|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Željka Lukačević-Subotić
|
|
|
|
|
OPĆENITO
Svake godine, do trenutka pristupanja EU, Komisija priprema Redovno izvješće o napretku pojedine zemlje kandidatkinja u ostvarivanju tog cilja. Izvješće prikazuje postignuća kao i područja koja zahtijevaju posebnu pažnju.
Struktura Nacionalnog programa sustavno prati strukturu Redovnih izvješća o napretku zemalja kandidatkinja. Time se nastojanja tih zemalja grupiraju oko Kopenhagenskih i Madridskih kriterija što zemljama kandidatkinjama olakšava sistematsko grupiranje mjera različite prirode. Struktura Izvješća ima 4 dijela od kojih svaki čini jedan od Kopenhagenskih i Madridskih kriterija. Ti kriteriji zahtijevaju slijedeće:
- osnivanje i razvoj institucija koje će osigurati stabilnost institucija, a koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje prava manjina,
- funkcioniranje tržišnog gospodarstva kao i sposobnost nošenja s pritiscima konkurencije i učinka snaga na tržištu Europske unije,
- sposobnost preuzimanja obveza članstva u Europskoj uniji, između ostalog političke, gospodarske i monetarne unije,
- sposobnost državne uprave da uspostavi i ojača institucije za primjenu i provedbu ciljeva i obveza koje donosi članstvo u Europskoj uniji.
Program je prikaz gospodarskih reformi, usklađivanje zakonodavstva, kao i aktivnosti u okviru modernizacije državne uprave i sudstva. U svakom slučaju, program treba biti transparentan mehanizam koji će jasno i nedvojbeno odgovoriti na pitanje koje mjere poduzeti, u kojem roku, s kojim propisima uskladiti zakonodavstvo i koliko sve aktivnosti opterećuju državni proračun.
Nacionalni program je nacionalni okvir koji objedinjuje godišnje planiranje, postavljanje kratkoročnih ciljeva i nadziranja procesa pridruživanja u različitim sektorima.
Nacionalni program djeluje kao upravljački okvir za planiranje, provedbu i nadzor čitavog spektra aktivnosti potrebnih u procesu gospodarskih, političkih i administrativnih prilagodbi kao i usklađivanja zakonodavstva, a kasnije i pripreme za članstvo u Europskoj uniji.
Program je usmjeren na objedinjavanje svih ciljeva i zadaća Republike Hrvatske u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i u procesu daljnjeg približavanja Europskoj uniji: usklađivanje zakonodavstva, učinkovito djelovanje relevantnih institucija zaduženih za primjenu prava, gospodarske reforme kao i visoka razina zaštite ljudskih prava i emancipirana regionalna politika.
Nacionalni program za usvajanje acquisa ključni je dokument u procesu usklađivanja zakonodavstva, jer osim što pruža, nedvojben i precizan uvid u zakonodavni plan svake vlade država kandidatkinja, povezuje te aktivnosti u logičku cjelinu zajedno s ocjenom političkih odnosa, gospodarskim reformama i naporima koji se čine u području reforme državne uprave i pravosuđa.
|
Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji prvenstveno je usmjeren na ispunjavanje preuzetih obaveza i izradu smjernica za provođenje svih reformi koje će se naći pred RH na tom putu. No, istovremeno služi kao putokaz kojim Vlada RH realno ocjenjuje svoje sposobnosti i sposobnosti hrvatskoga društva u cjelini da provede sve ono što uključuje prilagodba kriterijima EU. Ovaj dokument iznosi procjenu, smjernicu i zadatak da se sve relevantne aktivnosti dinamiziraju kako bi Republika Hrvatska do kraja 2007. godine bila spremna za punopravno članstvo u EU.
Nacionalni program usmjeren je na objedinjavanje svih ciljeva i zadaća Republike Hrvatske u provedbi SSP-a, ali i u procesu daljnjeg približavanja Europskoj uniji: usklađivanje zakonodavstva, učinkovito djelovanje relevantnih institucija zaduženih za primjenu prava, gospodarske reforme kao i visoka razina zaštite ljudskih prava i emancipirana regionalna politika.
Nacionalni program predstavlja ujedno i središnji upravljački mehanizam Vladinih aktivnosti u području europskih integracija iz godine u godinu. On polazi od aktivnosti pojedinih tijela državne uprave, njihovih prioriteta, prioriteta postavljenih Sporazumom, mjera definiranih Planom provedbe i Plana normativnih aktivnosti Vlade RH, međusobno ih povezuje te identificira njihove regulatorne i gospodarske učinke kao i procjenu sredstava potrebnih za provođenje planiranih mjera.
Nacionalni program strukturiran je prema slijedećim poglavljima:
- politički kriteriji kojim se razrađuje prioritete kao što su demokracija i vladavina prava, sloboda medija, regionalna suradnja, pravosuđe, ljudska prava i zaštitu manjina,
- gospodarske prilagodbe u kojem se opisuje napore koji se ulažu za daljnji gospodarski rast te ostvarenje prioriteta kao što su daljnja konsolidacija fiskalnog sektora opće države s ciljem smanjenja ukupne javne potrošnje te smanjenje deficita proračuna, stabilnost financijsko-bankarskog sustava, usklađenost politike plaća s rastom produktivnosti i BDP-a, privatizacija javnih poduzeća, podrška poduzetništvu, povećanje investicija, potpora izvozu i programima konkurentnosti izvoza, jačanje pravne sigurnosti, strukturne reforme u području zdravstva, mirovinskog sustava, uprave, obrambenog sektora, obrazovanja, znanosti i radnog zakonodavstva,
- usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s acquis communautaireom sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u kojem je opisan pravni i institucionalni okvir pojedinih poglavlja acquisa te prioriteti u usklađivanju zakonodavstva za 2003. godinu,
- jačanje administrativne sposobnosti gdje se naglašava važnost moderne i učinkovite državne uprave u kontekstu europskih integracija te opisuje konkretne korake, ali i potrebe za uspješnu provedbu institucionalnih i administrativnih mjera kao podlogu cjelokupne pravno-gospodarske reforme,
|
- komunikacijska strategija Republike Hrvatske za informiranje hrvatske javnosti o približavanju RH europskim integracijama. Programom rada Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2000.-2004. usvojena je Komunikacijska strategija kojom je započeo proces sustavnog informiranja javnosti o svim aspektima pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji i njegovim posljedicama za građane Republike Hrvatske.
NACIONALNI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRIDRUŽIVANJE EUROPSKOJ UNIJI - 2005. GODINA
Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2005. godina (NPPEU 2005) se kao i dosadašnjih godina izrađuje temeljem članka 69. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali od ove godine i temeljem statusa službenog kandidata za članstvo u EU kojeg je Europsko vijeće Republici Hrvatskoj dodijelilo 18. lipnja 2004. godine.
Osnovna struktura NPPEU 2005 prati prethodne Nacionalne programe, a temelji se na kriterijima za članstvo u EU. U skladu s tim će u njemu navedene planirane aktivnosti predstavljati nastavak aktivnosti provedenih tijekom 2004. godine. NPPEU 2004 je nakon usvajanja na sjednici Vlade RH 15. siječnja 2004. godine upućen na raspravu u Hrvatski sabor koji je na sjednici 30. siječnja 2004. godine usvojio Dodatak A - Plan usklađivanja zakonodavstva. U travnju i lipnju 2004. godine izvršene su izmjene NPPEU 2004 pri čemu je promijenjena dinamika i opseg određenih zakonodavnih aktivnosti, prvenstveno kako bi se u njih uvrstili i prioriteti istaknuti u Nacrtu Odluke Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Hrvatskom kojeg je Europska komisija u travnju 2004. godine predložila Europskom vijeću.
U NPPEU 2005 će se po prvi puta, u skladu s Mišljenjem EK i Europskim partnerstvom, veliki naglasak staviti na utvrđivanje proračunskih sredstava potrebnih za provedbu svih planiranih aktivnosti. Naime, kako u očitovanju EK na NPPEU 2004, tako i na sastanku Privremenog odbora (26.5. 2004.), EK preporučila je povezivanje svih aktivnosti s proračunskim i drugim financijskim sredstvima.
|
POGLAVLJE 23. – ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA
Današnji trenutak razvijenosti sustava zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj definiran je spoznajama uočenim kroz jednogodišnju primjenu Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 96/03), višegodišnju primjenu drugih propisa koji sadrže odredbe o zaštiti potrošača, kao i rezultate djelovanja udruga i na sustavan način uređuje zaštitu osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njihovoj poslovnoj, a ni poduzetničkoj djelatnosti. Dakle, Zakonom se uređuje pravo na zaštitu gospodarskih interesa potrošača, pravo na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravo na pravnu zaštitu potrošača, pravo na informiranje i izobrazbu potrošača i pravo na udruživanje potrošača sa svrhom zaštite i njihovih interesa.
Implementacijom jednog dijela smjernica Europske unije o zaštiti potrošača u hrvatsko zakonodavstvo postavljen je pravni okvir za uspostavu sustava koji se sastoji od upravnih tijela i samostalnih, neovisnih tijela kojima je cilj izgradnja i sustavno ostvarivanje aktivne zaštite potrošača. Uloga države cijenit će se kroz stvaranje tržišnog gospodarstva, omogućavanje gospodarskog rasta i razvoja zemlje, ali uvelike će ovisiti i o povjerenju potrošača.
KRATKOROČNI PRIORITETI
Izrađen je Nacrt prijedloga Zakona o obveznim odnosima koji se usklađuje s Direktivama 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode, Direktivom 1999/34/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 1999. kojom je izmijenjena Direktiva 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode i Direktivom Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o ugovornim odredbama u potrošačkim ugovorima, koje se protive načelu savjesti i poštenja (nepoštenim odredbama). Isto tako, Direktiva 1999/44/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 29. svibnja 1999. godine s obzirom na određene aspekte prodaje potrošačke robe i popratna jamstva implementirana je u Nacrt prijedloga Zakona o obveznim odnosima, čije se donošenje uskoro očekuje.
U pogledu prodaje potrošačkih financijskih usluga na daljinu potrebno je preuzeti Zakonom o zaštiti potrošača Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća broj 2002/65/EZ od 23. rujna 2002. o oglašavanju financijskih usluga na daljinu za potrošače, kojom se izmjenjuje Direktiva Vijeća broj 90/619/EEZ i Direktive 97/7/EZ i 98/27/EZ na način da se isti izmjeni i dopuni što se i planira učiniti kroz 2005. godinu.
Što se tiče mjera koje nisu vezane uz sigurnost proizvoda, prema mišljenju Europske komisije, hrvatsko zakonodavstvo ne pokriva problematiku reguliranu Direktivama EZ-e o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača, o nekim aspektima prodaje potrošačke robe i popratnim jamstvima te o prodaji na daljinu potrošačkih financijskih usluga i potrebna je daljnja prilagodba pravnoj stečevini Zajednice.
|
Do kraja 2005. godine hrvatsko zakonodavstvo preuzet će Direktivu 98/27/EC Europskog Parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača.
Sukladno mišljenju Europske komisije, osim Zakonom o zaštiti potrošača već preuzetih mjera, potrebno je Zakon o turističkoj djelatnosti i Zakon o obveznim odnosima izmijeniti i dopuniti kako bi u potpunosti bili usklađeni s Direktivom 90/314/EEZ o paket-putovanjima, paket-odmorima i paket-turama. Nacrt prijedloga Zakona o obveznim odnosima usklađen je s Direktivom 90/314/EEZ (čime su izvršene određene promjene u ugovoru o organiziranju putovanja).
Iako dokument Europsko partnerstvo ne predviđa kratkoročne prioritete usklađivanja zakonodavstva, prema mišljenju Europske komisije, unutar mjera vezanih uz sigurnost proizvoda spada temeljem Zakona o općoj sigurnosti proizvoda («Narodne novine», broj 158/03), donošenje podzakonskog akta o razmjeni informacija vezanih uz sigurnost proizvoda, koji je izrađen na temelju Direktive 2001/95/EC o općoj sigurnosti proizvoda i njegovo donošenje očekuje se u I. kvartalu 2005. godine. Time će se regulirati uspostava sustava obavješćivanja potrošača o sigurnosti proizvoda na tržištu. Naime, zadaća Republike Hrvatske u 2005. godini je učlanjenje nadležnih državnih tijela u sustav za prijenos podataka o opasnim proizvodima TRAPEX (Transitional Rapid Exchange of information on Dangers Arising from the Use of Dangerous Products).
Također se u 2005. planira po prvi puta donijeti Zakon o predmetima opće uporabe.
U 2005. godini planirano je da se temeljem budućeg Zakona o predmetima opće uporabe donese Pravilnik o igračkama gdje bi se samostalno reguliralo to područje. Isto tako, predviđa se izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe koji se mogu stavljati u promet, radi potpunog usklađivanja s Direktivom 88/378/EEZ o sigurnosti igračaka.
Predlaže se donošenje i nekih drugih ključnih provedbenih propisa od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, kao što je Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom. U završnoj fazi izrade i donošenja je pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi više podzakonskih akata temeljem Zakona o hrani (zdravstvena ispravnost hrane, kakvoća hrane, nutritivno označavanje hrane, sustav označavanja i zaštite zemljopisnog podrijetla hrane, GM hrana), odnosno Pravilnik o uvjetima i postupku za izdavanje dopuštenja za stavljanje na tržište nove hrane, Pravilnik o deklariranju genetski modificiranih sastojaka, Pravilnik o higijeni hrane i Pravilnik o provođenju HACCP-a (Hazard Analysis Critical Control Point) koji se odnosi na proizvodnju hrane neživotinjskog porijekla, te Pravilnik o prehrambenim aditivima koji je usklađivan sa sljedećim direktivama: 89/107/EEZ, 94/35/EZ, 94/36/EZ, 95/2/EZ, 88/388/EEZ, 2000/13/EZ.
|
|
Sve prethodno navedeno preduvjet je za stavljanje na tržište isključivo sigurnih proizvoda i osiguranje učinkovitog nadzora nad tržištem.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|