|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
dr. sc. Dragutin Funda
|
|
|
|
|
Kriteriji za utvrđivanje prioriteta
Izjava o sudjelovanju potrošača naglašava potrebu za procesom kojim se utvrđuju prioritetna područja rada tehničkog odbora ili nacionalnoga normirnog tijela koja su od interesa za potrošače te za određivanjem predstavnika potrošača koji će sudjelovati u radu u tim odabranim područjima.
COPOLCO ima specijaliziranu radnu skupinu za prioritete s gledišta potrošača koja se jednom godišnje sastaje i izvještava o prioritetnim područjima od interesa za potrošača u međunarodnoj normizaciji. Njihovi zadaci uključuju utvrđivanje novih prioritetnih područja, ocjenjivanje napretka u postojećim prioritetnim područjima i poticanje sudjelovanja potrošača.
COPOLCO je usvojio sljedeće kriterije za utvrđivanje prioriteta za normizacijski rad od interesa za potrošače, koje radna skupina za prioritete primjenjuje u svome stalnom preispitivanju prioriteta:
a) Sigurnost i zdravlje u vezi s: električnom strujom, medicinskim i mehaničkim/fizičkim opasnostima, zračenjem, opasnošću od požara, elektromagnetskom kompatibilnošću, instalacijom i održavanjem, čvrstoćom i toksičnošću materijala, uputama za uporabu/obilježavanje, odlaganjem, brigom za potrošače s posebnim potrebama i druge ranjive potrošače (nrp. starije osobe, djecu).
b) Zaštita okoliša: zahtjevi s obizirom na oznake zaštite okoliša i energetske oznake, odlaganje proizvoda, otpada i ambalaže, očuvanje resursa, očuvanje sirovina, očuvanje energije, smanjenje buke, onečišćenje zraka i vode, analiza životnog ciklusa, sustavi upravljanja okolišem.
c) Prikladnost za namjenu: tehnička djelotvornost, pouzdanost, trajnost, lakoća uporabe.
d) Ergonomska i antropometrijska obilježja, uključujući učinak starenja na duševne i tjelesne sposobnosti: potrošnja energije, upute za uporabu/obavijesti, privatnost osobnih podataka.
Prioritetna područja za normizaciju
Slijedi primjer popisa prioriteta koje je utvrdio COPOLCO: kvaliteta zraka i vode, mali elektronički i električni kućanski aparati, alati na motorni pogon za hobiste, medicinske i bolničke usluge, medicinske naprave za kućnu uporabu, proizvodi za djecu (uključujući naprave za držanje djece, igračke, proizvode za dojenčad i malu djecu, opremu za igrališta), pametne kartice, uključujući bankarske usluge, oprema za osobe s posebnim potrebama, sustavi upravljanja okolišem, veliki kućanski aparati, ECO, oznake zaštite okoliša i energetske oznake, kontracepcijska sredstva, zaštitna odjeća i oprema, bicikli, sportska oprema, namještaj te javni obavijesni simboli.
|
Norma za proizvod ili uslugu
Razlikovanje između norme za proizvod i norme za uslugu
Obično je lako odlučiti je li u određenim okolnostima potrebna norma za proizvod ili norma za uslugu. Ne postoje i prilike kad nije jasno koja je vrsta potrebna ili, ako treba utvrditi i proizvod i usluge, kojem aspektu treba dati prednost. Na primjer, vjerojatno je da će jedno od najvećih područja normizacije usluga biti financijske usluge. Jedan aspekt tih usluga mogao bi biti isporuka gotovine potrošačima putem bankomata.
Može se ukazati potreba za specifikacijama koje nadziru svojstva bankomata, ali one će u velikoj mjeri ovisiti o svojstvima informatičke mreže koja podržava bankomate. Ta će mreža utjecati na razinu usluge koju dobiva potrošač. Slično tomu, položaj, korisničko sučelje i pouzdanost svakog bankomata mogu se uključiti i u normu za proizvod i u normu za uslugu.
Uslužni sektori
Posljednjih nekoliko godine COPOLCO istražuje prioritetna područja u uslugama koja mogu biti zanimljiva za međunarodnu normizaciju. Ključnim područjima za buduće prijedloge označio je opća očekivanja potrošača za usluge u cijelosti, financijske usluge (uključujući osiguranje) i turizam.
Utvrdio je i druga područja od interesa: usluge njege, usluge najma, uključujući najam automobila, stambene usluge, uključujući najam, poštanske usluge, telekomunikacije, prijevoz, javni prijevoz.
Ciljevi norma za proizvod
Svaki proizvod ima više svojstava, a samo su neka od njih predmet normizacije. Odabir ovisi o ciljevima predložene norme, npr.: sprečavanje nesporazuma, zdravlje, sigurnost, zaštita okoliša, sučelje, međusobna zamjenjivost, prikladnost za namjenu, ograničenje raznolikosti.
|
Sprečavanje neposrazuma
Međunarodne se norme obično objavljuju na engleskome i francuskome, a ponekad i ruskom jeziku (prema odluci člana ISO-a za Rusku Federaciju, GOST R). Norma nože biti izvorno napisana na jednom od ta tri jezika ili na nekome sasvim drugom.
Materinski jezik korisnika norma može biti bilo koji od jezika koji se govore u svijetu i ne mora biti poznat autorima norme. Da bi se postigla normizacija, nužno je da autori svim korisnicima prenesu jedinstvenu poruku. Kako bi se to osiguralo, nužno je da svi koji čitaju normu oblikuju potpuno iste pojmove, slijede iste procese zaključivanja i dođu do istih zaključaka koje su zamislili izvorni autori.
Stoga se riječi u svakoj normi moraju pažljivo odabrati kako bi se osiguralo jednoznačno tumačenje od strane svakog čitatelja, bez obzira na njegov materinski jezik.
Tehnički nazivi predstavljaju još jedan mogući izvor zabune pa je za promicanje uzajamnog razumijevanja i smanjenje nesporazuma najčešće nužno definirati nazive koji se upotrebljavaju u tehničkim zahtjevima, simbole i znakove te uspostaviti ispitne metode i metode uzorkovanja u vezi sa svakim tehničkim zahtjevom navedenim u normi.
Zdravlje, sigurnost i okoliš
Ako je za proizvod bitno zdravlje, sigurnostni aspekti, zaštita okoliša ili ekonomična uporaba resursa, norma treba uključiti zahtjeve jer zahtjevi u nekim zemljama mogu postati obvezni i tako, ako nisu usklađeni, činiti tehničku zapreku u trgovini.
Ti zahtjevi možda moraju uključivati određene značajke s graničnim vrijednostima (najvećim ili najmanjim) ili točno definiranu veličinu i, u nekim slučajevima, čak i konstukcijske odredbe. Razine tih graničnih vrijednosti trebaju biti takve da se, što je moguće više, smanji element rizika.
Aspekti (kao što su zahtjevi koje se odnose na zdravlje i sigurnost, okoliš, itd.) koji mogu činiti dio državnih propisa ili obveznih norma trebaju biti prioritet u izradi međunarodne norme.
Uzajamno djelovanje
Za proizvode koji moraju raditi zajedno, sve norme koje se objavljuju moraju biti kompatibilne. Za definiranje odnosa između različitih proizvoda, npr. veličine modula koji se upotrebljavaju pri izgradnji građevina, mogu biti potrebne zasebne točke ili dokumenti.
Općenito su zahtjevi s obzirom na sučelja i međusobnu zamjenjivost, ako su bitni, predmet međunarodne normizacije jer mogu predstavljati odlučujuće čimbenike u pogledu moguće uporabe proizvoda.
Međunarodna normizacija određenog proizvoda može biti ograničena na aspekte sučelja ili međusobne zamjenjivosti i zanemariti ostale ciljeve. Ako je cilj međunarodne normiazcije osigurati međusobnu zamjenjivost, u obzir treba uzeti i dimenzije i funkcionalne aspekte proizvoda.
|
Općenito
Za osiguravanje prikladnosti za namjenu može biti nužno u međunarodnim normama utvrditi neka dimenzijska, mehanička, fizikalna, kemijska, akustička, toplinska, električna, biološka, ergonomska ili druga svojstva.
Razine značajka
Često je nužno u jednoj normi predvidjeti više od jedne kategorije, vrste ili razine kvalitete proizvoda (ili u zasebnim normama ako je potrebno). Dizajneri, korisnici i potrošači često trebaju takva odstupanja za posebne namjene ili zbog ekonomskih razloga.
Norme stoga treba izrađivati na način da se mogu ispuniti te potrebe, ali je važno jasno naznačiti svaku vezu između namjena i vrijednosti.
Funkcija
Zahtjevi koji se odnose na prikladnost proizvoda za namjenu ponekad se iskazuju u obliku zahtjeva koji se odnose na uvjete pod kojima se na proizvod može staviti neki nat-pis ili oznaka. Na primjer, ručni se sat može označiti kao “otporan na udarce”.
Najmanja kategorija ili razina svojstva o kojem se radi (“otpornost na udarce” u gornjem primjeru) općenito se ne navodi ako nije namjera da se na proizvod stavi odgovarajući natpis ili oznaka.
Ograničenje raznolikosti
Ako je bitno, ograničenje raznolikosti može biti cilj međunarodne normizacije. Ono obično treba biti ograničeno na materijale, tvari i elemente koji su u širokoj uporabi kao što su spojni elementi ili drugi dijelovi strojeva.
Za neke potrošačke proizvode može biti opravdana normizacija određene raznolikosti na međunarodnoj razini. Opravdanost se može zasnivati na čimbenicima kao što su svjetska trgovina, gospodarstvo, sigurnost i zaštita potrošača ili dostupnost međusobno zamjenjivih elemenata.
Raznolikost se može odnositi na veličinu ili na druge značajke. Odgovarajuća međunarodna norma treba sadržavati dodijeljene vrijednosti (obično niz) i navoditi njihova dopuštena odstupanja.
|
Kvaliteta
Uspostaviti razine minimalnih zahtjeva za određenu uslugu.
Mjerenje kvalitete usluga
Normirati metode za mjerenje postignuća, zadržavanja i poboljšanja zahtjeva s obzirom na uslugu.
Davanje obavijesti
Utvrditi potrebne obavijesti i njihovo prikazivanje. Pristup normizaciji usluga koji se temelji na obavijestima poboljšat će transparentnost jer će omogućiti potrošačima da uspoređuju usluge i povećaju svoj izbor te će time pomoći u smanjivanju, primjerice, financijskih rizika.
Sigurnost
Utvrditi razine sigurnosti za usluge. U ovome je slučaju cilj svesti na najmanju mjeru ili potpuno spriječiti svaku opasnost za život ili zdravlje koja proizlazi iz uporabe ili davanja usluge.
|
|
Zahtjevi koji se odnose na normizaciju
|
Odabir zahtjeva
Norme trebaju utvrđivati sve one i samo one značajke i zahtjeve koji su nužni za definiranje svojstava proizvoda i njihove izvedbe kako bi se ispunio cilj norme. Ako nije izvedivo uključiti sve značajke i zahtjeve u jednu normu, može se uputiti na druge odgovarajuće norme.
Zahtjeve treba utvrditi zajedno s traženim graničnim vrijednostima i dopuštenim odstupanjima, kad je to primjenjivo, te ispitnim metodama za mjerenje utvrđenih značajka.
Utemeljenost na svojstvima
Norme trebaju biti uvijek izrađene tako da olakšavaju, a ne da koče razvoj tehnologije. To se obično ostvaruje utvrđivanjem zahtjeva za pro-izvod, a ne zahtjeva s obzirom na njihovo oblikovanje.
Objektivnost
Općenito norme trebaju uključivati samo one značajke koje se mogu objektivno provjeriti.
Jasnoća
Značajke i zahtjevi trebaju biti jasno navedeni i precizni, valjani i specifični. Ne smiju sadržavati subjektivne elemente i treba izbjegavati uporabu izraza kao što su “dovoljno čvrst da” ili “prikladne čvrstoće”.
Neutemeljeni na proizvodnji
Zahtjevi za postupke proizvodnje ne bi se smjeli uključivati u norme osim ako je u suprotnome nemoguće na odgovarajući način odrediti proizvod.
|
|
 |
|