15.08.2006. (Tanja Ivančić Belošević)
I turizam kriv za rast vanjskog duga
Hrvatski vanjski dug je velik, i to nije tajna. Iznosi 27, 3 milijarde eura odnosno 85 posto bruto domaćeg proizvoda ili pojednostavljeno prikazano - svaki hrvatski građanin duguje 6200 eura, dok istodobno uspijeva zaraditi 6900 eura
Nedavno je na opasnost visine, ali i trenda ubrzanog rasta upozorio nekadašnji ministar financija Mato Crkvenac, osporavajući i ostale učinke u području gospodarstva vladajućih koji su se taman pohvalili "svježom" statistikom i otputili na godišnji odmor. Političko prepucavanje o tome tko je koliko i čega napravio tek će se zahuktati u idućoj predizbornoj godini.
No, kada se radi o zaduženosti, ekonomski se analitičari slažu, mjereno postocima, vlada esdepeovca Ivice Račana zadužila se više, dok se, gledano nominalno više zadužila sadašnja vlada. No, ono što je bitno jest koliko smo u stanju naš dug vraćati i prijeti li nam i, zbog čega, dužnička kriza? I tu su analitičari složni, nema mjesta nikakvoj panici, rizici postoje, no još uvijek dugovi su održivi.
- Činjenica da smo na putu u Europsku uniju i da ćemo kad-tad tamo dospjeti, dovoljna je da vjerovnici nemaju bojazni da nećemo ispunjavati svoje dužničke obveze. Pod zaštitom smo europskog kišobrana, stoga nema straha. Azijska kriza upravo je tu pukla, niti jedna azijska država nije imala takvu zaštitu koju bi mogla ponuditi svojim vjerovnicima - tvrdi nezavisni analitičar Ante Babić, dodajući usput primjer Luksemburga čiji dug iznosi 120 posto BDP-a, i nitko oko toga ne pravi veliku dramu.
No, trebalo je više učiniti. Irska je najprije investirala u znanje i kada joj se to počelo vraćati, počela je graditi ceste, mi smo to započeli obratno. Snažnim investicijama u cestogradnji, čiji je vijek vraćanja uloženog puno dulji, dok edukacija rezulate daje puno brže. Hvalimo se uspjesima turizma, no pojačani uvoz koji je upravo u tom segmentu prisutan, zapravo povećava vanjski dug - objašnjava Babić. Dug, točnije njegov trend rasta valja obuzdati, što i kontinuirano upozorava Hrvatska narodna banka, stežući monetarni obruč. No, dok se HNB trudi, na fiskalnom planu smatraju analitičari nije dovoljno učinjeno.
- Fiskalna politika mora postati restriktivnija. Strukturne reforme su zakazale.
Država se sada zadužuje na domaćem tržištu, što je dobro, no valja upozoriti da i na taj način raste ukupni dug - smatra Goran Šaravanja, analitič CA-IB-a te upozorava na to da je dosad vanjsko okruženje bilo vrlo povoljno te je trebalo puno više postići. No, ciklusi se mijenjaju, prisutno je povećanje kamatnih stopa u svijetu, američko gospodarstvo usporava, inflatorni pritisci su sve jači, što sve može poljuljati financijski sektor, objašnjava Šaravanja. Snažna fiskalna konsolidacija potrebna je za usporavanje trenda rasta zaduživanja, kao i sve potrebne reforme, posebice pravosuđa, tržišta rada, slaže se i analitičar Hypo-Alpe Adria Banke Hrvoje Stojić.
|
Dug je kratkoročno vrlo održiv budući da raspolažemo rezervama koje su dovoljne da pokriju pet i pol mjeseci uvoza, što je jako dobar podatak i samim tim čini naš rejting dobrim. No, dugoročno postoje opasnosti od naglog rasta kamatnih stopa, odnosno smanjenog priljeva kapitala, što bi rezultiralo smanjenjem investicija. I dok vladajući optimistično najavljuju 4,5-postotni rast u idućem razdoblju, Stojić tvrdi, moći će se ostvariti samo uz veću potrošnju i investiciju države, što ponovno vodi i većem vanjskom zaduženju.
Izvor: vecernji.net
|
|
 |
|