućem stanju…). Valerijana poznata i kao odoljen ili macina trava, dolazi od latinske riječi valere (biti zdrav, biti dobro, biti jak).
Još su je stari Grci i Rimljani upotrebljavali ne samo za smirenje, već i za liječenje infekcijskih bolesti, a moderna farmakologija potvrđuje njeno antivirusno i antibakterijsko djelovanje. Slično djelovanje ima i matičnjak, ili pčelinja trava. Nijedna biljka ne privlači toliko pčele svojim mirisom, pa ime potiče od pčele matice. Za njegovo blagotvornost znalo se još u antičko doba, jer povoljno djeluje na srce, smiruje i s razlogom kažu da „tijelu daje novu snagu i dočarava lijepe misli“.
Arapski liječnici su ga nazivali „travom za srce i vedrinu” - otkrili su i da djeluje protiv “crnih misli”, tjeskobe, grčeva, nervne glavobolje, što postaje sve aktualnije u suvremenom načinu života u kojem su stresovi neizbježni… Uveden je i u samostanske pripravke.
Od 1611. sačuvala se u uporabi još i do danas tzv. karmelićanska voda od matičnjaka! Hmelj ima također slično djelovanje, a to je otkriveno tek nedavno, iako su ga Delevare Indijanci upotrebljavali kod uhobolje ili zubobolje, a danas mu se priznaje široki spektar djelovanja - sedativ, antiseptik, baktericid, diuretik, antipiretik, stomahik, antioksidans…
|
Ovaj zanimljivi fenomen navodim zbog toga jer se baš takova kombinacija može naći u jednom preparatu (Biorelaks) jedne naše vrlo mlade kompanije (Aktival). No ako idemo dalje tragom suvremenih suplemenata otkriti će se zanimljiva povijesti i priče koje su danas potvrđene.
Primjerice, otkrilo se da su stanovnici Francuske Polinezije vrlo zdravi. Polinežani znaju već dvije tisuće godina, a znastvenici su to otkrili u posljenjih desetak godina – zbog čudotvorne voćke Noni, koja sadrži mnoštvo mineralnih tvari i vitamina, te čak 18 vrsta aminokiselina. U novije vrijeme je otkriveno i zašto su ti stanovnici veseli…
Tajna je u tome što neki sastojci djeluju antidepresivno. Čudo je i češnjak koji se nekad konzumirao sirov, a danas ga proizvođači nude u ekstraktima koji su tabletirani tako da se smanji djelovanje jakih mirisa. Taj su lijek poznavali stari narodi vrlo dugo, pa se češnjak stavljao čak u grobnice faraonima da im bude „pri ruci“ i na drugom svijetu…
Tradicionalna medicina u Kini
No ipak je u toj tradicionalnoj medicini nenadmašna stara Kina i uopće istočni narodi. Evo spometnut ću nekoliko karakterističnih. Kod nas je vrlo popularan Ginko koji potiče od jednog čudesnog drva koje može doživjeti starost i do 4000 godina, proživjet atomski rat.
To je najvitalnija biljka na svijetu koja je već postala stil života, a danas se posebno koristi u liječenju smetnji cerebralne cirkulacije, te na taj način pospješuje moždane funkcije. Na to se nadovezuje i ginseng. Još su prije 5000 godina Kinezi uočili da ginseng usporava proces starenja i omogućava očuvanje životne snage i mentalne svježine jer krijepi i kako kaže narod - čisti krv.
Posebni fenomen i u Kini je crvena riža, koja se dobije u postupku fermentacije bijele riže. Kad su kineski i američki liječnici i farmakolozi proučavali zbog čega su Kinezi, koji upotrebljavaju crvenu rižu, zdravi, nemaju povišene kolesterole, otkrili su da su njoj tvari slične statinima, koji se kao kemijski spoj upotrebljava za sniženje kolesterola.
No statini imaju i nus pojave, a tzv. lovastatini koji su u crvenoj riži (kod nas je poznat Rizolip, preparat na bazi crvene riže), imaju dvostruko veće djelovanje jer se nalaze u prirodnoj kombinaciji. Pored lovastatina sadrži sterole i nezasićene masne kiseline koji simultano reduciranju sintezu kolesterola i njegovu apsorpciju, te potiču njegovo izlučivanje. Zato ih je potrebno manje pa nisu zabilježene nus pojave.
Može li se zaustaviti proces starenja?
To je jedno intrigantno pitanje, ali nije daleko od stvarnosti… Pa, za to je dobivena i Nobelova nagrada. Radi se o otkriću koenzima koji je poznat kao Q10, a kod nas je najprije bio promoviran u kozmetičkim preparatima za njegu kože. Međutim, do nedavno su ga primorske dame dobavljale iz Amerike da bi zadržale lijep izgled kože…
|
Dr. Peter Mitchell prima 1978. Nobelovu nagradu za svoje otkriće o biokemijskom prijenosu energije među stanicama živih bića uz pomoć Q10.
O čemu je ovdje zapravo riječ? Q10 je otkriven tek 1957., ali je njegovu funkciju u međustaničnom prijenosu energije otkrio tek dr. P. Michell iz Velike Britanije i za to dobio Nobelovu nagradu. Riječ je o tome da ljudski organizam proizvodi taj spoj u dostatnim količinama do 35 godine, a onda slabi obrana od slobodnih radikala koji razaraju membrane staničja i tako se pojavljuju bore.
Zatim, kad se čovjek iscrpi, kao što je to naročito u sportaša, nestaje Q10, pa time slabi i energija. Koenzim se onda nadoknađuje u dozama, za koje primjerice danas farmaceuti tvrde da je optimalno kad je odmah otopljen u ulju, jer trenutno djeluje. Taj preparat je postao toliko popularan ne samo kod onih koji žele usporiti proces starenja, već i koji žele vratiti energiju koja se gubi usred napora, stresa, pušenjem… To danas nazivaju epohalnim otkrićem, što potvrđuju i brojna klinička istraživanja.
Ima li toga još? Kakova su stajališta danas?
Naravno da ima još prirodnih lijekova i suplemenata. Proučavajući redom svaki preparat za potrebe jednog recentnog dugoročnijeg projekta, u njih tridesetak sam otkrio zanimljivu povijest, i nova otkrića.1 Primjerice, stari Grci su upotrebljavali koprivu protiv reume, a je se sjećam da su to kod nas upotrebljavali stariji ljudi i jaukali od bola.
Danas se primjerice ekstrakt koji više ne peče, može naći u Reumovalu gdje se nalazi još zajedno s drugim prirodnim ekstraktima. Zatim oduševila me spoznaja da je žuti noćurak, kojeg su nekada koristili Indijanci, u 17. stoljeću je dospio u Englesku gdje se spominje kao univerzalni kraljevski lijek. Ulje noćurka su zapravo esencijalne masne kiseline koje organizam ne može proizvesti sam.
Pored svojih brojnih povoljnih učinaka, kao što su: zaštita srca, smanjenje krvnog tlaka, zaštita od pretilosti, u zadnje vrijeme se otkrilo učinkovito djelovanje u sprječavanju neugodnih predmenstrualnih sindroma. Kako mu se cvijetovi otvaraju noću, tu biljku nazivaju i “noćna frajla”.
Čudesno je i djelovanje glukozamina u Fleksovalu u kojem se nalazi kalcij u svom prirodnom ambijentu sa svojim „prijateljima“ mineralima i tako učinkovitije djeluju na hrskavicu kod sportskih povreda i u sprečavanju osteoporoze nego čisti kalcij. Naime, budući da se kalcij u glukozamin sulfatu nalazi u organskom okruženju, on se učinkovito prima organizma i ne taloži se na stjenkama. Sve je to ustanovila moderna farmakologija, pa je to postao očiti primjer vraćanja prirodnim resursima.
|
Razgovarao sam o tome, a to radim i dalje, s nekoliko desetaka liječnika i još više farmaceuta kod nas i u svijetu. Zanimljivo je da kod nas pogotovo stariji liječnici, imaju prema suplementima još odbijajuće stajalište, jer na fakultetu to nekad nisu učili.
Farmaceuti imaju toga više jer za to postoji i katedra koju vodi ugledna profesorica dr. sc. Z. Kalođera, a s govornice jednog simpozija se moglo izravno čuti njen navod da u Njemačkoj postoji već 20 tisuća mjesta gdje se liječi pretežno biljnim preparatima. Porast prirodnih suplemenata i biljnih lijekova raste što je dobro jer ravnoteža dolazi iz prirode, pa to područje proučavanja uvode gotovo sve farmaceutske institucije, fakulteti, a sve više uvažavaju i liječnici.
Ono što je naročito važno za suvremeni život, ipak je to prevencija u kojoj suplementi igraju veliku ulogu. Riječ je o nečem što nije samo funkcionalno vezano za pojedine učinke liječenja, već o nastojanju ljudi da održe vitalnost, snagu, zdravlje pa i lijep izgled, što je postalo fenomenom koji za zovemo stil života koji ljude održava zdravim i sposobnim da se uhvate u koštac s izazovima, dinamikom i promjenama u svijetu koji nas okružuje danas i prema kojem se krećemo.
Na kraju, recimo s „trgovačkog“ se stajališta može dobiti odgovor na pitanje – kako da je ipak ponuda na policama suplemenata (dakle površina koju oni zauzimaju) veća od lijekova? Pored rastuće tendencije potrošnje koja je zabilježena u cijelom svijetu, a kod nas sve većeg dolaska stranih (Twinlab, Kal, Natural World, Natron, Centrum i dr.), tradicionalnih domaćih (primjerice Dietfarm, Jadran Galensko, Belupo, Encian), pojavljuju se i novi domaći (Aktival) od kojih svaki nosi i nove informacije o novim otkrićima do kojih dolazi suvremena farmaceutika. To je jedan aspekt.
Drugi je životni stil u kojem ljudi sve više teže da očuvaju zdravlje, vitalnost, pa i liniju kao i izgled, što je sve važno za očuvanje vlastite konkurentnosti u svijetu u kojem vlada konkurentnost i u radnim mjestima, u nastojanju da se održi i porodica. Treći, nezanemarivi je likvidnost apotekarskih prodajnih mjesta, jer za lijekove plaćanje dolazi s velikim zakašnjenjem, a kod suplemenata je to gotovina, što utječe na to da se ljekarne uopće održe.
|
|
 |
|