Seniko studio
Broj 6/2004
Izdvajamo iz broja:
Broj 6/2004 - Ema Culi
Uloga državnog inspektorata RH u zaštiti potrošača - Danica Ledecki
Hrvatska i EU ili naš gospodarski trenutak - Ante Gavranović
Intervju s Darkom Marincem, predsjednikom Uprave Podravka d.d. Koprivnica - Uredništvo
Obveze trgovca u zaštiti potrošaća prema europskim standardima - Jasenka Gleđa
Problematika nelojalne konkurencije i prodaje ispod opravdanih cijena - Stipan Bilić
Walmartizacija svijeta - međunarodna odgovornost sindikata - Ana Knežević
Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje EU za 2005. s osvrtom na kratkoročne prioritete u području zaštite potrošača i zdravlja - Željka Lukačević-Subotić
Osvrt na Nacrt Direktive Europske komisije o uslugama (na unutarnjem tržištu EU)
Ana Knežević
Na sjednici Izvršnog komiteta UNI-ja (svjetske sindikalne federacije usluga) žučnu raspravu je izazvao Nacrt nove direktive o uslugama. Kako Hrvatska još nije član EU donosim sindikalni osvrt na Nacrt iste, jer će imati značajne implikacije i za nas u ovom razdoblju, a pogotovo ako postanemo članovi EU.

U siječnju 2004. godine je Europska komisija predstavila prijedlog Direktive o uslugama na unutarnjem tržištu. Cilj Direktive je uspostaviti opći pravni okvir koji bi omogućio 'pravo unutarnje tržište' na području usluga kao ključni korak strategije iz Lisabona (EU treba postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo na svijetu do 2010., utemeljeno u znanju).

Direktiva o uslugama se temelji na horizontalnom pristupu i uspostavlja opći pravni okvir koji je primjenjiv na sve gospodarske aktivnosti koje uključuju usluge. Takav pristup je 'revolucionaran' jer namjerava prekinuti tradiciju specifičnih instrumenta za svaki sektor u sklopu unutarnjeg tržišta koji su se primjenjivali na niz usluga.

Međutim, brojne odredbe iz Nacrta Direktive najvjerojatnije će dovesti do pravne nesigurnosti i za one koji usluge pružaju i za one koji ih primaju. Zbog toga je potrebno uzeti u obzir sljedeće:

- Pravna osnova: Nacrt Direktive temelji se u dvije odredbe iz Ugovora o EZ koje Europskom vijeću daju ovlasti za usvajanje direktiva koje bi olakšale postupak osobama koje se bave aktivnostima kao samo-zaposlene osobe.
Upitna je i sama definicija 'usluga'.
- Supsidijarnost: Nacrt Direktive odražava se na specifična područja određenih politika kao što su npr. politike koje se odnose na zdravstvenu zaštitu i kulturu, a koje pripadaju tzv. 'komplementarnim kompetencijama' Zajednice. U Nacrtu nema dovoljnih jamstava o poštivanju ovlasti zemalja članica. Nadalje, potrebno je u obzir uzeti i Bijelu knjigu EK u kojoj se priznaje važnost uvažavanja načela supsidijarnosti. Međutim, Nacrt Direktive u ovom obliku ograničava najvažniju ulogu svake zemlje članice EU te regionalne i lokalne vlasti na području usluga od općeg interesa, a posebno socijalnih i zdravstvenih. Činjenica je da Nacrt ne prisiljava države članice na otvaranje usluga od općeg interesa konkurenciji, ali s druge strane ozbiljno utječe na planiranje nacionalnih politika.

- Proporcionalnost: mjere uključene u Nacrt Direktive imat će ozbiljne posljedice po nacionalnu regulativu koja se odnosi na utvrđivanje i pružanje usluga.

- Poveznice s drugim inicijativama na razini EU: izostaje koordiniranost između ove Direktive i nekih drugih inicijativa. S jedne strane, Nacrt Direktive djelomično pokriva i kontradiktoran je s odredbama postojećih instrumenata na razini Unije (Direktiva 96/71 o detaširanim radnicima i Odredba EEZ 1408/71 o primjeni shema socijalne sigurnosti), a s druge ona predviđa niz budućih inicijativa, kao što su 'promišljanje o mobilnosti pacijenata' i razvitak zdravstvene zaštite u EU, Bijela knjiga Europske komisije o uslugama od općeg interesa, prijedlog Direktive o međusobnom prepoznavanju profesionalnih kvalifikacija, prijedlog Direktive o radnim uvjetima za radnike s nepunim radnim vremenom.

- Poštivanje regionalnih ovlasti: u velikom broju zemalja članica, kao što su Njemačka, Španjolska, Austrija, UK i Belgija, Ustav jamči regijama zakonodavne mjere na područjima aktivnosti koje su pokrivene ovim Nacrtom Direktive. Nacrt Direktive jednostavno zanemaruje razinu regionalne politike. Odredbe Nacrta ne propisuju dovoljno jasno da zemlje članice mogu organizirati administrativne mjere u skladu sa svojim oblicima uprave.
- Načelo zemlje porijekla i najmanja harmonizacija: primjena načela zemlje porijekla pretpostavlja da onaj koji pruža uslugu više neće biti podložan zakonima zemlje domaćina ( o načinu pružanja usluge i mjerama nadzora). Također, izostaju i odredbe koje bi uspostavile dovoljnu razinu međusobnog povjerenja između zemalja članica, koja je nužno potrebna za primjenu ovog načela. Nacrt pretpostavlja da je potrebno daljnje usklađivanje na razini EU i to na području najmanjih normi o kvaliteti, zaštiti javnog reda i mira, najmanjoj razini profesionalnog osposobljavanja i profesionalnih kvalifikacija te mehanizama za nadzor istih. Nacrt znatno ograničava osnove na temelju kojih zemlja članica može donijeti mjere koje se odnose na onog koji pruža usluge, a sjedište ima u drugoj zemlji članici te uvodi postupak za međusobno 'pomaganje' samo za iznimne okolnosti. S obzir na način na koji je koncipiran, Nacrt Direktive u pravnoj je nesuglasici s odredbama iz Ugovora o EU o slobodnom kretanju radnika.
Područja pokrivena nacrtom direktive

1. Zdravstvo-Nacrt Direktive pokriva čitav niz gospodarskih aktivnosti, uključujući usluge u zdravstvu. Međutim, izostale su tipične osobine zdravstvene zaštite (model '3 stranke', asimetrija u informacijama u odnosu između onoga tko uslugu pruža i onoga tko je prima, činjenica da se djelomično ili uglavnom javno financira i sl. tekst Nacrta nema dostatna jamstva da će se očuvati nacionalne ovlasti upravljanja sustavima za socijalnu sigurnost.

2. Zapošljavanje/usluge tržišta rada: neke odredbe Nacrta odnose se na usluge povezane sa zapošljavanjem kao što su usluge vezane uz privremene oblike rada i pronalaženje posla na drugim lokacijama. Na taj način može doći do deregulacije nacionalnih tržišta rada. Nekoliko zemalja članica je utvrdilo posebne sustave za izdavanje dozvola za agencije za zapošljavanje kako bi se jamčila najmanja razina kvalitete usluge te zaštitila prava radnika. Druge zemlje članice nemaju slične sustave, pa se postavlja pitanje na koji će se način taj problem riješiti. Što se tiče detaširanja radnika, načelo zemlje porijekla ne primjenjuje se na područja koja pokriva Direktiva 97/71/EZ. Nacrt predviđa odgovornost za inspekciju zemlji članici koja je domaćin. Istovremeno, onemogućava da pružatelj usluga bude podložan obvezama kao što su autorizacija i registracija, deklaracija te vođenje evidencije o zaposlenim radnicima na svom teritoriju.

3. Socijalna skrb: morat će se procijeniti nacionalne sheme koje upravljaju pristupom, isplativošću i kvalitetom socijalne skrbi. Doći će do pravne nesigurnosti za one koji su odgovorni za kreiranje politika iz tog područja kao i za one koji te usluge pružaju. Većina zemalja članica razliku javni i privatni sektor, no u nekim zemljama članicama se ti sustavi organiziraju preko ne-profitnih organizacija koje primaju poticaje od države. Stoga bi proces revidiranja mogao ugroziti nacionalne sustave subvencija te dovesti do toga da se usluge iz područja socijalne skrbi otvore slobodnoj konkurenciji.

4. Promet (taksi i luke)

5. Usluge osiguranja i nadzora
Zaključak
Predložena Direktiva pokriva usluge koje se pružaju potrošačima, ali i poslovnom sektoru. Ona pokriva bilo koju poslovnu aktivnost koja pretpostavlja uslugu s izuzetkom financija, telekomunikacija i prijevoza. Kako bi se postigla veća liberalizacija i deregulacija raznih uslužnih aktivnosti unutar EU, od vlada zemalja članice će se tražiti da uklone 'velik broj nepotrebnih prepreka.' Ključne mjere su: 'uklanjanje barijera' (autorizacije, licence i sl.) i uvođenje 'načela zemlje porijekla' (nakon što pružatelj usluga legalno djeluje u jednoj zemlji članici, može svoje usluge prodavati u drugima bez obveze poštivanja zakona i pravila zemlje članice koje je 'domaćin'). Sindikati (npr. belgijski) tvrde da se to načelo zapravo svodi na poticaj kompanijama da se premjeste u zemlje s najmanje restriktivnim zakonodavstvom na području socijale, fiskalne politike i ekologije.

Na taj način će se potaknuti socijalni i fiskalni 'dumping' dok će se radnička prava i socijalna zaštita staviti pod još veći pritisak.

Izdvajamo iz broja:
Broj 6/2004
Uloga državnog inspektorata RH u zaštiti potrošača
Hrvatska i EU ili naš gospodarski trenutak
Intervju s Darkom Marincem, predsjednikom Uprave Podravka d.d. Koprivnica
Obveze trgovca u zaštiti potrošaća prema europskim standardima
Problematika nelojalne konkurencije i prodaje ispod opravdanih cijena
Walmartizacija svijeta - međunarodna odgovornost sindikata
Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje EU za 2005. s osvrtom na kratkoročne prioritete u području zaštite potrošača i zdravlja
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa