14.10.2008.
Erste: Latvija i Estonija najizloženije krizi
Riga, Latvija
Zemlje srednje i istočne Europe podnijet će manji teret financijske krize nego zemlje Eurozone
U posebnom izvješću Erste banke 'Kako će svjetska gospodarska kriza utjecati na rast u srednjoj i istočnoj Europi?' ističe se kako su gospodarstva zemalja srednje i istočne Europe (SIE) posljednjih godina uživala povlasticu snažnog rasta, a svjetska gospodarska kriza, koja je upravo u tijeku, trebala bi pokazati koliko su čvrsti temelji tog rasta.
Latvija i Estonija, dva gospodarstva na području SIE koja su najbrže rasla u proteklom desetljeću, pokazala su koliko brzo brzorastuća gospodarstva podliježu recesiji, navodi se u analizi Erste banke u kojoj se dodaje kako takva sudbina nije izgledna za ostale zemlje ove regije.
Naime, između baltičkih država i ostatka regije postoji vrlo jasna razlika.
Gospodarstva baltičkih država dijele zajednički "koktel" od tri rizična faktora koja su ih učinila posebno osjetljivima na krizu: dugotrajno gospodarsko "pregrijavanje", vezani tečajevi njihovih valuta, nepostojanje anticikličke monetarne politike te najviši iznos kratkoročnoga vanjskog duga u njihovim ekonomijama.
Ovaj posljednji faktor bio je tek katalizator usporavanja budući da su globalna kriza likvidnosti te širenje spread-ova pogodila tržišta u nastajanju.
Nasreću, struktura vanjskoga duga mnogo je bolja u zemljama SIE izvan baltičkoga kruga. Postoje dostatne devizne rezerve za pokrivanje kratkoročnog vanjskog duga u cijelosti. Taj dug je gotovo upola manji of onoga u baltičkim zemljama, u postotku BDP-a.
Nadalje, narodne banke na području SIE (izvan baltičkih zemalja) poduzele su mjere protiv pretjeranog rasta postroživši monetarne uvjete ili uvevši druge restriktivne mjere usmjerene na ograničavanje rasta zaduživanja te izbjegavanje budućeg ekonomskog pregrijavanja (iza kojeg slijedi tvrdo prizemljenje).
Autonomna monetarne politika i fleksibilni tečajevi pomogli su gospodarstvima država SIE da mnogo bolje odgovore na vanjske potrese.
|
Od ljeta 2007. sve su banke u zemljama SIE podigle svoje kamatne stope, usporavajući tako gospodarski rast i kontrolirajući inflaciju.
Čini se da je to razdoblje sada pri kraju. Mogućnost povećanja kamatnih stopa još postoji u Rumunjskoj i Ukrajini, ali zbog dezinflacije koja se očekuje u nekoliko sljedećih mjeseci povećanje stopa nije vjerojatno.
S druge strane, povećane kamatne stope i smanjeni rizici vezani uz inflaciju mogli bi uskoro potaknuti jačanje valuta na tržištima SIE.
Na kraju, u Ersteu očekuju da bi narodne banke u državama SIE od sljedeće godine mogle početi snižavati kamatne stope, kao odgovor na kretanja tečaja i dezinflaciju. Prva među njima je Češka narodna banka koja je već smanjila stopu za 25 baznih bodova, a sljedeće smanjenje vjerojatno će uslijediti u studenome.
Sve lošije stanje s financijskom imovinom u SAD-u i povećana opasnost od neplaćanja (zbog smanjene likvidnosti američkih banaka), uzrokom su manjka povjerenja u dolar na međubankarskom tržištu.
I dok je u ostatku svijeta otežano financiranje dolara na rokove duže od prekonoćnog, međubankarska tržišta za lokalne valute u SIE funkcioniraju dobro.
Također, spredovi između prinosa na državne vrijednosne papire i stopa na tržištu novca daju naslutiti mnogo viši stupanj povjerenja među lokalnim bankama na tržištima SIE koji je posljedica ograničene izloženosti rizičnoj imovini u SAD-u, nepostojanja značajnih iznosa otpisa te smanjene kvalitete bankarskog kapitala do koje je došlo.
|
Turbulentnost koju vidimo u posljednje vrijeme na američkom i europskom financijskom tržištu uzrokovala je mnogo veću nesigurnost oko opsega krize i posljedica koje će ona ostaviti na svjetsku potražnju.
Sve manje povjerenja, kako među proizvođačima tako i među potrošačima Eurozone, upućuje na daljnje gospodarsko usporavanje u Eurozoni, ili čak stagnaciju.
To nije dobra vijest za gospodarstva zemalja SIE koje su velik dio svojeg izvoza bile usmjerile prema zapadnoj Europi.
Ipak, ova teška vremena povećat će pritisak na procjene učinkovitosti u cijelome svijetu, što bi na kraju moglo ubrzati proces seljenja proizvodnje iz zapadne Europe u SIE, gdje su troškovi rada znano niži od europskoga prosjeka.
Gotovo je sigurno da će sljedeće godine doći do usporavanja investicija uslijed smanjene vanjske potražnje te povećane cijene kapitala.
Banke će biti više selektivne u kreditiranju, zaračunavajući više kreditne marže, što će dovesti do usporavanja rasta kreditiranja, posebno poduzeća i kroz kredite s valutnom klauzulom.
Usporavanje rasta zaduživanja (ne očekujemo krizu kreditiranja), ne bi trebalo obustaviti investicije, budući da su povrat na kapital i udio tog povrata u novostvorenoj vrijednosti relativno visoki (također kao posljedica niskih troškova rada), što znači da bi tvrtke trebale biti sposobne financirati povećane kreditne marže i neke kapitalne troškove iz vlastitih operativnih dobiti.
Potrošnja kućanstava bit će visoka na području SIE i sljedeće godine, unatoč manje agresivnom kreditiranju.
Kao posljedica slabljenja vanjske potražnje i usporavanja investicija, potrošnja kućanstava postat će sljedeće godine najvažniji pokretač rasta BDP-a u zemljama SIE.
Na cijelome području SIE vidimo priličan rast plaća. Uzimajući u obzir dezinflaciju, rast realnih plaća mogao bi dogodine još ubrzati.
U slučaju nekih moglo bi se pojaviti pitanje održivosti (godišnja stopa rasta prosječne plaće dosegnula je 50% u Ukrajini i 20% u Rumunjskoj).
Ipak, ove stope rasta treba promatrati u svjetlu abnormalno niske baze jediničnih troškova rada te ubrzanog procesa konvergencije.
BDP po glavi stanovnika u Ukrajini iznosi tek polovicu BDP-a po glavi stanovnika u Rumunjskoj, odnosno Ukrajina je sada na razini na kojoj je Rumunjska bila prije četiri godine.
U Ersteu očekuju usporavanje prosječnog gospodarskog rasta u SIE na 4,3% u 2009. s očekivanih 5,4% ove godine. Rast BDP-a neko vrijeme će biti ispod razine potencijalnog BDP-a, dok se situacija ne smiri.
Najveću opasnost za gospodarski rast u zemljama SIE predstavlja strah od širenja gospodarskog pada u Eurozoni, što bi smanjilo vanjsku potražnju.
Stagnacija ili recesija u gospodarstvima Eurozone umanjila bi prognoze rasta u regiji za 0,2 – 0,5 postotnih bodova. Ipak, očekuje se da gospodarski rast u SIE ostane vrlo solidan, a opasnost recesije čini se prilično dalekom.
|
|
|
|