|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Ljerka Nežić
|
|
|
|
|
26. travnja slavi se kao Svjetski dan intelektualnog vlasništva, kojeg je ove godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo (WIPO) obilježilo održavanjem jednodnevnog stručnog savjetovanja na temu: Intelektualno vlasništvo: pokretačka snaga gospodarstva.
U Programskom i Organizacijskom odboru savjetovanja sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva; Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta; Ministarstva financija – Carinske uprave; Ministarstva unutarnjih poslova – Odsjeka za praćenje i provedbu zaštite intelektualnih prava; Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i Hrvatske gospodarske komore.
Osim prigodnog obilježavanja, cilj savjetovanja bio je pojasniti i približiti ulogu intelektualnog vlasništva u razvitku gospodarstva, s posebnim naglaskom na dosadašnja iskustva i poteškoće u zaštiti i komercijalizaciji inovacija.
Uvodna riječ domaćina savjetovanja ministra gospodarstva bila je u duhu poticanja gospodarskog i političkog približavanja Hrvatske Europskoj uniji jer upravo zaštićena intelektualna prava domaćih inovatora osiguravaju višu razinu konkurentnosti domaćih proizvoda i smanjuju potrebe za uvozom znanja i tehnologija.
Savjetovanje je pratilo stotinjak predstavnika iz gospodarstva, istraživačkih instituta, Udruga i društva inovatora, iz redova pravnih i patentnih zastupnika, te institucija državne uprave i drugih organizacija čije djelovanje je neposredno vezano uz zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva.
Program savjetovanja
Izlaganja su bila u skladu s glavnom porukom skupa o značaju intelektualnog vlasništva u gospodarskom razvitku:
|
- Mihal Svantner, WIPO: Intelektualno vlasništvo: Pokretačka snaga gospodarskog rasta
- Juraj Božičević, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: Program hrvatskog inovacijskog tehnološkog razvitka (HITRA) – dosadašnja iskustva
- Iva Soić, Središnji ured Carinske uprave: Carinske mjere zaštite intelektualnog vlasništva
- Rene Kajp, Državni zavod za intelektualno vlasništvo: Stanje intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj
- Mladen Vukmir, odvjetnik: Uloga intelektualnog vlasništva u tranzicijskim zemljama
- Ognjen Haramina, MUP: Primjena zakona i kontrola krivotvorina – utjecaj na gospodarstvo
- Vesna Vasiljević, Pliva: Intelektualno vlasništvo kao pokretačka snaga farmaceutske industrije – poseban osvrt na Hrvatsku
- Rajko Pfaff i Siniša Krajnović, Ericsson Nikola Tesla: Iskustva tvrtke Ericsson Nikola Tesla kao regionalnog centra znanja.
Prema riječima jednog od predavača, ovogodišnji skup za obilježavanje Svjetskog dana intelektualnog vlasništva u mnogočemu se razlikovao od dosadašnjih, a prvenstveno po sastavu nazočnih kako slušatelja tako i izlagača, jer su u većem broju bili zastupljeni predstavnici Carinske uprave i MUP-a. Naravno da to nije slučajno, nego posljedica usvajanja i provedbe novih zakonskih propisa iz područja zaštite intelektualnih prava.
Mali podsjetnik o zaštiti intelektualnih prava
Globalizacijska kretanja potvrdila su značaj inovacija kao osnovnog pokretača gospodarskog razvoja i broj prijavljenih izuma u svijetu u stalnom je porastu, tako da je zaštita intelektualnih prava među središnjim pitanjima svake države koja se opredjelila za gospodarstvo temeljeno na znanju, a poglavito Hrvatske kojoj predstoji usklađivanje s uvjetima tržišta Europske unije.
Na složenom putu približavanja Europskoj uniji, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i drugim međunarodnim institucijama, Hrvatska uspješno prolazi razdoblje usuglašavanja s međunarodnim standardima i zakonima, poglavito vezano uz uvjete koji proizlaze iz potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji.
Osnovni zakonski okvir za zaštitu intelektualnih prava u Hrvatskoj predstavljaju šest novih zakona usklađenih s odredbama TRIPS-a i direktivama Europske komisije, a primjenjuju se od 1. siječnja ove godine:
Pet zakona objavljeno je u Narodnim novinama broj 173 od 31. listopada 2003.g., a primjenjuju se od 1. siječnja 2004.g. – osim određenih iznimaka:
1. Zakon o patentu - primjenjuje se od 1. siječnja 2004.g. osim pojedinih odredaba Zakona s odgodom primjene, i to: odredbe članka 71.-73. i članka 84. Zakona primjenjuju se od 1. ožujka 2010.g., a odredbe članka 99. do 108. i članka 114. Zakona primjenjuju se nakon stupanja na snagu Sporazuma o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije;
|
2. Zakon o žigu
3. Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga
4. Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda
5. Zakon o industrijskom dizajnu – uz napomenu da se odredba iz članka 52. Zakona primjenjuje od dana stupanja na snagu Haškog sporazuma za Republiku Hrvatsku;
6. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima – stupanjem ovog Zakona na snagu prestaju važiti Zakon o autorskom pravu i Zakon o izdavačkoj djelatnosti, a Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
U skladu s novim zakonima usvojene su provedbene mjere i uredbe, među kojima se ističe Uredba o provedbi carinskih mjera u vezi s robom kojom se povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništvo (Narodne novine 106/2003). Uredba je donesena na temelju članka 70. stavak 3. Carinskog zakona i primjenjuje se od 1. listopada prošle godine, a potakla je jačanje interesa poduzetnika, inovatora, ali i nadležnih institucija za pobliže upoznavanje područja zaštite intelektualnih prava.
Novi propisi potakli su i organizaciju stručnih skupova – kao što je koncem prošle godine u Zagrebu održan seminar na temu “Zaštita autorskih prava intelektualnog vlasništva”, na kojem su obrađena tri glavna pitanja: Roba kojom se povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva; Zaštita prava intelektualnog vlasništva prilikom uvoza i izvoza roba; Sudska zaštita prava intelektualnog vlasništva po hrvatskim propisima.
Seminar je obuhvatio zaštitu sljedećih vrsta prava: pravo na žig, patent, industrijsko vlasništvo, oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, planove rasporeda integriranih sklopova, autorska i srodna prava, te pravo tržišnog natjecanja. Dio seminara koji se odnosio na upoznavanje pitanja zaštite prava intelektualnog vlasništva prilikom uvoza i izvoza robe, bio je posebno usredotočen na potrebe prakse i sljedeća pitanja:
- propisi kojima je regulirana zaštita,
- koje mjere je carinska služba dužna poduzimati po zahtjevu stranke,
a koje po službenoj dužnosti,
- koje isprave podnositelj zahtjeva treba podnijeti,
- u kojem roku se podnosi tužba sudu,
- koji postupak se provodi s robom za koju postoji sumnja da se istom povrjeđuje neko pravo intelektualnog vlasništva,
- koje troškove osigurava podnositelj zahtjeva i kojim instrumentima osigurava troškove,
- specifičnost s robom za koju se sumnja da povrjeđuje pravo na patent i industrijski dizajn itd.
|
Valja naglasiti da su u Kaznenom zakoniku Republike Hrvatske i Zakonu o autorskom pravu predviđene kazne za povredu prava, a nakon usvajanja predmetne Uredbe propisane su mjere koje je carinska služba obvezna poduzimati prilikom uvoza i izvoza robe.
One koji još imaju nedoumice glede značaja utvrđivanja i osiguranja zaštite intelektualnih prava, treba podsjetiti na posljedice globalne trke za povećanjem profita pomoću krivotvorina i imitacija tuđih zaštićenih žigova, dizajna ili drugih prava: gomile jeftinih proizvoda prodaju se po ulicama, ali i trgovinama; videoteke posuđuju bespravno kopirane filmove; poslovni ljudi koriste softverske programe presnimljene bez ovlaštenja vlasnika i sl. Članovi Svjetske trgovinske organizacije (WTO) obvezni su voditi bespoštednu borbu protiv nezakonitog korištenja tuđih zaštićenih prava, a hrvatski pravni sustav dobio je spomenutom Uredbom novu moćnu “alatku” za suzbijanje uvoza i distribucije patvorenih proizvoda.
Prema informacijama iznesenim tijekom rasprave na savjetovanju 26. travnja, Carinska uprava je od početka primjene nove Uredbe zaprimila oko desetak zahtjeva od kojih je nekoliko prihvaćeno, a bilo je i nekoliko slučajeva zaustavljanja robe po službenoj dužnosti. Također je naglašeno da slijedi razdoblje postepenog svladavanja određenih poteškoća koje proizlaze iz složenosti kontaktiranja zastupnika, uključivanja policije u postupak sl.
Uredba također propisuje uvjete za provedbu mjera s robom za koju postoji osnovana sumnja da se njome povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništva, postupak za provedbu tih mjera, kao i mjere koje se poduzimaju nakon što je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da se predmetnom robom povrjeđuje određeno pravo intelektualnog vlasništva. Hrvatski proizvođači, izumitelji i vlasnici autorskih prava pozdravili su nove propise i nadaju se da će osigurati više reda u uvozu, provozu i korištenju zaštićenih proizvoda.
|
Pomoć Europske unije u procesu usuglašavanja zakona
Valja naglasiti da su u izradi novih hrvatskih zakona bili uključeni i europski stručnjaci u okviru programa CARDS. Naime Hrvatska je sudionik u procesu stabilizacije i pridruživanja koji predstavlja institucionalni okvir za podršku Europske unije u obnovi, razvoju i stabilizaciji zemalja jugoistočne Europe. Putem programa CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) Europska unija potpomaže cjelokupni gospodarski i društveni razvoj Hrvatske za ispunjavanje njenih obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje.
Po uzoru na pomoć pruženu istočno-europskim državama kandidatima koje su 1. svibnja ove godine postale članovi Europske unije, za Hrvatsku je u okviru CARDS programa postavljen projekt iz područja prava intelektualnog vlasništva: domaći partner u projektu je Državni zavod za intelektualno vlasništvo, projekt financira Europska unija, a u provedbi pomaže Društvo za tehničku suradnju Njemačke (GTZ). Cilj projekta je poboljšanje pravnog i institucionalnog okvira za djelotvorno provođenje i ostvarivanje prava, a odnosi se na tri međusobno povezana područja: podrška u izradi pravnog okvira; institucionalna izgradnja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo; razvoj strategije za daljnje unapređenje sustava provođenja i ostvarivanja prava intelektualnog vlasništva. Projekt se oslanja na aktivno sudjelovanje svih institucija u društvu odgovornih za provođenje tih prava, a to su prvenstveno Ministarstvo pravosuđa i sudovi, Ministarstvo financija odnosno Carinska uprava, Državni inspektorat i druga resorna ministarstva. Projekt je službeno otpočeo 1. lipnja 2003.g., i provodi se u suradnji sa stručnjacima Društva za tehničku suradnju iz Njemačke.
U okviru tih aktivnosti, u Zagrebu je koncem prošle godine u organizaciji Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva za europske integracije i Europske komisije, održan seminar za predstavljanje programa CARDS 2001, Regionalni program CARDS 2002 i CARDS 2003 – koji se provodi. Na seminaru je dat prikaz regionalne provedbe programa i dostignuća susjednih zemalja sudionica u programu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora), koji je ujedno pružio mogućnost upoznavanja s institucionalnim okvirom i uspostavljanje bolje suradnje susjednih zemalja u tom području, a prikazane su i predstojeće aktivnosti za provedbu programa do zadanog roka u proljeće 2005.g. Predstavnici Europskog patentnog ureda iskoristili su prigodu i sudionike seminara upoznali s radom ureda odnosno postupkom prijave i dodjele patenta nakon uvođenja jedinstvenog europskog patenta ove godine; s postupkom zaštite trgovačkih oznaka; i tijekom harmonizacije zaštite intelektualnih prava na jedinstvenom europskom tržištu.
|
|
Na koncu valja naglasiti da je savjetovanje održano povodom Svjetskog dana intelektualnog vlasništva 26. travnja potvrdilo ostvareni pomak u prepoznavanju značaja pitanja, i razvitak novog pristupa zaštiti intelektualnih prava, te je popraćeno aktivnijim uključivanjem predstavnika državnih institucija, poglavito Carinske uprave i MUP-a, u zbivanja vezana uz to područje. Nadamo se da će stručni skupovi postati mjesto razmjene iskustva i rasprave u svrhu poboljšanja zakona i njihove provedbe i da će krajnji korisnici imati prigodu izravno utjecati na postupke ili pribaviti određene informacije.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|