|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Berislav Pribanić
|
|
|
|
|
„Nakon što je stvorio svemir, nebo i zemlju, sa svim njenim mineralnim,
biljnim i životinjskim svijetom, Bog na nju postavi čovjeka da dizajnira dalje...“
B. P.
|
U suvremenom je svijetu sve dizajnirano. Dizajn je i proces i proizvod i – promatramo li ga kao poveznice među pojmovima – vidi se da za takvo što trebamo odgovorno društvo te kvalitetan i jednostavan život (onaj svakodnevni).
Nezahvalan bi bio pokušaj da se definira sveobuhvatan pojam dizajna jer bi i u najboljoj namjeri bila riječ o njegovom ograničavanju, ali se općenito može kazati da je svijet u cijelosti, osim njegove inicijalne kreacije, dizajniran.
Od drveta se napravi stol, od metala automobil, od biljke lijek. Kao što se iz toga može zaključiti, ključno je polazište svakoga rada i shodnoga dizajna upravo priroda, od koje sve potječe i iz koje crpimo ideju, motivaciju i život. Nemoguće je, također, dovoljno snažno naglasiti bitnost da se pri oslanjanju na prirodu ne smije ugroziti njezina opstojnost.
Svaki lanac, pa i onaj prirodni, jak je onoliko koliko je jaka (slaba) njegova najslabija karika, pa je – iako se čini da gospodari prirodom po vlastitoj volji – nerijetko upravo čovjek najslabija karika u lancu prirode. Ljudsko je zdravlje krhko, a prevencija na bazi proizvoda iz prirode najbolji je odgovor na izazove suvremenoga načina života.
|
Dizajn kroz prirodne farmaceutske proizvode
Ideja prirodnih farmaceutskih proizvoda u ljekarničkoj je branši dizajnirana kao odgovor na izazove koji su se pred farmaceutskom industrijom pojavili polovicom prošloga stoljeća. Podsjetimo da je razvoj farmaceutske industrije rezultirao masovnom proizvodnjom sintetskih lijekova, što je svoj vrhunac imala poglavito polovicom i krajem 20. stoljeća.
No, ubrzo se shvatilo da su ti lijekovi dobri, jer ublažavaju poteškoće i poboljšavaju opće zdravstveno stanje pacijenta, ali i loši jer se njihovim korištenjem javljaju različite nuspojave. Bilo je posve jasno da je došlo vrijeme za nove načine razmišljanja. Trebalo je dizajnirati novi pristup, a krenulo se od činjenice da je najbolji dizajn onaj svakodnevni – koji je uvijek pri ruci – za uporabu.
Promjene se na početku događaju u krugu visoko industrijaliziranih zemalja (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države), gdje se dizajn novoga pristupa zdravlju, izum i produkcija novih prirodnih proizvoda u cijelosti oslanjaju na obrtništvo, odnosno male specijalizirane galenske laboratorije.
Pritom u većini primjera nije riječ o osmišljavanju sasvim novih proizvoda, nego o nadomjestku postojećih sintetskih lijekova odgovarajućim prirodnim farmaceutskim proizvodima. Fitoterapija ni u kom slučaju nije novi termin u području zdravlja. Dapače, priroda je tisućama godina predstavljala ‘otvorenu ljekarnu’ koju su i najstarije civilizacije koristile na različite načine.
|
No, tada, prije samo pedesetak godina, upravo je visok stupanj industrijalizacije života predstavljao kamen spoticanja u nastojanjima da se uočena negativna djelovanja lijekova na sintetskoj bazi nadomjeste njihovim prirodnim inačicama.
Uspjeh je ipak bio zajamčen, prije svega jačanjem kolektivne svijesti o važnosti brige za zdravlje pojedinca te višim stupnjem obrazovanja opće populacije, ali i činjenicom da se radilo o rješenjima koja su dio baštine svakoga podneblja ponaosob.
Veliku je ulogu u ovoj, da je tako nazovemo, ‘prirodnoj revoluciji’ odigrao dizajn kao ideja i reakcija odgovornoga društva na problem kojeg se nije moglo više zanemarivati jer je bila riječ o osiguravanju kvalitetnijega života ljudi.
Put do takva kvalitetnijeg i zdravijega života pokazala nam je dizajnirana ideja povratka prirodi, ali na jedan novi, inovativan, prilagođen i moderan način. Tražilo se odgovorno, a ne odgovarajuće društvo.
|
Nakon ideje dolazi rad
Ideju je nakon njezina usvajanja trebalo realizirati. U tom je dijelu neizostavna uloga spomenutih malih obrta, odnosno ljekarni koje u svom sastavu imaju funkcionalne laboratorije, gdje preparati dobivaju svoj konačan oblik.
Ljekarna na taj način postaje središnjim mjestom zdravlja, odnosno ustanova u kojoj pacijent na jednom mjestu može dobiti i dijagnozu i uputu te gotov pripravak za liječenje. Ali to se događa nakon što se ciljanom edukacijom i odgovajućom promocijom u svijesti potrošača uspjelo dizajnirati ideju.
Upravo su svijest o prevenciji i briga za vlastito zdravlje na promišljen i dugovječan način ključni elementi za prihvaćanje lijekova na prirodnoj osnovi. Sve je to omogućilo da se od ideje i rada na njezinoj realizaciji dođe do završnoga proizvoda u ljekarni.
|
Održivo zdravlje
Uvjetno bi se moglo reći da se na razdoblje afirmacije prirodnih proizvoda u farmaceutskoj industriji (tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća), može primijeniti danas često spominjana sintagma o održivom razvoju.
Ujedno se radi o zdravlju, bilo da je riječ o ljudskom ili zdravlju prirode i okoliša: i jednu i drugu tendenciju obilježava dugoročan način promišljanja svijeta oko sebe i sve jasnijega shvaćanja da je odgovoran odnos spram čovjeka i prirode jedini ispravan način stvaranja nove vrijednosti.
A ima li veće vrijednosti od čovjeka? I ima li za čovjeka veće vrijednosti od njegova vlastita zdravlja? Dakako, pitanja su više nego retorička i koristimo ih samo da bismo pobliže oslikali vrijednost prirode u kojoj je svaki segment uređen na smislen način koji kreira život i omogućava nesputan razvoj potencijala.
Upravo iz tih vrednota – oslanjajući se na prirodu i ono najkvalitetnije što priroda može dati – i Naturprodukt baštini svoju poslovnu filozofiju.
|
U odnosu na ne tako davno vrijeme afirmacije prirodnih preparata u kolektivnoj svijesti ljudi, danas se već može govoriti o nezaustavljivom i rastućem trendu korisnika među svim dobnim skupinama. Osobito ohrabruje što se ta svijest, razvijena edukacijom, ali i na osnovi dobrog iskustva prethodnih naraštaja, sve više očituje kod najmlađe populacije, među djecom i mladeži.
To jasno govori da nisu dovoljni samo dobra ideja, lijep dizajn i kvalitetan proizvod, nego je neizostavno da se blagotvorna korist proizvoda opetovano potvrđuje pri svakoj uporabi. Na takav način stečeno povjerenje dugotrajno je i ‘infektivno’, jer se dobra riječ o proizvodu prenosi od usta do usta i time stvara dobar, ali i zaslužen marketing.
Dizajn se, da zaključimo, oslanja na ideju, primjenu novih tehnologija u laboratorijskim istraživanjima i industrijsku mogućnost koja stvara preduvjete za masovnu proizvodnju konkretnoga proizvoda standardne kvalitete za tržište. Pritom je onaj tko dizajnira mislilac. Primjena dizajna kod prirodnih farmaceutskih proizvoda dala je značajan doprinos razvoju ukupnoga farmaceutskoga tržišta u svijetu.
Dizajniranje proizvoda, osmišljavanje proizvodnih linija i ljekarni, dizajniranje boja i ekološke ambalaže samo su dijelovi sveobuhvatnoga procesa dizajna o prevenciji, očuvanju i zaštiti zdravlja u farmaceutskom okruženju.
|
|
 |
|