|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Tihomir Sertić
|
|
|
|
|
Urednik: Gdje ste radili u trgovini prije dolaska na ovu dužnost?
Vugrić: Trgovinom se bavim već dugi niz godina. Mislim da dobro pozna-jem tržište, prateći prijelaz iz dogovornog ka tržišnom gospodarstvu, stekavši iskustvo u velikogoričkoj Slobodi a zatim i u Mercatoru.
Urednik: Poznati ste kao čovjek koji u budućnosti daje prednost trgovini u odnosu na proizvodnju. Čime to pretkrepljujete?
Vugrić: Dugo vremena proizvodnja je imala ogromnu prednost nad trgovinom. Predmnijevalo se da su oni ti koji zapošljavaju velik broj ljudi, te da su pokretači kompletnog razvitka gospodarstva. Ne želim osporavati da je proizvodnja značajna za svako gospodarstvo, ali držim da je vrijeme da i trgovina zauzme poziciju koju zaslužuje. U Hrvatskoj je praktički svaki sedmi radnik zaposlen u trgovini koja čini 11% BDP-a.
Čini mi se da još uvijek nema dovoljno posvećenosti pitanjima budućnosti i razvitka trgovine u Hrvatskoj, posebno u odnosu na sve snažniji dolazak multinacionalnih lanaca. Mi ne tražimo nikakve posebne zabrane ili izravno utjecanje na tržište, već samo kvalitetnije planiranje i uporabu mjera koje su suptilne i jednostavno provedive, kao npr. kroz prostorne planove i sl. Moram naglasiti da nismo u ravnopravnom položaju sa strancima, jer uz dolazak njihovih trgovačkih lanaca dolazi i financijska potpora banaka kao i ulazak njihovih proizvođača na naše tržište, velikim dijelom i putem trgovačkih marki.
Držim da je suradnja hrvatske proizvodnje i hrvatske trgovine od izuzetnog značenja. Međutim, ta suradnja treba biti na parterskim osnovama tj. s ravnopravne pozicije. Naime, proizvođači se moraju odreći dijela marže u korist trgovaca, kako bi mogli prema krajnjem korisniku izaći s povoljnom cijenom za već poznatu i priznatu kvalitetu hrvatskog proizvoda. K tome, potrebno je zajednički pratiti i kontrolirati tržište kako ne bi dolazilo do poremećaja koji dugoročno štete svima. Uz redovnu prodaju standardnih brandova, mi nudimo i plasman proizvodnog programa pod tzv. trgovačkim markama ili private label. Mislim da tu proizvođači svakako mogu pronaći svoj interes, jer angažiraju svoje kapacitete i plasiraju svoje proizvode bez dodatnih ulaganja.
Stoga upravo i mislim da je hrvatska trgovina ona koja može puno ponuditi, ali treba o njoj kvalitetnije promišljati.
Urednik: Što ste u CBA zatekli u kadrovskom smislu, a što imate danas?
|
Vugrić: Upravu CBA su u prvoj godini činili predstavnici dijela naših članova-osnivača. Tada je to bio logičan potez, jer su ti ljudi dobro poznavali strukturu rada članica i mogli su odraditi to prijelazno razdoblje. Međutim, daljnji razvitak CBA traži osobe koje se u potpunosti mogu posvetiti zadaćama razvitka cijelog sustava.
Premda svaki sustav ima svoje specifičnosti, CBA je organizacijska struktura koja postavlja dodatne izazove pred sve uposlenike, najvećim dijelom u odnosu na koordinaciju sa svim članicama i posebnostima pojedinih područja. Trenutno naš menadžment čini kombinacija osoba koje su u CBA od samog početka, te nove osobe koje svojim iskustvom s područja proizvodnje i trgovine mogu kvalitetno sudjelovati u provedbi naših planova. Zaposlili smo i mlade osobe s tek završenim fakultetom, te se nadam da će i oni kvalitetno iskoristiti sve potencijale koje im ovakvo udruženje nudi, a mi želimo ulagati u njih i razvijati vlastite kadrove.
Urednik: Koliku učestalost i koji oblik komunikacije imate sa članicama CBA? (sastanci, umreženost kompjutora, svoje novine)
Vugrić: Komunikacija s članicama u stalnom je napretku. Svakodnevno komuniciramo elektronskom poštom i telefonski, a paralelno razvijamo i informatičke sustave. Uprava CBA je tijelo koje prikuplja i analizira podatke o poslovnim rezultatima svih članica na temelju kojih predlaže i usmjerava. Osim Skupštine koja donosi odluke od strateškog značenja, odnosno usvaja poslovne planove, osnovan je i koordinacijski komercijalni odbor koji razmatra pitanja operativne komercijalne naravi.
Urednik: Kako mislite da se može poboljšati stručnost trgovačkih djelatnika? (seminari, doškolavanje, časopis)
Vugrić: Pobornik sam kontinuirane naobrazbe svih djelatnika. Osim mogućnosti praćenja stručne literature (domaće i strane) školujemo djelatnike dodatnim seminarima, uključujući informatičke tečajeve, te edukativne seminare poslovne komunikacije, merchandisinga i category managementa. Mislim da je jako važno da naši djelatnici nauče koristiti sve mogućnosti koje su im na raspolaganju, od podataka o istraživanju tržišta pa nadalje. Danas je u trgovini, kao i u drugim djelatnostima, uglavnom sve poznato i prostora za velike inovacije nema. Razlika će biti u tome koliko su ljudi motivirani za rad i koliko su spremni neprestano učiti i prilagođavati se tržišnim kretanjima.
Urednik: Kako gledate na podsticanje potrošača na kupnju - nagradnim igrama, popustima, odgodama plaćanja i drugo?
|
Vugrić: U svakom slučaju moramo biti spremni odgovoriti na zahtjeve tržišta. Sigurno je da s dobavljačima možemo odraditi dosta toga na poticanju kupnje i privući potrošače određenim proizvodima. Isto se odnosi i na određene odgode plaćanja putem obročnih otplata u dogovoru s kartičnim kućama i bankama. Tu još možemo dodati i razne novčane ili loyalty kartice trgovačkih kuća, koje kroz skupljanje bodova ili posebne ponude za članove dodatno privlače kupce.
No, moramo biti svjesni da sve te nagradne igre i ostala marketinška ulaganja podižu osnovnu cijenu proizvoda. To se jasno vidi kod velikih proizvodnih oglašivača, primjerice u kemijskoj industriji, gdje je u nekim slučajevima i 25% cijene proizvoda zapravo marketinški udio. Ali, u situaciji velike i jake konkurencije jasno je da se promocijskim spletovima mora pokušati doći do kupca. Moramo također uvažiti i to da je na hrvatskom tržištu jasno vidljiva i segmentacija potrošača, gdje imamo one kojima je cijena osnovno mjerilo pri odabiru, ali i one kojima je bitna prepoznatljivost branda i izgled ambalaže. Zbog toga mi na našim prodajnim mjestima pokušavamo ponuditi takav asortiman koji će zadovoljiti razne grupe kupaca. Naša posebna prednost je u tome što smo skup regionalnih kuća s nabavom na razini nacionalnog lanca, tako da možemo odgovoriti i regionalnim specifičnostima koje su jasno vidljive.
Urednik: Ovaj broj časopisa posvećen je nadolazećoj glavnoj turističkoj sezoni. Vaši savjeti trgovcima za poboljšanje poslovanja, te što bi trebali načiniti turistički djelatnici?
|
Vugrić: Mislim da je hrvatskom turizmu, kao i hrvatskoj trgovini, potrebno jasno promišljanje i definiranje ciljeva. Poznati su primjeri Španjolske, gdje su u razvitku masovnog turizma i stranog vlasništva neki dijelovi izgubili svoju prepoznatljivost. Naime, dogodilo se da su njemački ili engleski vlasnici hotela i ostalih ugostiteljskih objekata počeli nuditi isključivo njemačke ili engleske proizvode. Na taj način podilazili su njihovim turistima tako da su se u mediteranskom ozračju jele kobasice ili fish & chips i pilo se pivo. Mislim da Hrvatska uslijed kasnijeg razvitka slobodnog gospodarstva i privatizacije ima mogućnost učiti na pogreškama drugih i zaštititi svoju osobnost. Na prvom mjestu moramo definirati profil naših gostiju. Do sada se pokazalo da su to obiteljski ljudi srednje financijske moći, pa i ponudu treba prilagoditi njima. Iskustvo pokazuje da strani kupci žele kupovati proizvode koji su im poznati. Budući da su proizvodi velikih multinacionalnih tvrtki već sastavni dio našeg asortimana, mislim da tu nema potrebe za velikim dodatnim aktivnostima. Međutim, svakako se jače treba i može pozicionirati hrvatske proizvode koji imaju dokazanu kvalitetu. Tu je svakako potrebna suradnja s domaćim proizvođačima, ali i dugoročno planiranje. Naša sezona traje jako kratko u odnosu na druge turističke zemlje i svi očekuju da se u ta dva mjeseca što više zaradi. Ipak mislim da je kvalitetnije razvijati dugoročnu politiku koja će se temeljiti na stvaranju lojalnosti kupaca i prepoznatljivosti naše usluge. To je i u skladu s promjenama u navikama turista kojima nije više dovoljno samo sunce i more, već traže dodatne sadržaje te kvalitetnu i prepoznatljivu uslugu.
Urednik:Kako gledate na razvoj robnih marki, posebno u vašoj grupaciji?
Vugrić: U našim planovima razvitka značajno mjesto zauzima plasman vlastitih trgovačkih ili robnih marki. Naime, u skladu sa zapadnoeuropskim trendovima, želimo stvoriti prepoznatljivost u asortimanu odnosno ponuditi dobru kvalitetu proizvoda pod povoljnim cijenama. Poznato je da je u odnosu na proizvođački brand cijena proizvoda trgovačke marke oko 30% jeftinija budući da nema dodatnih ulaganja u promociju proizvoda. Naravno, osnovni preduvjet dogovora oko izrade robne marke je da proizvođač za nas proizvodi robu koja je jednake kvalitete kao i njihov brand. Naša želja je da u ovakav posao prvenstveno uključimo domaće proizvođače što smo i do sada primjenjivali. Tako da naše robne marke proizvode Koestlin iz Bjelovara, Sljeme, PPK Karlovac, Mesna industrija braće Pivac, IMI iz Ivanca, Marinada iz Slatine i mnogi drugi.
Urednik: Vaše mišljenje o časopisu Suvremena trgovina i sugestije za poboljšanje.
|
|
Vugrić: Časopis Suvremena trgovina pod ovim i ranijim imenom Supermarket, već dugi niz godina prati hrvatsku trgovinu zadržavajući jedan ozbiljan i analitičan pristup. Nudi i mogućnost izražavanja stavova, što je u svakom slučaju jedno od značajnih obilježja. Stoga u prvom redu moram izreći pohvale svim dosadašnjim i budućim suradnicima časopisa. Tu moram naglasiti i značaj Suvremene trgovine u podržavanju zajedničkih aktivnosti ljudi i institucija uključenih u trgovinu, kao što je primjerice stručni skup Magros. Mislim da je u tome dijelu važna uloga časopisa i njegova stručnog savjeta, koji i dalje treba biti pokretač aktivnosti, posebno prema institucijama države koje zakonski i programski usmjeravaju hrvatsku trgovinu.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|