|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Tihomir Sertić
|
|
|
|
|
U Europsku uniju sa stalnim obrazovanjem uz rad
Urednik: Prije tri godine započeli ste objedinjavanje Standard konfekcije i Robnog magazina. Kako ocjenjujete protekla događanja?
Šimić: Moram reći da je bilo dosta poteškoća u tom procesu, jer puno je lakše početi od nule nego raditi usklađivanje između dva poduzeća koja su već živjela preko trideset godina. U tom vremenu svako poduzeće je stvorilo svoju radnu kulturu, svoje principe rada, dakle to su one posebnosti koje ima svako poduzeće, pa tako i Standard konfekcija i Robni magazin. Iako je napravljen elaborat o spajanju, trebalo je sada dvije konkurentske firme odnosno dva asortimana koji su zapravo konkurirali jedan drugom, trebalo ih je spojiti u jedno. I makar su se bavili istom djelatnošću, dakle tekstilom, Standard konfekcija više teškom konfekcijom, a Robni magazin ostalim odjevnim predmetima, lakšim odjevnim predmetima i kućnim tekstilom, nije bilo jednostavno i trebalo je ispremiješati 30-40% roba da bi se stvorile racionalne cjeline unutar same firme. Sada u okviru naše Lantee postoje poslovnice koje su složene po principu srodnih proizvoda, prema ciljnim skupinama potrošača i te poslovnice su zaživjele, dakle u okviru tih poslovnica stvorene su određene specijalizacije pojedinih asortimana, pa tako npr. asortiman Našeg doma je već stvoreni brand, zatim Dječji svijet i mnogi drugi brandovi koji su formirani. Isto tako, veliki problem je bio loše održavanje prodajnih prostora i u jednoj i u drugoj firmi, tako da je u ovom vremenu puno učinjeno na vanjskom izgledu, na identitetu firme, a isto tako i na uređenju prodajnih prostora i dovođenju pojedinih prostora u, rekao bih, vrhunac uređenosti prodajnih prostora, između ostalog i dovođenjem novih programa, tako da u tom procesu sve ono što je napravljeno u ove posljednje tri godine, moram reći da je počelo i donositi rezultate, ali ostaje još dio perifernih prodavaonica u kojima dalje treba raditi racionalizaciju s ponudom, a isto tako i ocijeniti koje prodavaonice mogu dalje nastaviti raditi, a koje, nažalost, nemaju uvjete za rad.
|
Urednik: Odvija li se proizvodnja ili dorada još uvijek u grupaciji (holdingu) Tekstilpromet i gdje?
Šimić: Poznato je da je Tekstilpromet većinski vlasnik Galeba, Omiš. Galeb, kao tvornica koja proizvodi donje rublje nastavila je sa svojom proizvodnjom, međutim povezujući se u Tekstilpromet grupu sasvim sigurno došlo je do novih potreba s aspekta trgovine, pa onda i prilagođavanja dijela proizvodnje prema tim potrebama, tako da je i Galeb u posljednjih godinu dana počeo razvijati svoj novi brand GLB za mladenačku populaciju, a ostao je u okviru svog standardnog programa. Što se tiče drugih proizvodnji i dorada, u Tekstilprometu postoji služba dizajna koja kreira određene proizvode i dajemo ih na izradu kod manjih proizvođača u Hrvatskoj, dakle to su manje serije određenih proizvoda koje se izrađuju iz materijala koje posjedujemo, odnosno kupujemo. Razvijamo još poneke brandove unutar grupe.
Urednik: Visokopozicionirani kao najbolja tvrtka u vašoj branši, rezultati u 2003. godini su veoma dojmljivi! Kako biste ih komentirali?
Šimić: Ako gledamo rezultate kroz rast prometa odnosno prihoda, onda je u 2003. godini ostvaren rast u odnosu na 2002. godinu. Međutim, sam financijski rezultat je lošiji nego što je bio 2002. godine zbog toga što su i u okviru Tekstilprometa, a isto tako i u okviru Lantee, vršena značajna ulaganja u obnovu prodajnih prostora. Međutim u tekstilu je to tako, mora proći jedna sezona, odnosno, rekao bih, najmanje jedna godina da se uspije ustaliti asortiman, da bi se onda vidjeli rezultati. U ovoj godini se može reći da ta ulaganja već donose određene prihode. Dakle, u 2003. godini smo imali rast prodaje, međutim financijski rezultat je bio lošiji zbog ulaganja u obnovu prodajnih prostora.
Što se tiče 2004. godine, čini mi se da je ovo u posljednjih desetak do petnaest godina možda najteža godina, zbog toga što su vremenske prilike u prvom dijelu godine bile takve da je zapravo sezona proljeće-ljeto gotovo podbacila, a velika su očekivanja od sezone jesen-zima. Mislim da su tu utjecali i promjena vlasti, izbori itd., tako da je i kupovna moć stanovništva, sasvim sigurno, smanjena. S druge strane, ono što su banke nudile, a nudile su i poticale prodaju automobila, prodaju drugih asortimana, dakle mislim da je na tu stranu otišao dio potrošnje stanovništva i vidimo da se sada banke pojavljuju u ulozi onih koji prodaju te automobile ili druge nekretnine, jer ljudi ne mogu otplaćivati preuzete obveze, tako da je ostalo manje sredstava za tekstil, nažalost.
|
Urednik: Koliko su na te rezultate, i pozitivne i ove teškoće, utjecali kadrovi koje ste aktivirali posljednjih godina?
Šimić: U trgovini su zapravo kadrovi najvažniji faktor. Možete imati i dobar prostor, možete imati i robu, međutim ako imate kadrove koji ne rade svoj posao i koji ga ne vole, mislim da uspjeha nema. Naravno, kadrovi koje smo aktivirali posljednjih godina su iznijeli sve te terete koje smo imali i sigurno je da će se i u budućnosti moći nositi s onim što nas očekuje, sa znatno većom konkurencijom, dolaskom stranih trgovačkih lanaca, zatim s većim osjećajem za tekstil, jer moram reći da su i naši kupci već postali izbirljiviji, da se sve više vežu za pojedine marke, pa prema tome, i u tom dijelu morat će se vršiti proces specijalizacije. Mislim da kadrovi to prepoznaju i vjerujem da će i dalje nositi napredak u okviru grupe.
Urednik: Imate li u vašoj grupaciji (holdingu) permanentno obrazovanje uz rad, i oslanjate li se na neku od firmi koje to rade (časopis broj 5 i broj 6 – 2003)?
Šimić: Mi također imamo permanentno obrazovanje uz rad i to prvenstveno za informatičke vještine zaposlenih, učenje stranih jezika, zatim za komunikacijske vještine, vođenje ljudi, ljudske potencijale, motivaciju i nagrađivanje zaposlenih. Moram naglasiti da tu posebno u posljednjih nekoliko godina radimo s firmom AT Adria Zagreb, a radimo i s drugim agencijama koje se bave tim područjem. Također smo proveli jedno snimanje putem mystery shoppinga, dakle putem tajnog kupca u prodavaonicama Tekstilprometa i Lantee i mislim da rezultati tog istraživanja daju naslutiti da ulaganja u obrazovanje donose rezultate i drukčije viđenje naših trgovaca od trgovaca u drugim firmama.
|
Urednik: Kako očekujte ulazak u Europsku uniju i da li se kroz primjere susjednih zemalja i vi pripremate za to?
Šimić: Moram reći da se kod nas, otkako je Hrvatska postala kandidat za ulazak u Europsku uniju, puno stvari promijenilo i u načinu gledanja, a isto tako i u onome što doživljavamo na tržištu, posebno na tržištu u europskim zemljama. Mislim da oni sada sve više uvažavaju naše djelatnosti koje radimo i mislim da u tom smislu postoji jedna, rekao bih, veća suradnja ili veća otvorenost. Ono što očekujem da će se dogoditi ulaskom u Europsku uniju je da će, nažalost, u domaćoj tekstilnoj industriji doći do velikih problema, jer je ona na određeni način ipak zaštićena što se tiče carina i drugih davanja, pa evo na primjeru iz susjedne nam Slovenije u razgovoru s kolegama iz iste djelatnosti očito je da se stvari mijenjaju u tom pravcu da se može jednostavnije i lakše doći do pojedinih robnih marki ili do pojedinih brandova uz povoljnije uvjete nego što su to bili do jučer, a s druge strane domaća proizvodnja je prikliještena, pa mora raditi sa znatno nižim cijenama, a troškovi poslovanja su takvi, tako da vjerujem da će tu biti više problema. Naravno i u trgovini je problem ukoliko uđete u nekakve asortimane ili loše procjene koje ne možete realizirati, onda je to ista situacija.
Vjerujem da druge elemente koji su potrebni, od svih tehničkih usklađivanja s Europskom unijom nadalje, a organizirane su grupe i u okviru Hrvatske gospodarske komore i u okviru Udruženja, mislim da će to biti dobro pripremljeno. Međutim, ono što očekujem, to je više reda u kontroli rada trgovina. Danas odnosno u ovoj godini, moram reći da imamo jednu pojavu da se na tržištu pojavilo dosta trgovina, posebno trgovina s Dalekog istoka, iz Kine. Te trgovine rade mimo propisa Republike Hrvatske i nažalost tu nije dobra kontrola, pa mislim da i to dovodi domaću proizvodnju i domaću trgovinu u nepovoljan položaj, a isto tako i kad se pogleda struktura zaposlenih, to je zapošljavanje stranaca, dok naši domaći ljudi ostaju bez posla.
Mislim da će ulaskom u Europsku uniju biti više reda i više kontrole i mi se tome veselimo, jer zaista je teško boriti se sa svim onim što je nelegalno i crno na tržištu, posebno u tekstilu 40% roba je izvan kontrole ili dolazi kroz razne kanale na to sivo tržište.
|
Urednik: U ime uredništva časopisa zahvaljujem Vam na dugogodišnjoj suradnji, te molim za ocjenu časopisa sada i sugestije za budući rad.
Šimić: Moje mišljenje je da je časopis postao sadržajniji i da je, posebno se baveći s problemom obrazovanja u prošloj godini i uvođenjem novih rubrika koje omogućavaju posebno ljudima koji su u trgovinama da sagledaju i dođu do određenih saznanja kako se gdje radi, dakle da se vidi ukupan sadržaj tog posla, mislim da je časopis u tom dijelu znatno bolji nego ranije. Želio bih da časopis i ubuduće radi i razvija se i da u svakom slučaju bude, ne samo pomoć u praktičnom smislu onima koji konkretno rade u trgovini, nego da se bavi i temama kao što je, posebno, tema ulaska u Europsku uniju, a mislim da bi iskustva iz tog područja isto tako bilo potrebno obrađivati.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|