09.08.2006. (Jolanda Rak Šajn)
Prvi put suficit u drvnoj industriji
U drvnu proizvodnju siromašnu sirovinom, kvalitetom i dizajnom vlada ulaže 200 milijuna kuna
Izrada Hrvatske drvno-tehnološke platforme (HDTP), koju je kao sastavni dio Drvno-tehnološke platforme EU nedavno prihvatila hrvatska vlada, dolazi u posljednji čas da se drvni sektor trgne iz stagnacije. Drvoprerađivačka industrija lani je, naime, prvi put ostvarila suficit.
Uvezeno je drvnih proizvoda u vrijednosti od 551 milijun dolara, a izvezeno za 612 milijuna dolara, od čega na preradu drva i proizvodnju namještaja otpada sedam posto.
Pilane nemaju posla
S obzirom na resurse, riječ je o jednoj od najperspektivnijih industrijskih grana. No, s jedne je strane očigledan razvojni potencijal temeljen na tradiciji i solidnoj sirovini, a s druge strane, tvrtke su iscrpljene tranzicijskim okruženjem, posljedicama makroekonomske politike i nemilosrdnom tržišnom borbom koju vode i na domaćem i na inozemnim tržištima.
Sektor obilježava prepopunjenost kapaciteta pilana. Dominantan izvoz celuloznog drva dovodi čak i do nedostatka sirovine na domaćem tržištu, što se negativno odražava na domaću proizvodnju. No, proizvodnja namještaja tehnološki je uglavnom nekonkurentna i programski neopredijeljena, namještaj ima visoku proizvodnu cijenu, a niske je kvalitete i lošega dizajna. A upravo je dizajn jedan od važnih uvjeta za konkurentan i međunarodno prepoznatljiv proizvod. Stoga bi se u iduće četiri godine kroz Operativni program razvoja industrijske prerade drva domaćoj drvnoj industriji na raspolaganje stavilo 200 milijuna kuna.
Okrupnjavanje
Smisla ima samo koordinirano djelovanje kroza strukovne udruge jer je sve jači pritisak udruga koje se javljaju na nacionalnoj, ali i na regionalnim razinama. Pojavljuju se klasteri te konzorciji koji teže zaštiti interesa svojih članova, poput Grupacije parketara, koja prepoznatljivo radi na profiliranju domaćeg parketa kao glavnog izvoznog proizvoda, ili pak konzorcija Slavonija drvo, koji okuplja najveće prerađivače slavonskoga hrasta tvrdi Marijan Kavran, pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.
Proizvodnja namještaja najsloženiji je dio proizvodnog lanca prerade drva u kojem se u svijetu okreću goleme svote pa se proizvođači trude zauzeti što veći dio tržišta, tvrdi mr. Kavran. Uobičajeno je da se proizvodnje mjere na nacionalnoj razini pa danas dominiraju proizvodne tvrtke u SAD-u, Njemačkoj, Italiji i Kini, a velik dio tržišta zauzimaju i zemlje u kojima proizvodnja raste, poput Vijetnama, Indonezije i Poljske.
Naći svoju nišu
Tržišni odnosi i udjeli pojedinih zemalja uglavnom su poznati i izbalansirani. Stoga oni koji su istisnuti iz tržišne utakmice nemaju puno manevarskog prostora, ne mogu razvijati svoje potencijale i nuditi nove proizvode. Bez niske cijene i solidne kvalitete, što je adut azijskih zemalja, na globalnom se tržištu nema što tražiti.
|
Kakva je konkurentnost hrvatskog namještaja najbolje se vidi na domaćem tržištu, gdje redovito gubi bitku s uvoznim proizvodima. Većina zemalja uvodi svojevrsne specijalizacije, a hrvatski je namještaj heterogen i prilagođen tehnologijama kojima raspolažu tvrtke, umjesto da je prilagođen tržištu.
Stoga bi najveći dio posla u borbi za konkurentnost trebao biti usmjeren na doradu proizvodnih linija te uvođenje novih koje mogu zadovoljiti zahtjeve tržišta tvrdi Kavran ističući kako pritom treba točno odrediti koja je naša niša na globalnom tržištu i kakvim proizvodom možemo uspjeti. Važno je da je riječ o dopadljivim, modernim proizvodima koji istodobno moraju donijeti i zaradu, smatra.
Veća konkurentnost na domaćem i globalnom tržištu nosi i povećanje broja zaposlenih u sektoru proizvodnje namještaja sa 11 na barem 15 tisuća, plaće na razini državnog prosjeka te preusmjeravanje najmanje trećine sadašnje proizvodnje piljene građe na domaću proizvodnju namještaja.
Vladin je cilj čak stvoriti brand drvnog sektora na koji će do 2010. izdvojiti 36,1 od predviđenih 200 milijuna kuna, te poboljšati sadašnje i ponuditi nove proizvode drvne industrije uz nužnu zaštitu okoliša.
U tom se strateškom sektoru hrvatskoga gospodarstva više od 1,7 milijardi kuna planira plasirati i kroz povoljne kreditne linije HBOR-a, a računa se i na novac iz pretpristupnih fondova EU.
Bugarska je, primjerice, iz SAPARD-a za šumarstvo i drvnu industriju iskoristila 30 milijuna eura, a Rumunjska 108 milijuna eura.
Izvor: vecernji.net
|
|
 |
|