|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Ante Gavranović
|
|
|
|
|
Najvažnije je zadržati visoku razinu naklonjenosti turista iz nama dragocjenih emitivnih tržišta i pokazati da smo tu naklonost zaslužili primjerenim cijenama i razinom usluga.
Iako je nedavni rat u Iraku nedvojbeno stavio u dodatno iskušenje cjelokupnu svjetsku turističku industriju, operativci u turizmu ne mogu nepovoljne prilike uzeti kao alibi za neplodno iščekivanje. Naprotiv, moraju djelovati još aktivnije i inspirativnije. Tiče se to, dakako, i hrvatskog turizma u kojemu su proteklih tjedana izrečena brojna proturječna stajališta: od loših predviđanja sezone do pretjerano euforičnih izjava. Turizam je, naime, jedan od gospodarskih prioriteta u Hrvatskoj, pa je svaka ocjena - bilo da je riječ o tekućim kretanjima ili perspektivama uvijek posebno osjetljiva tema.
Povratak u društvo ‘velikih’
Prošlogodišnji uspjesi koji su Hrvatsku doveli u poziciju turističkog pobjednika na Sredozemlju najveći su izazov jer treba opravdati i, po mogućnosti, ojačati takav status. Hrvatska je, naime, jedna od rijetkih europskih zemalja koja je u prošloj godini zabilježila rast turističkoga prometa. Sve mediteranske zemlje, osim Turske, bilježile su negativan rast i smanjenje broja posjetitelja i broja ostvarenih noćenja. Time su i prihodi iz turizma u tim zemljama uglavnom opali. Pojedine razvikane destinacije poput Baleara ili Kanarskih otoka u Španjolskoj, Lombardije ili Emilije Romagne u Italiji, zabilježile su čak i osjetan pad. Time se Hrvatska vratila na velika vrata u društvo velikih receptivnih zemalja, koju se (opet) uvažava kad je riječ o potencijalima, konkurenciji i realnim mogućnostima širenja turističke ponude. Štoviše, mnoge konkurentske zemlje tih se potencijala ozbiljno pribojavaju.
Odmor – posljednja tvrđava u potrošnji
U prva četiri mjeseca 2003. održano je u raznim europskim zemljama gotovo tridesetak specijaliziranih turističkih sajmova. Spomenimo samo one relevantne: Düsseldorf, Hamburg, Utrecht, Stuttgart, Hannover, Beč, Prag, Milano i München, Berlin, pa Moskva, Budimpešta i niz drugih. Zapažanja stručnjaka s tih sajmova mogu se svesti u nekoliko bitnih karakteristika, koja se postupno pretvaraju u turističke trendove:
- nastavak loše gospodarske situacije u većini najvećih emitivnih zemalja u Europskoj uniji, posebno u Njemačkoj;
- nastavak psihoze nesigurnosti glede terorističkih ispada i pojačani osjećaj straha, glede naglašene ‘ratne igre’ oko Iraka;
- bespoštedna borba za potrošača i nastojanja ‘gubitnika’ prošlogodišnje se zone da vrate svoje ranije pozicije. Italija i Španjolska osobito su osjetljive jer su izgubile gotovo po milijun turista samo iz Njemačke;
- gubitak orijentacije u ponašanju velikih turoperatera, koji su svu poslovnu filozofiju vezali uz stalni rast turističkoga prometa, pa su im sada reakcije dosta panične, a na tržištu izazivaju povremeno i kaos.
|
Iako je turistička godina tek započela, puna je nepoznanica i nepredvidivih obrata. Potrošači štede i vrlo su suzdržani, konjunktura je slabašna. Izlasci, izleti i putovanja prestaju biti za građane EU-a, posebno Njemačke, normalna svakodnevica. No – odmor je ipak posljednja tvrđava koja će ‘pasti’. Upravo na toj pretpostavci treba svaka relevantna receptivna turistička zemlja graditi svoju poziciju na uznemirenom i velikim dijelom ozbiljno poremećenom tržištu.
Novi izazovi za naše operativce
Kakva će, zapravo, biti turistička 2003. godine? Sve će biti drugačije. Turisti mijenjaju ponašanje i planove; organizatori putovanja mijenjaju ture i destinacije. I turistički radnici i potrošači djeluju i reagiraju kratkoročno i felksibilno. Posebnost stanja u kojem se nalazi turistička privreda obilježava činjenica da i oni koji se odlučuju za odlazak na odmor o tome donose odluku u posljednji trenutak. To donosi potpuno nove pristupe, uvodi u turističku ponudu nove ciljeve i preferira druga prometna sredstva. ‘In’ je sve ono na zemlji – auto, autobus ili željeznica, a opada ili stagnira zanimanje za zračni promet. Isto tako, pojačano je zanimanje za kružna putovanja na rijekama i jezerima, upravo ono što još uvijek daje dodatni osjećaj sigurnosti. SIGURNOST turisti pišu velikim slovima. Ukupno promijenjeno ponašanje unosi stanovite zabune u redove glavnih organizatora putovanja i, čini se, zateklo ih je podosta nespremnima da se uhvate u koštac s tim izazovima. Pokazat će se uskoro je li Hrvatska u tom smislu iznimka.
Za Hrvatsku je posebno zanimljivo da su svi dosadašnji ovogodišnji sajmovi pokazali ne samo daljnji velik interes za našu zemlju kao odredište, već nam daju i prioritet u ovogodišnjim najavama turističkih kretanja. Prošlogodišnja kretanja ukazala su na skrivene potencijale turističke ponude: rezultat tih nastojanja je 6,9 milijuna stranih posjetitelja (+6 posto) i više od 39,5 milijuna stranih noćenja (+3 posto). Prihodi iz turizma dosegli su 3,5 milijardi USD, a prema nekim međunarodnim računicama ukupna je turistička potrošnja premašila 7,4 milijarde USD. Hrvatska je, ističe većina turoperatora, iskoristila najbolje adute: geografsku blizinu prema najvažnijim emitivnim tržištima (Njemačka, Austrija, Slovenija, Italija, Češka), čistoću mora i cjelokupnoga okoliša s jasnim naglascima na ekološkim standardima te, što je možda i najveća prednost, naglašenu gostoljubivost. Čini se da je ta osobina, koja se godinama pomalo gubila, opet našla pravo mjesto i prepoznatljivu mjeru u ukupnoj turističkoj ponudi. U više od 400.000 sjajnih kataloga RIVA-TOURS-a, podijeljenih na tim sajmovima, upravo te činjenice su posebno naglašene. Ni jedan turist, a svaki dan ih se javlja na stotine tom najvećem specijaliziranom turoperatoru za Hrvatsku, dosad nije opovrgnuo tu tvrdnju.
|
Naši turistički radnici, marom dobrih privrednika, užurbano i predano obilaze potencijalne i stare partnere, sajmove, agencije. Obavještavaju ih o novim kretanjima: poboljšanim hotelima, novim cestovnim pravcima (spomenimo samo stotinjak novih kilometara autocesta u ovoj i više od 164 kilometra u 2004.), napuštanju masovnog turizma u korist drugih oblika, među kojima turizam doživljaja dobiva posebnu vrijednost i mjesto u ukupnoj ponudi. Naime, jasno je izražena želja da se u prvi plan postavi novi turistički proizvod, a kojim se potiče s jedne strane identitet hrvatskog turizma, ranijih godina pomalo izgubljen u ‘betonskim mastodontima’ i svojevrsni pokušaj razvijanja autentičnog turizma s elementima autohtonosti. Razrađeni marketinški planovi usklađeni su s takvim ambicijama.
Nismo usamljeni otok
Treba, međutim, voditi računa da Hrvatska i njen turizam nisu usamljeni otok i da se stalno mora voditi računa o ukupnom okruženju. Upravo zbog relativno nepovoljnih kretanja u drugim mediteranskim zemljama, njihove su pripreme za ovogodišnju sezonu (i sredstva za promidžbu) cjelovitije, maštovitije i puno agresivnije. Poneke se zemlje i agencije čak ne libe ni niskih udaraca kad je u pitanju borba za potrošača, bilo da je riječ o neprimjerenim cijenama, ponudama s mnogo ‘otvorenih’ stavaka ili skrivenim zamkama.
Hrvatska mora voditi računa o tome da se uspjeh bilo kome i bilo gdje teško oprašta. Osobito to teško podnose ‘veliki’, koji su na određeni način izgubili orijentaciju jer nisu navikli na kretanja u turističkom prometu koja idu i prema dolje. Sva njihova poslovna filozofija bila je već dvadeset godina usmjerena samo prema rastu turističkoga prometa. Stoga su sada, sučeljeni s ponešto drugačijim kretanjima, izrazito nervozni, a to se nepovoljno održava na cijelu turističku atmosferu. U tom smislu Hrvatsku očekuju vrlo teški dani, jer je ponekad teže očuvati i eventualno ojačati nego steći određenu poziciju.
Konkretno, čvrsti temelji koje je Hrvatska kao omiljeno i traženo turističko odredište ponovno stekla među njemačkim turistima je ujedno i najveće upozorenje: uvijek valja misliti na čemu smo tu naklonost stekli i kako je očuvati.
Ono što smatram najvažnijim u ocjeni prošlogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj svakako je povratak ‘pobjedničkog mentaliteta’. U godini kad je cijeli svjetski turizam pretrpio ozbiljne probleme, jer je to bila prva sezona velike turističke recesije i gubitaka u broju turista i noćenja, Hrvatska je pokazala čvrstinu, na poremećenom turističkom tržištu unijela neke nove kvalitete, i svi joj meritorni stručnjaci to priznaju. Krilatica da je Hrvatska turistički pobjednik na Mediteranu u tom smislu je potpuno opravdana.
|
Nova nacionalna bolest - strah
Gdje su bitni razlozi relativno neuspješnoj svjetskoj turističkoj sezoni? Najveći dio problema valja pripisati terorističkim ispadima (New York, Džeba, Bali), ali bi bilo pogrešno uzeti samo to kao presudne čimbenike. Naime, valja dodati općeprisutnu recesiju u najrazvijenijim zemljama svijeta, velik pad vrijednosti dionica na svjetskim burzama, otpuštanja ogromnog broja radnika u najvećim multinacionalnim kompanijama širom svijeta. U Njemačkoj, najvećoj svjetskoj emitivnoj turističkoj naciji, na primjer, očekuju ove godine rekordnu nezaposlenost koja će doseći 4,8 milijuna stanovnika. Uz to, pojačava se porezna presija, povećavaju troškovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, provode dodatne reforme. Sve to utječe na kućni budžet. U stanovništvo se uvlači nova nacionalna bolest – strah, koji se manifestira kao vrlo učinkovita kočnica za različite aktivnosti, među koje pripada svakako i odlazak na odmor. Sjena rata s Irakom i uzdrmanih odnosa Europe s SAD-om, također se nadvija poput Damoklovog mača na potencijalne turiste.
Panika turoperatora
Dio tih nepovoljnih konotacija već su u prošloj sezoni osjetile neke mediteranske destinacije poput Španjolske, Italije, Tunisa, a dijelom i Grčke. Bilanca svih važnijih turoperatora pokazuje izraziti pad: kod TUI-a je to 8,8 posto, Neckermanna 10,8 posto, a FTI je zabilježio pad od čak 31 posto. Istina, najnovije studije Instituta za istraživanje slobodnog vremena iz Hamburga opetovano ukazuju da je njemački duh u pogledu želje za putovanjima nesalomljiv i da će se razina putovanja održati, ali malo tko vjeruje u ovom trenutku u tu prognozu. Refleks ratnih opasnosti Nijemci uvijek obilato materijalno plaćaju.
Turoperatori, navikli godinama isključivo na rast, nespremno su dočekali ove velike promjene u ponašanju turista. Sada su u svojevrsnoj panici, koja se odražava na poremećenost tržišta, a ta je uznemirenost potpomognuta i paničnim traženjima neprimjerenih rješenja, koja kratkoročno mogu dati neke učinke, ali dugoročno sigurno nanose štetu i turizmu u cjelini, i pojedinim destinacijama koje ruše svoj ugled. Najbolji primjer za tu tvrdnju su Baleari i Kanarski otoci koji su ostali bez velikoga broja turista. Mjere koje se poduzimaju da bi se preokrenulo taj nepovoljni trend često su kontraproduktivne.
|
Kako iskoristiti naklonost prema Hrvatskoj?
Hrvatska je uspjela ne samo zadržati svoju poziciju na njemačkom turističkom tržištu već je, kako pokazuju rezultati prošlogodišnje sezone, još i proširiti? Pažljivija analiza bi pokazala da ti rezultati nisu došli slučajno već su plod osmišljenog djelovanja brojnih turističkih radnika i njihovih nastojanja da turistički imidž Hrvatske dobije nove konotacije. Kako u tom okruženju ulazimo u turističku 2003. godinu? Slabiji turistički rezultati mnoge su receptivne zemlje ozbiljno zabrinuli i sada one grčevito nastoje vratiti ranije pozicije. Kako je ukupan turistički kolač ili smanjen ili se ne povećava, to samo po sebi rađa dodatnu netrpeljivost, uznemirenost i pojačanu konkurenciju, u kojoj se ponekad ne biraju sredstva.
Malo pomnija analiza ukupnog predstavljanja zemaljagubitnika na dosadašnjim turističkim sajmovima zorno pokazuju da se konkurentske zemlje ozbiljno pripremaju za ‘uzvraćanje udarca’. Hrvatska je, kao jedna od rijetkih zemalja-dobitnica, zasigurno na povećanoj meti.
Kako sačuvati imidž?
Očigledno je, barem prema prvim iskustvima i saznanjima koje mogu dati turistički sajmovi, da je Hrvatska i ove godine jedna od najtraženijih destinacija. No, s obzirom na stečena iskustva i bitne promjene u ponudi valja biti oprezan: Hrvatska jest stekla imidž omiljene destinacije za njemačke turiste, ali upravo ta činjenica nagoni na razmišljanja kako smo to i čime postigli i što treba činiti da se taj (inače vrlo ugodni) status i zadrži. Bije nas jednostavno glas da smo odlični domaćini i oni cijene našu gostoljubivost. Posebno su oduševljeni kontaktima s našim lokalnim stanovništvom i ne osjećaju se izoliranima (kao na Palma de Mallorci), što pokazuje značenje kontakata s gostima.
Različiti scenariji sezone
Prognoze? Postoje različiti scenariji. Sadašnja naklonost i činjenica da je Hrvatska ‘in’ dozvoljavaju razmišljanja da i u nepovoljnom okruženju Hrvatska zadrži svoju poziciju, odnosno ako drugi budu puno gubili, Hrvatska će po ocjenama stručnjaka – gubiti manje. U uvjetima relativne normalizacije stanja na svjetskom turističkom tržištu, postoji realna mogućnost da se broj dolazaka njemačkih turista u Hrvatsku još i poveća.
Važno je pritom ne samo što ćemo ‘uzeti’, već još puno više što ćemo dati, što nudimo. Treba shvatiti da se sve receptivne zemlje bore za njemačke turiste i svaka od njih želi, poput Hrvatske, otrgnuti svoj dio kolača. Promjena je u odnosima činjenica što potencijalni potrošač osjeća da je on u središtu pozornosti i da može birati puno više no što je to mogao ranijih godina. Potrošač u takvoj situaciji postaje kritičniji i zahtjevniji, a ukupno ima sve manje sredstava na raspolaganju.
|
Poruka pred sezonu
To je realnost s kojom se svi moramo sučeliti. Važno je stoga kakvu ćemo poruku poslati. Ako svi mi sadašnju naklonost shvatimo kao šansu i ne postavimo se arogantno prema turistima, ako tu naklonost shvatimo kao potrebu da budemo još bolji domaćini, imamo realnu šansu da povećamo «gol-razliku» u odnosu na ostalu (mediteransku) konkurenciju. Naš cilj mora biti i ostati da ostanemo u prvom izboru. To je, po mom mišljenju, i najvažnija poruka pred ovogodišnju turističku sezonu koja je izuzetno dobro započela uskršnjim praznicima.
|
|
 |
|