Info
Seniko studio
Vijesti iz regije
14.10.2008. Erste: Latvija i Estonija najizloženije krizi
Riga, Latvija
Riga, Latvija
Zemlje srednje i istočne Europe podnijet će manji teret financijske krize nego zemlje Eurozone

U posebnom izvješću Erste banke 'Kako će svjetska gospodarska kriza utjecati na rast u srednjoj i istočnoj Europi?' ističe se kako su gospodarstva zemalja srednje i istočne Europe (SIE) posljednjih godina uživala povlasticu snažnog rasta, a svjetska gospodarska kriza, koja je upravo u tijeku, trebala bi pokazati koliko su čvrsti temelji tog rasta.

Latvija i Estonija, dva gospodarstva na području SIE koja su najbrže rasla u proteklom desetljeću, pokazala su koliko brzo brzorastuća gospodarstva podliježu recesiji, navodi se u analizi Erste banke u kojoj se dodaje kako takva sudbina nije izgledna za ostale zemlje ove regije.

Naime, između baltičkih država i ostatka regije postoji vrlo jasna razlika.

Gospodarstva baltičkih država dijele zajednički "koktel" od tri rizična faktora koja su ih učinila posebno osjetljivima na krizu: dugotrajno gospodarsko "pregrijavanje", vezani tečajevi njihovih valuta, nepostojanje anticikličke monetarne politike te najviši iznos kratkoročnoga vanjskog duga u njihovim ekonomijama.

Ovaj posljednji faktor bio je tek katalizator usporavanja budući da su globalna kriza likvidnosti te širenje spread-ova pogodila tržišta u nastajanju.

Nasreću, struktura vanjskoga duga mnogo je bolja u zemljama SIE izvan baltičkoga kruga. Postoje dostatne devizne rezerve za pokrivanje kratkoročnog vanjskog duga u cijelosti. Taj dug je gotovo upola manji of onoga u baltičkim zemljama, u postotku BDP-a.

Nadalje, narodne banke na području SIE (izvan baltičkih zemalja) poduzele su mjere protiv pretjeranog rasta postroživši monetarne uvjete ili uvevši druge restriktivne mjere usmjerene na ograničavanje rasta zaduživanja te izbjegavanje budućeg ekonomskog pregrijavanja (iza kojeg slijedi tvrdo prizemljenje).

Autonomna monetarne politika i fleksibilni tečajevi pomogli su gospodarstvima država SIE da mnogo bolje odgovore na vanjske potrese.
Od ljeta 2007. sve su banke u zemljama SIE podigle svoje kamatne stope, usporavajući tako gospodarski rast i kontrolirajući inflaciju.

Čini se da je to razdoblje sada pri kraju. Mogućnost povećanja kamatnih stopa još postoji u Rumunjskoj i Ukrajini, ali zbog dezinflacije koja se očekuje u nekoliko sljedećih mjeseci povećanje stopa nije vjerojatno.

S druge strane, povećane kamatne stope i smanjeni rizici vezani uz inflaciju mogli bi uskoro potaknuti jačanje valuta na tržištima SIE.

Na kraju, u Ersteu očekuju da bi narodne banke u državama SIE od sljedeće godine mogle početi snižavati kamatne stope, kao odgovor na kretanja tečaja i dezinflaciju. Prva među njima je Češka narodna banka koja je već smanjila stopu za 25 baznih bodova, a sljedeće smanjenje vjerojatno će uslijediti u studenome.

Sve lošije stanje s financijskom imovinom u SAD-u i povećana opasnost od neplaćanja (zbog smanjene likvidnosti američkih banaka), uzrokom su manjka povjerenja u dolar na međubankarskom tržištu.

I dok je u ostatku svijeta otežano financiranje dolara na rokove duže od prekonoćnog, međubankarska tržišta za lokalne valute u SIE funkcioniraju dobro.

Također, spredovi između prinosa na državne vrijednosne papire i stopa na tržištu novca daju naslutiti mnogo viši stupanj povjerenja među lokalnim bankama na tržištima SIE koji je posljedica ograničene izloženosti rizičnoj imovini u SAD-u, nepostojanja značajnih iznosa otpisa te smanjene kvalitete bankarskog kapitala do koje je došlo.
Turbulentnost koju vidimo u posljednje vrijeme na američkom i europskom financijskom tržištu uzrokovala je mnogo veću nesigurnost oko opsega krize i posljedica koje će ona ostaviti na svjetsku potražnju.

Sve manje povjerenja, kako među proizvođačima tako i među potrošačima Eurozone, upućuje na daljnje gospodarsko usporavanje u Eurozoni, ili čak stagnaciju.

To nije dobra vijest za gospodarstva zemalja SIE koje su velik dio svojeg izvoza bile usmjerile prema zapadnoj Europi.

Ipak, ova teška vremena povećat će pritisak na procjene učinkovitosti u cijelome svijetu, što bi na kraju moglo ubrzati proces seljenja proizvodnje iz zapadne Europe u SIE, gdje su troškovi rada znano niži od europskoga prosjeka.

Gotovo je sigurno da će sljedeće godine doći do usporavanja investicija uslijed smanjene vanjske potražnje te povećane cijene kapitala.

Banke će biti više selektivne u kreditiranju, zaračunavajući više kreditne marže, što će dovesti do usporavanja rasta kreditiranja, posebno poduzeća i kroz kredite s valutnom klauzulom.

Usporavanje rasta zaduživanja (ne očekujemo krizu kreditiranja), ne bi trebalo obustaviti investicije, budući da su povrat na kapital i udio tog povrata u novostvorenoj vrijednosti relativno visoki (također kao posljedica niskih troškova rada), što znači da bi tvrtke trebale biti sposobne financirati povećane kreditne marže i neke kapitalne troškove iz vlastitih operativnih dobiti.

Potrošnja kućanstava bit će visoka na području SIE i sljedeće godine, unatoč manje agresivnom kreditiranju.

Kao posljedica slabljenja vanjske potražnje i usporavanja investicija, potrošnja kućanstava postat će sljedeće godine najvažniji pokretač rasta BDP-a u zemljama SIE.

Na cijelome području SIE vidimo priličan rast plaća. Uzimajući u obzir dezinflaciju, rast realnih plaća mogao bi dogodine još ubrzati.

U slučaju nekih moglo bi se pojaviti pitanje održivosti (godišnja stopa rasta prosječne plaće dosegnula je 50% u Ukrajini i 20% u Rumunjskoj).

Ipak, ove stope rasta treba promatrati u svjetlu abnormalno niske baze jediničnih troškova rada te ubrzanog procesa konvergencije.

BDP po glavi stanovnika u Ukrajini iznosi tek polovicu BDP-a po glavi stanovnika u Rumunjskoj, odnosno Ukrajina je sada na razini na kojoj je Rumunjska bila prije četiri godine.

U Ersteu očekuju usporavanje prosječnog gospodarskog rasta u SIE na 4,3% u 2009. s očekivanih 5,4% ove godine. Rast BDP-a neko vrijeme će biti ispod razine potencijalnog BDP-a, dok se situacija ne smiri.

Najveću opasnost za gospodarski rast u zemljama SIE predstavlja strah od širenja gospodarskog pada u Eurozoni, što bi smanjilo vanjsku potražnju.

Stagnacija ili recesija u gospodarstvima Eurozone umanjila bi prognoze rasta u regiji za 0,2 – 0,5 postotnih bodova. Ipak, očekuje se da gospodarski rast u SIE ostane vrlo solidan, a opasnost recesije čini se prilično dalekom.

Povezani članci
12.06.12 Vijesti iz svijeta
Cipar ipak traži pomoć EU
03.01.12 Vijesti iz svijeta
CEBR: Crne prognoze za 2012.
28.11.11 Vijesti iz svijeta
Moody's: Zbog krize ugroženi kreditni rejtinzi svih država EU-a
11.10.11 Vijesti iz svijeta
Obećanje Njemačke i Francuske diglo cijene na Wall Streetu 3%
26.01.11 Šira regija
EU priprema nove protukrizne mjere
22.03.10 Šira regija
EU bi fond za spašavanje, a Nijemci porez za banke
08.02.10 Financije i gospodarstvo
Kriza u EU smanjuje vrijednost eura
14.11.09 Financije i gospodarstvo
Savjetovanje ekonomista: 2010. u nekim elementima i teža od 2009.
25.10.09 Vijesti iz svijeta
Gospodarstvo - svijet - ukratko
02.10.09 Financije i gospodarstvo
Stres test: Vodeće banke EU mogu podnijeti gubitke od 400 mlrd eura
15.09.09 Vijesti iz svijeta
EBRD: Ključ oporavka sprječavanje nove financijske krize
14.09.09 Šira regija
EK: Prije oporavka povećanje nezaposlenosti
07.09.09 Financije i gospodarstvo
Tko je bolji, V. Britanija ili eurozona
03.09.09 Financije i gospodarstvo
OECD prognozira raniji od očekivanog gospodarski oporavak
17.08.09 Financije i gospodarstvo
Zapadne vlade protiv isplata golemih bonusa
13.08.09 Vijesti iz svijeta
Fed: Najgore je prošlo
30.07.09 Šira regija
U EU građani sve više štede, a manje ulažu
07.07.09 Šira regija
EU: Novi zakoni o bankarstvu u listopadu
29.06.09 Seminari, konferencije
Pozivamo Vas na:
25.06.09 Financije i gospodarstvo
ECB odobrila 442 mlrd eura kredita bankama u EU
16.06.09 Vijesti iz svijeta
Za spas europskih banaka 5,3 bilijuna dolara
15.05.09 Seminari, konferencije
M. Porter: ključni problem Hrvatske nije kriza nego povećanje konkurentnosti
28.04.09 Vijesti
Globalna gospodarska kriza i utjecaj na hrvatsko obrntištvo
28.04.09 Seminari, konferencije
“Globalna financijska kriza: Posljedice za Hrvatsku”, 12. svibnja, Westin
19.03.09 Šira regija
EU najavila 10 mlrd eura veću pomoć za članice u nevolji
26.02.09 Šira regija
EK dopustila nacionalizaciju banaka
19.02.09 Financije i gospodarstvo
Srednja i istočna Europa pokušava zaustaviti pad tečajeva
19.01.09 Financije i gospodarstvo
EK očekuje oporavak tek 2010.
19.01.09 Vijesti iz svijeta
Njemačka: Loša aktiva banaka 300 mlrd eura
19.01.09 Vijesti iz svijeta
RBS najavila gubitak od 28 mlrd funti
08.12.08 Financije i gospodarstvo
Hypo Alpe-Adria Bank od vlade traži 1,5 mlrd eura pomoći
03.12.08 Vijesti iz svijeta
BayernLB: Operativni gubitak 1,67 mlrd eura
28.11.08 Vijesti iz svijeta
Španjolska najavila paket poticaja vrijedan 11 mlrd eura
24.11.08 Vijesti iz svijeta
MMF: Najgore u globalnoj financijskoj krizi tek slijedi
24.11.08 Šira regija
Latviji hitno potreban kreditni paket
14.11.08 Vijesti iz regije
Pomoć mađarske vlade za kompanije 5,4 mlrd eura
04.11.08 Šira regija
Njemački program protiv recesije iznosi 50 mlrd. eura
30.10.08 Financije i gospodarstvo
Austrijska vlada će pomoći Erste Bank s 2,7 milijardi eura
30.10.08 Šira regija
Švedska: Odobreno 156 mlrd eura za pomoć bankama
29.10.08 Vijesti iz regije
Mađarskoj 25,1 mlrd dolara pomoći
28.10.08 Vijesti iz svijeta
BoE predlaže reformu radi izbjegavanja nove krize
22.10.08 Financije i gospodarstvo
BayernLB traži od njemačke Vlade 5,4 mlrd eura
15.10.08 Šira regija
EU o 2.000 mlrd eura vrijednom planu spasa
13.10.08 Vijesti iz svijeta
Financijski sektor podupro oporavak europskih burzovnih indeksa
13.10.08 Vijesti iz svijeta
Njemačka: 470 milijardi eura za bankovni sustav
13.10.08 Vijesti iz svijeta
Za tri najveće britanske banke država daje 64 mlrd dolara
13.10.08 Vijesti iz svijeta
Eurozona: Postignut dogovor o planu za izlazak iz krize
13.10.08 Vijesti iz svijeta
Strah od recesije srušio svjetske burze
10.10.08 Financije i gospodarstvo
Nove financijske injekcije europskih središnjih banaka
09.10.08 Financije i gospodarstvo
Mađarska, Slovačka, Litva i Rumunjska podižu garancije na štedne pologe
09.10.08 Financije i gospodarstvo
Šuker: Poduzet ćemo sve za financijsku stabilnost
09.10.08 Vijesti iz regije
Talijanska vlada ulaže u banke 20 mlrd eura
07.10.08 Financije i gospodarstvo
Najveće hrvatske banke: Nismo izravno izloženi svjetskoj krizi
07.10.08 Vijesti iz svijeta
Globalna recesija može se izbjeći
06.10.08 Šira regija
Hypo Real Estate spašena s 50 mlrd eura
06.10.08 Šira regija
Odobrena nacionalizacija Fortisa
03.10.08 Šira regija
EU odobrio njemački paket za spas Hypo Real Estatea
02.10.08 Financije i gospodarstvo
Kriza: Gubici vlasnika banaka u Hrvatskoj ne zabrinjavaju
01.10.08 Vijesti iz svijeta
EK odobrila spašavanje Bradford&Bingleya
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa