|
|
|
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
Tihomir Sertić
|
|
|
|
|
Urednik: Kada ste došli u Trgovačku školu u Zagrebu, koliki je bio broj učenika?
Škrobo: Izabran sam za ravnatelja Trgovačke škole u Zagrebu u svibnju 1991. godine. Dužnost sam preuzeo 8. svibnja. U vrijeme mog dolaska škola je u svom sastavu imala i učenički dom u kojem su bile smještene, uglavnom, učenice naše škole, njih oko 150, koje su dolazile iz mjesta izvan Zagreba. U četiri razreda prodavača u 80 razrednih odjela bilo je oko 2800 učenika. Nastava se odvijala u dvije zgrade, Trg J. F. Kennedya br. 4 i Trg J. F. Kennedya br. 5. Učenički dom je bio u zgradi br. 3 gdje se i danas nalazi.
Važno je napomenuti da su svi učenici škole bili upisani po starom, četverogodišnjem programu za prodavače. Za školsku godinu 1991./1992. donesen je novi, trogodišnji program po kojem je za tu školsku godinu upisana prva generacija prodavača. Te školske godine upisali smo prvu generaciju učenika u ekonomski program. Upisom druge generacije ekonomista formirana je nova škola, koja se pod nazivom III. ekonomska škola izdvojila u samostalni obrazovni subjekt. Iste godine smo razdružili i učenički dom koji od tada djeluje kao samostalna prosvjetna ustanova, pod imenom «Dora Pejačević».
|
Urednik: Koliko se od tada promijenio nastavi program (nova saznanja) u školi koju vodite?
Škrobo: Nastavni program za prodavača od tada se, uglavnom, nije mijenjao osim ako ne računamo uvođenje predmeta etike kao promjenu i uvođenje vjeronauka u izbornom dijelu programa. Novina je četverogodišnji program za zvanje komercijalista kojeg je izradila ova Škola u suradnji sa gospodarskim subjektima grada Zagreba i Trgovačkom akademijom u Grazu, Austrija. Program je konzultiran na nivou Zajednice trgovačkih škola Hrvatske čiji sam osnivač i dugogodišnji predsjednik, a zatim je zatražena i dobivena verifikacija od nadležnog ministarstva. Prva je generacija učenika upisana po ovom školskom programu godine 1995/96. Program je verifikacijom postao državni program pa su ga uvele i uvode i druge škole u Hrvatskoj.
Urednik: Koliki je sadašnji broj učenika po godinama i stupnjevima obrazovanja?
Škrobo: Dolazak izbjeglica i prognanika rezultirao je velikim pritiskom pri upisu u ovu školu. U jednom periodu upisivali smo 22. paralele s tim što ni u jednom razrednom odjelu broj učenika nije bio manji od 40. Bili su to veoma teški uvjeti rada, ali smo spasili i usmjerili veliki broj pristigle djece. Smirivanjem stanja nakon rata došlo je do rasterećenja ove škole pa smo krenuli postupnom svođenju upisa u realne okvire. Za nekoliko godina školu smo sveli na 14 paralelki od čega svake godine upisujemo 12 odjela prodavača i 2 odjela kemercijalista. Osim toga, brojčano stanje u odjelima dovedeno je u propisani standard. Sada školu pohađa oko 1260 prodavača (36 razrednih odjela) i oko 280 komercijalista (osam razrednih odjela). Napominjem da zbog postupnosti koje smo se držali pri smanjivanju upisa nije došlo do problema niti u upisnoj ponudi niti u kadrovskoj sferi.
Urednik: Može li prodavač po završetku školovanja nastaviti školovanje za zvanje komercijalista?
Škrobo: Prelaskom prodavača na trogodišnji program i III. stupanj onemogućena je vertikalna protočnost u obrazovanju naših polaznika, naime, onemogućen im je nastavak obrazovanja na višim i visokim školama i fakultetima. To je bila neugodna spoznaja i neugodna situacija u kojoj su se našli naši učenici (naročito oni napredniji). Osjetili smo potrebu, a i dužnost da nešto učinimo kako bismo pomogli onima koji žele nastaviti obrazovanje i stjecanje novih znanja. Iskoristili smo najprirodniju mogućnost, pa smo na bazi komercijalnog programa za redovno obrazovanje, oslanjajući se na program prodavača kao bazni program, izradili program doškolavanja, prekvalifikacije u zvanje komercijalist. Program čini grupa razlikovnih ispita za I., II. I III. godinu i komercijalni program IV. godine.
|
Urednik: Koliko učenika koji se školuju otpadne tijekom školovanja?
Škrobo: Učenici koji se opredjeljuju za naše programe i našu školu uglavnom su oni koji su to i željeli. Program prodavača nije naročito zahtjevan, a u program komercijalista upisuju se učenici s veoma dobrim predznanjem iz osnovne škole. Profesorski zbor je kvalificiran, s puno pojedinaca koji imaju kvalitetno iskustvo u obrazovnom radu.
Prethodno navedeno garantira uspješnosti obrazovanja u ovoj školi i uspješno završavanje školovanja 95% upisanih polaznika.
Urednik: Traže li strani trgovački lanci naše prodavače preko Trgovačke škole?
Škrobo: Imamo sreću da djelujemo u gradu Zagrebu u kojem je trgovina visoko razvijena kao gospodarska grana, s mnogo manjih i većih trgovačkih lanaca i sitnih trgovina tako da kvaliteta praktične nastave koja se izvodi u tim objektima nije upitna ni na koji način. Za naše učenike jako su zainteresirane kako sitne trgovine tako i veliki trgovački lanci – iz dva praktična razloga, a to su: učenik je nakon elementarnog upoznavanja rada u trgovini već korisna pomoć, a što obrazovanje odmiče dalje, sve korisnija pomoć – drugo posebno važno, obrazovanjem za svoje potrebe i kasnijom selekcijom, trgovine dolaze do novih kvalitetnih i provjerenih kadrova.
Urednik: Koliko, po Vašem saznanju, profesori koriste časopis «Suvremena trgovina» u nastavi?
Škrobo: Godinama smo pretplatnici na dosta primjeraka ovog kvalitetnog i korisnog časopisa, tako da svaki naš profesor ima mogućnost upoznati se sa sadržajem svakog izdanja i čak, što više, imati ga uvijek pri ruci. Obzirom na tematiku kojom se bavi često je koristan u stručnom dijelu pa ga profesori redovno upotrebljavaju i od velike im je pomoći.
Urednik: Što biste savjetovali uredništvu za eventualno poboljšanje časopisa?
Škrobo: Obzirom da nisam stručno obrazovan za oblast kojom se, pretežno, bavi ovaj časopis ne bih se usudio u tom smislu komentirati i davati sugestije. Jedino što mi se čini da bi bilo zgodno vezati se s aktivom struke u svakoj školi pa na neki način postići da se u svakom broju osigura jedna kolumna za taj aktiv i njegovog pojedinog člana. Zgodno bi bilo iskoristiti to kao put do učenika među kojima bi se sigurno našlo i onih koji bi na neki način surađivali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|