Seniko studio
Broj 4/2004
Izdvajamo iz broja:
Broj 4/2004 - dr.sc. Zvonimir Pavlek
Intervju sa Mijom Šimićem direktorom grupacije Tekstilpromet d.d. - Tihomir Sertić
Bilanca turizma - Ante Gavranović
Poslovanja i business ambalažnim otpadom i trgovina - Stipan Bilić
Nove trošarine na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila, zrakoplove i duhanske proizvode - Jasenka Gleđa
Trgujmo domaćom robom najviše kvalitete - dr.sc. Danko Matasović
Značaj distributivne trgovine u gospodarstvima EU i Republike Hrvatske
prof.dr.sc. Nikola Knego
Uvod
Česte su konstatacije koje se odnose na razvijene članice Europske unije da je distributivna trgovina jedna od najvažnijih industrija u tim zemljama. To vrijedi kako za distributivnu trgovinu u njezinoj ukupnosti tako i po pojedinim njezinim segmentima kakvi su prvenstveno trgovina na veliko i trgovina na malo. Povijesno gledajući trgovina na malo se najčešće definirala kao "prodaja dobara (roba) potrošaču posredstvom prodavaonice".

Spomenuto definiranje trgovine na malo je znatno uže po sadržajnom obuhvatu od onoga kakvog danas najčešće pri definiranju trgovine na malo susrećemo u stručnoj javnosti. Tako je maloprodaja "prodaja proizvoda i usluga krajnjem potrošaču za osobnu, obiteljsku ili kućnu upotrebu". Takva definicija maloprodaje je znatno šira po obuhvatu. Širina proizlazi iz:

a) predmeta prodaje;
b) mjesta prodaje i
c) nositelja maloprodajnih funkcija.

Vidljivo je da predmei prodaje po toj definiciji nisu samo fizički opipljivi proizvodi kakav je asortiman trgovačke robe koji se može nuditi u različitim tipovima maloprodajnih objekata kakve su prodavaonice.

Širina definiranja maloprodaje prema mjestu prodaje proizlazi iz činjenice da je mjesto prodaje značajno šire od maloprodajnih objekata kakve su prodavaonice. Mjesto prodaje je vezano za niz različitih mjesta na kojima se pružaju raznovrsne usluge koje prema namjeni (za osobnu, obiteljsku i(li) kućnu upotrebu) imaju obilježje maloprodaje u širem smislu riječi.

Slično je i s nosiocima funkcija trgovine na malo. Moguće je razlikovati institucionalizirane nosioce trgovine na malo i one koji primarno nisu registrirani za obavljanje trgovine na malo, ali po sadržaju i karakteru njihovoga posla obavljaju neku ili neke maloprodajne funkcije. Kako je u širem smislu maloprodaja znatno više od prodaje fizički opipljivog asortimana trgovačke robe jer uključuje pružanje, odnosno prodaju, raznovrsnih usluga za koje je ključno da su u funkciji podmirenja osobnih, obiteljskih ili kućnih potreba tako niz različitih gospodarskih subjekata čine subjekte koji se bave pružanjem maloprodajnih usluga. Riječ je o nizu raznovrsnih servisera koji pružaju usluge pojedincu, obitelji ili domaćinstvu. S njima se svakodnevno susrećemo. To su raznovrsni serviseri za pružanje ugostiteljskih usluga, putničke agencije, kemijske čistionice, frizerske i druge radnje za uljepšavanje te fizičko i estetsko održavanje ljudskog organizma, niz servisnih radionica za pružanje usluga popravaka i održavanja raznovrsnih kućanskih uređaja i opreme te oni poslovni subjekti kojima trgovina nije osnovna djelatnost.
Neki podaci o trgovini EU
Tržište EU-25 je jedno od tri ključna segmenta svjetskog tržišta koje prema trijadnom pristupu predstavlja ključni segment globalnog svjetskog tržišta. Ostala dva segmenta su tržišta: a) SAD i Kanade i b) Japana. Samo ona poduzeća koja su poslovnim aktivnostima prisutna na ta tri segmenta svjetskog tržišta su globalni igrači.

Isto vrijedi i za poduzeća koja se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo ili pružanjem raznovrsnih usluga koje taj proces prate. Internacionalizacija poslovanja, kroz oblike kakvi su regionalizacija ili globalizacija poslovanja, sve više predstavlja suvremeni trend u poslovanju.

Koja ključna obilježja EU tržišta utječu na trgovinsko poslovanje i što karakterizira trgovinu EU?

EU-25 tržište čini 450 milijuna stanovnika (napomena: svi podaci navedeni o trgovini u EU preuzeti su iz izvora http//www.eurocommerce.be).

EuroCommerce je međunarodna organizacija koja je utemeljena 1993.godine. Spomenuta organizacija se predstavlja kao asocijacija koja ima članice iz 29 europskih zemalja (među njima je i Republika Hrvatska), a predstavlja maloprodajni, veleprodajni i vanjskotrgovinski sektor u Europi. Trgovina je, prema njima, "najtješnja veza između industrije i 450 milijuna potrošača širom Europe".

Ključna obilježja trgovine EU prema EuroCommercu

Europska trgovina, prema EuroCommercu, ima sljedeća ključna obilježja:
• dinamičnost i radnu intenzivnost;
• značajna uloga trgovine u europskoj ekonomiji je to što je vidljivo preko pokazatelja kakvi su udjeli: trgovine zemalja EU u BDP, broj trgovinskih poduzeća u ukupnom broju poduzeća EU, udio zaposlenih u trgovini u ukupnom broju zaposlenih u zemljama EU i njezinom doprinosu u kreiranju dodatne vrijednosti u europskoj ekonomiji;
• trgovina je najveća pojedinačna tržištu usmjerena usluga namijenjena potrošačima;
među glavnim izvorima je kreiranja zaposlenosti i u tom smislu predstavlja jedan od nekoliko sektora s porastom zaposlenosti.

Riječ je o izuzetnoj koncentraciji potencijalne tražnje i potrošača, koja je interesantna kako za proizvođače tako i za trgovce. To je snažna regionalna komponenta koja se potvrđuje i na hrvatskom primjeru. Dovoljno je spomenuti značaj tog tržišta za hrvatski izvoz i uvoz te za njegov doprinos realizaciji hrvatskih turističkih rezultata. S pravom konstatiramo da je hrvatsko gospodarstvo glavninom aktivnosti regionalno usmjereno i to prema EU tržištu.
Značaj trgovine u strukturi gospodarstva
Značaj trgovine u strukturi gospodarstva je vidljiv preko njezinog doprinosa u realizaciji nekih makroekonomskih pokazatelja. Riječ je o pokazateljima kao što su: a) pokazatelji doprinosa pri kreiranju bruto domaćeg proizvoda (BDP ili GDP-gross domestic product); b)pokazatelji doprinosa zapošljavanju; c) pokazatelji udjela u ukupnom broju poduzeća; d)pokazatelji doprinosa pri kreiranju dodatne vrijednosti; e) pokazatelji mjesta prikupljanja poreza i f) pokazatelji sudjelovanja u ukupnoj potrošnji stanovništva.

Dajemo pregled doprinosa trgovine EU nekima od navedenih pokazatelja:

a) Doprinos trgovine u kreiranju BDP
Trgovina EU sudjelovala je u kreiranju BDP s 12.4%. Udio trgovine zemalja EU u BDP naglašeniji je od udjela istog pokazatelja na primjeru Republike Hrvatske. Trgovina je doprinosila stvaranju hrvatskog BDP s 10.2% u 2003.godini. Dakle, nešto više od svake desete kune ostvareno je zahvaljujući doprinosu trgovine.

b) Doprinos zapošljavanju
Trgovina je jednostavno rečeno značajan poslodavac. U nizu europskih zemalja članica EU je prema značaju doprinosa u zapošljavanju na drugom mjestu. Njezin doprinos zapošljavanju na razini EU-15 bio je 13%. Trgovina je zapošljavala 26.5 milijuna ljudi.

Hrvatska trgovina je u većoj mjeri doprinosila zapošljavanju. Tako je njezin udio u ukupnom broju zaposlenih bio 16.7% u 2003. godini. Razlike u doprinosu trgovine ukupnom broju zaposlenih proizlaze iz razlika u gospodarskoj strukturi. Neke naše komparativne analize na razini tranzicijskih zemalja, od kojih su neke danas članice EU, pokazale su da veći značaj industrijske proizvodnje u strukturi BDP, znači i veći BDP per capita. Primjeri su to zemalja kakve su: Slovenija i Češka.

Točno je da značaj uslužnog sektora pri doprinosu stvaranju BDP raste, ali nije svejedno je li veći značaj uslužnog sektora u strukturi gospodarstva posljedica značajno reducirane industrijske proizvodnje (hrvatski primjer) ili je to posljedica zakonitosti u razvoju gospodarstva kada uslužni sektor ubrzano dobiva na značaju i to kako u njegovom doprinosu u BDP-u tako i pri zapošljavanju. Ovo posljednje iz razloga što se rad u uslužnom sektoru ne može supstituirati strojnim radom u mjeri u kojoj je to moguće u suvremenoj industrijskoj proizvodnji. Stupanj depersonifikacije rada u uslužnom sektoru je niži u usporedbi sa suvremenom industrijskom proizvodnjom. Ima pokušaja depersonifikacije trgovinskih aktivnosti kako bi se, ako već nije moguće zaustaviti rastuće troškove prometa, barem usporio njihov rast. To su svi trgovinski sustavi koji su zasnovani samo na tehnologijama izbora i samoposluživanja te oni koji u još većoj mjeri supstituiraju ljudski rad kakav je prodaja preko automata.
c) Udio trgovine u ukupnom broju poduzeća
Trgovina je izuzetno značajna gospodarska aktivnost koja je sudjelovala u strukturi ukupnog broja poduzeća,u oba primjera (EU i Hrvatska) s više od 1/3. Dakle, više od svakog trećeg poduzeća bilo je poduzeće koje je imalo kao osnovnu gospodarsku aktivnost obavljanje trgovinske djelatnosti.

Zastupljenost trgovinskih poduzeća u ukupnom broju poduzeća EU bio je 34%. Njihova zastupljenost u strukturi hrvatskog gospodarstva bila je 38%. Rezultat je to istih posljedica koje smo spomenuli kod razlike u značaju doprinosa trgovine u stvaranju BDP i njezinog doprinosa ukupnoj zaposlenosti.

d) Udio malih trgovinskih poduzeća u ukupnom broju poduzeća
Broj poduzeća u europskoj trgovini je dostigao brojku od 5.5 milijuna. Najveći broj trgovinskih poduzeća (5.2 milijuna) je pripadao kategoriji malih poduzeća. Udio malih trgovinskih poduzeća bio je zastupljen u ukupnom broju trgovinskih poduzeća sa 95%. Svega 5% europskih trgovinskih poduzeća je bilo u kategorijama srednje velikih i velikih poduzeća. Proizlazi da je trgovinska aktivnost izrazit primjer malog poduzetništva barem kada je struktura poduzeća prema kriteriju njihove veličine u pitanju.

Drastična je razlika u značaju doprinosa malih trgovinskih poduzeća doprinosu ostvarenog prometa. Odnosi stoje u obrnutoj relaciji u odnosu na odnos broja poduzeća prema njihovoj veličini.

Različiti su kriteriji za određivanje veličine poduzeća. Na primjeru trgovine to mogu biti kriteriji kakvi su: broj zaposlenih, ostvareni promet, vrijednost bilance, veličina kapaciteta, broj prodajnih objekata, propusna moć prodajnih objekata i drugo.

Mali trgovci su dominantni i u strukturi hrvatske trgovine. Prosječni hrvatski trgovac je imao ( 2001-2003.godina) u prosjeku ispod dvije prodavaonice, a zapošljavao je oko pet ljudi. Vidljivo je to za trgovce kako one koji su imali poduzeća tako i za one koji su bili u statusu obrtnika. Spomenuta struktura hrvatske trgovine prema veličini poduzeća sugerira zapažanje da će u dogledno vrijeme veliki broj malih trgovinskih poduzeća nestati te da je hrvatsko tržište lagan plijen za ulazak krupnih europskih i svjetskih trgovaca.

Zakonitost razvoja trgovinske strukture, prvenstveno u segmentu kakva je trgovina na malo, ukazuje na smanjenje broja prodavaonica uz istovremeno njihovo okrupnjavanje. To za posljedicu ima rast mase prodajne površine koja je pretpostavka za uvođenje najsuvremenijih maloprodajnih tehnologija uz istovremeno podizanje kvalitete trgovinske usluge.
e) Doprinos trgovine stvaranju dodatne vrijednosti u europskoj ekonomiji
Značajan je doprinos uslužnog sektora u stvaranju dodatne vrijednosti u ekonomiji EU. Doprinos uslužnog sektora je bio 3.5 puta veći od doprinosa proizvodnje. Doprinos poljoprivrede je bio na razini 2%.

Trgovina je doprinosila stvaranju dodatne vrijednosti u sektoru usluga EU s 15.8%.

Umjesto zaključka
Vidljivo je na primjerima EU i gospodarstva Republike Hrvatske da distributivna trgovina predstavlja izuzetno značajan segment oba gospodarstva. Usitnjenost trgovinskih subjekata je u oba primjera izuzetna. Njihova buduća tržišna pozicija je u procesima okrupnjavanja trgovine i njezine internacionalizacije izuzetno nezahvalna. To potvrđuju podaci o apsolutnom smanjenju broja prodavaonica u nizu zemalja članica EU. Spomenuti proces prati okrupnjavanje prodavaonica sve do gigantskih razmjera. Veličina prodajne površine je usko povezana s mogućnošću uvođenja suvremenih trgovinskih tehnologija.

Tržišna pozicija malih nezavisnih trgovaca krajnje je problematična. Rješenje za njihov dugoročniji tržišni opstanak je u međusobnom poslovnom povezivanju i integriranju. U ekonomijama zemalja članica EU (primarno EU-15) poslovno dominiraju udruženja nezavisnih trgovaca i integrirani trgovci čije veličine narastaju do gigantskih razmjera. Time se stvaraju pretpostavke za racionalnije poslovanje i bolju tržišnu poziciju.

Izdvajamo iz broja:
Broj 4/2004
Intervju sa Mijom Šimićem direktorom grupacije Tekstilpromet d.d.
Bilanca turizma
Poslovanja i business ambalažnim otpadom i trgovina
Nove trošarine na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila, zrakoplove i duhanske proizvode
Trgujmo domaćom robom najviše kvalitete
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa