Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
13.11.2008. Sindikati neće lako prihvatiti prijedlog o zamrzavanju plaća
Većinu sindikalaca ipak najviše muči kako vlast misli pravedno raspodijeliti teret krize

Sindikati neće baš lako prihvatiti Vladin prijedlog o zamrzavanju plaća već će na idućem sastanku zatražiti dodatne pregovore i pojašnjenja, te čvrsta jamstva da se mjere štednje neće prelomiti samo preko radničkih leđa.

Prijedlog premijera Ive Sanadera da se zbog nadolazeće krize sve plaće u državi zamrznu na godinu dana nije naišao na oduševljenje među sindikatima, posebice među onima kojima kolektivni ugovori jamče rast plaća u idućoj godini.

Stoga će na novom sastanku sa Sanaderom, koji bi se trebao održati u ponedjeljak, inzistirati da im se dodatno pojasni je li takva mjera baš nužna i čime Vlada kani natjerati poslodavce da i oni podnesu svoj dio tereta.

Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata javnih i državnih službi najavljuje kako će u ponedjeljak tražiti da ih Vlada i ozbiljni ekonomisti uvjere da iz krize nema nikakva drugog izlaza doli zamrzavanja plaća.

Osim toga, Vlada treba odgovoriti što je spremna ponuditi kao kompenzaciju za pristanak sindikata na takvu nepopularnu mjeru.

Sindikati javnih i državnih službi potpisali su 2006. sporazum s Vladom koji im jamči trogodišnji rast plaća za po šest posto, a zaposlenima u prosvjeti i znanosti još dodatnih dva posto godišnje.

S obzirom da bi pristanak na Sanaderov prijedlog značio odustajanje od već utvrđenih prava, sindikati javnih i državnih službi prije toga će provesti referendum među članstvom, rekao je Ribić.

I sindikati nekih velikih tvrtki u pretežnom državnom vlasništvu, poput Hrvatskih željeznica (HŽ), HEP-a ili Ine, imaju kolektivne ugovore koji im osiguravaju rast plaća u idućoj godini.

Tako bi u HŽ-u plaće trebale rasti šest posto, a u HEP-u i Ini u prvih šest mjeseci za stopu rasta BDP-a u 2008. godini, dok bi se za idućih šest mjeseci ponovno pregovaralo.

Predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva Božo Mikuš kaže da će inzistirati na poštivanju kolektivnog ugovora, a slično razmišljaju i u HŽ-u i HEP-u.

Osim toga, najava zamrzavanja plaća pogađa i zaposlene u lokalnoj samoupravi i tamošnjim tvrtkama, kao npr. u Zagrebu čiji prijedlog proračuna predviđa povećanje plaća gradskih službenika za više od osam posto.

Većinu sindikalaca ipak najviše muči kako vlast misli pravedno raspodijeliti teret krize, jer zaposleni koji primaju ispodprosječne plaće, a to je većina, ne bi smjeli osjetiti posljedice zaleđivanja plaća.

Vlada i poslodavci moraju djelovati na smanjenje cijena hrane, kako bi udio prehrane u osnovnim životnim troškovima sa sadašnjih 40 posto pao na bar 30 posto, ističe predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević.

Zamrznuti bi se smjele samo iznadprosječne plaće, a najveći obol trebaju dati državni dužnosnici i menadžeri čije bi plaće i beneficije trebalo čak smanjiti, smatra Matijašević.
Čelnik HUS-a također traži ubrzano donošenje Osobnog identifikacijskog broja kako bi se lakše moglo prepoznati siromašne kojima treba pomagati društvenom solidarnošću.

I dopredsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ivan Tomac upire prstom na poslodavce kao na "najslabiju kariku" eventualnog sporazuma.

Koja je njihova odgovornost i čime će jamčiti da njima neće rasti plaće, menadžerski ugovori i beneficije, i tko će spriječiti masovno otpuštanje radnika, koje se već najavljuje u tvrtkama poput Veterine, Cetinke, Inkera ili AB Plastika, kaže Tomac. (H)

Povezani članci
15.07.15 Financije i gospodarstvo
RBAnalize: slijedi razdoblje blagih stopa rasta gospodarstva
18.11.08 Financije i gospodarstvo
Sindikat državnih službenika ne prihvaća zamrzavanje plaća
13.11.08 Financije i gospodarstvo
Nacionalno vijeće za konkurentnost protiv rezanja ulaganja u obrazovanje i inovacije
13.11.08 Vijesti
HUP podržava najavljene mjere Vlade RH
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa