|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
Tema broja
|
|
|
Sazreli su uvjeti za novi Zakon o trgovini
Ema Culi
|
|
|
|
|
UVODNI DIO
Trgovina kao gospodarska djelatnost ima ključnu ulogu u gospodarstvu. Budući razvoj te djelatnosti obzirom na pojavu povećane konkurencije i koncentracije na domaćem tržištu, uvođenje novih tehnologija, te nužnost pružanja novih usluga i oblika prodaje zasnovanih na razvoju elektroničkog poslovanja, kao i pojava sveukupne globalizacije trgovine ovisiti će u prvom redu o njezinoj prilagodbi novonastalim uvjetima, kako na globalnom i regionalnom, tako i na lokalnom tržištu, ali i o zakonskoj regulativi koja bi trebala osigurati njezin nesmetan razvoj i ujedno je približiti razini razvijenosti u zemljama s visoko razvijenim gospodarstvom.
Djelatnost trgovine je po prvi put od osamostaljenja Republike Hrvatske bila uređena 1996. godine. Donošenjem Zakona o trgovini 1996. godine (Narodne novine, br. 11/96.), uklonjeni su nedostaci i ograničenja sadržana u dotada važećim propisima, koji su ujedno bili prepreka aktivnijem uključivanju hrvatskog gospodarstva u tijekove međunarodne trgovine.
U razdoblju od osam godina, od kada je donesen Zakon o trgovini, izmijenjen je u više navrata.
Internacionalizacija hrvatske trgovine, koja je započela tijekom 1997. godine, utjecala je na pojačanu zakonodavnu aktivnost u području trgovine, a koja se odrazila upravo kroz česte izmjene i dopune navedenog Zakona.
Isto tako, zbog uključivanja naše zemlje u svjetske integracijske procese doneseni su i neki drugi zakoni čijim odredbama su neke od odredbi Zakona o trgovini prestale važiti ili su pak pojedine njegove odredbe postale nedostatne i nedorečene (Devizni zakon, Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o hrani, Zakon o elektroničkoj trgovini i niz drugih zakona).
Dakle, sve promjene nastale na tržištu u zadnjih desetak godina upućuju nas na nov pristup ovoj materiji, a čime su ujedno stvoreni i preduvjeti za izradu novog Zakona o trgovini.
Novim Zakonom o trgovini stvorit će se pravni temelj za obavljanje trgovine kroz sustav uređenih nacionalnih zakonskih pravila, koji će biti usklađen s Ustavom Republike Hrvatske, novonastalim uvjetima na domaćem tržištu i praksom zemalja s razvijenim gospodarstvom.
|
Važno je napomenuti da u Republici Hrvatskoj trgovina kao uslužna gospodarska djelatnost zadnjih godina bilježi stalan rast i razvoj. Njezin udio u BDP-u prelazi 10 %.
Isto tako, prema zadnjim obrađenim podacima Državnog zavoda za statistiku iz trećeg tromjesečja 2004. godine distributivna trgovina zapošljava preko 212.000 zaposlenika što je udio u broju ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj od oko 16%.
Upravo zbog navedenih činjenica nužno je neprekidno raditi na izgradnji zakonskog okvira koji bi trebao osigurati daljnji nesmetan razvoj te djelatnosti uz mogućnost stvaranje jednakih uvjeta poslovanja za sve subjekte na tržištu koji se bave tom djelatnošću.
RADNO VRIJEME
Potreba za posebnim pristupom uređenju djelatnosti trgovine kao gospodarske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku zasniva se na njenom udjelu u BDP-u, udjelu zaposlenika koji rade u djelatnosti trgovine u odnosu na ukupno zaposlene, te na činjenici da tu djelatnost obilježava načelo kontinuiteta i nužnosti pružanja usluga, posebice kada se radi o specifičnim robama kao što su naftni derivati. Upravo zbog svega navedenog, radno vrijeme u djelatnosti trgovine i regulacija istog bit će sastavni dio novog Zakona o trgovini.
Kod uređenja ovog pitanja uz korištenje prakse i zakonodavnog uređenja zemalja u okruženju i zemalja EU, osobito će se voditi računa i o nacionalnim vrijednostima, kao što su: očuvanje i unapređenje interesa Republike Hrvatske u području trgovine, osiguranje zahtjeva za nesmetanim funkcioniranjem društvene zajednice, zaštita interesa subjekata na tržištu i potrošača, zaštita zaposlenika u trgovini i njihovih obitelji, te uvažavanje obiteljskih i kulturnih tradicija hrvatskog društva.
Propisi kojima se uređuju prava zaposlenih u djelatnosti trgovine su:
Opći propis radnog prava je Zakon o radu («Narodne novine» br. 38/95, 54/95, 65/95,17/01 i 82/01).
Radniku koji radi nedjeljom Zakon o radu jamči pravo na povećanu plaću.
Posebni propisi koji se primjenjuju na radne odnose u trgovini su:
- Zakon o trgovini (Narodne novine br. 11/96, 101/98, 30/99 75/99, 76/99, 62/01, 109/01, 49/03-pročišćeni tekst, 96/03, 103/03, 170/03 i 55/04) kojim su uređeni opći uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine,
- Zakon o obrtu (Narodne novine br. 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01 i 49/03-pročišćeni tekst)
- Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine br. 59/96, 94/96-isp i 114/03).
Uz navedene zakone, na snazi su i dva kolektivna ugovora iz 1998. godine, i to:
- Kolektivni ugovor o visini najniže plaće i
- Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine.
Kolektivnim je ugovorom samo u maloprodaji i službama potrebnim za funkcioniranje maloprodaje dozvoljeno rasporediti tjedno radno vrijeme na 6 dana u tjednu.
Poslodavac je dužan temeljem toga barem tjedan dana ranije obavijestiti radnike o rasporedu radnog vremena.
|
Najduže tjedno radno vrijeme ne može iznositi duže od 52 radna sata. Samo u slučaju da je uvjetovano sezonskim karakterom može iznositi najviše 60 sati tjedno.
Za rad nedjeljom plaća se dodatno 35%. Ako je to ujedno i prekovremeni rad ostvaruje se kumulativno pravo i na povećanu plaću od 35% za rad nedjeljom i od 50% za prekovremeni rad tj. ukupno 85%.
Uz sve navedeno potrebno je u reguliranju radnog vremena trgovine voditi i računa o članku 49. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje:
«Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu.»
Navedena ustavna odredba obvezuje nacionalnog zakonodavca da pri uređenju radnog vremena prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo nedjeljom svim trgovcima osigura jednak pravni položaj.
PODRUČJA KOJA JE POTREBNO REGULIRATI
Novim Zakonom o trgovini predviđeno je uređenje još nekih područja koja su u ovoj djelatnosti značajna.
Tako je planirano da se radi utvrđivanja minimalnih tehničkih i drugih uvjeta za rad prodavaonica i drugih oblika prodaje izradi Pravilnik o klasifikaciji prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovine i na malo.
Već duže vremena postoji potreba za poboljšanjem informacijskog sustava i izradom usporedive baze podataka u hrvatskoj maloprodaji. To se prije svega odnosi na izradu tipologije i popis prodavaonica prema prepoznatljivim međunarodnim kriterijima.
Podaci o maloprodajnoj strukturi za sada su svedeni na procjenu specijaliziranih agencija za istraživanje tržišta. Državni je Zavod za Statistiku posljednji puta napravio popis prodajnih kapaciteta u trgovini na malo godine 1989. (Republički Zavod za statistiku, 1991).
Nadalje, klasifikacija prodavaonica u djelatnosti trgovine na malo vrlo je bitna za analizu rasta i razvoja maloprodaje. Ona je temelj za popis prodavaonica i oblika prodaje u trgovini na malo i omogućuje praćenje promjena u maloprodajnoj strukturi prema pojedinim vrstama prodavaonica.
Isto tako, predviđeno je podzakonskim propisom i detaljnije reguliranje obavljanja trgovine na veliko na tržnicama na veliko, a sve sa ciljem uređenja takvog oblika prodaje uz smanjenje neregistriranog gospodarstva. Prodaja robe izvan prodavaonica putem agenata-fizičkih osoba (prodaja od vrata do vrata), također će biti pobliže definirana podzakonskim propisom.
Isto tako novim bi Zakonom bilo predviđeno donošenje posebnog propisa koji se odnosi na propisivanje minimalne stručne spreme za pojedina poslove u trgovačkim društvima registriranim za obavljanje djelatnosti trgovine, kao i propisivanje posebnih uvjeta za obavljanje tih poslova.
U dijelu koji se odnosi na nadzor i upravne mjere, kao i na dio koji se odnosi na kaznene odredbe, predviđeno je davanje veće ovlasti inspekcijskim službama uz mogućnost propisivanja većih kazni za prekršitelje.
|
ZA KRAJ
Temeljem navedenih činjenica razvidno je da je nužno stalno raditi na unapređenju zakonske regulative koja bi trebala osigurati daljnji nesmetan razvoj te djelatnosti i ujedno je približiti razini razvijenosti u drugim zemljama.
Djelatnost trgovine kao gospodarske grane na taj će način u potpunosti biti u funkciji i u interesu Republike Hrvatske, subjekata na tržištu, zaposlenika u djelatnosti trgovine i njihovih obitelji, te potrošača, a posebice kada se radi o opskrbi robama koje su nužne u svakodnevnom životu, robama koje osiguravaju nesmetano funkcioniranje društvene zajednice i nesmetan pristup informacijama, kao i robama koje su vezane uz poštivanje obiteljskih i kulturnih tradicija, te uz potrebe turista.
U skladu s navedenim kretanjima na tržištu, nakon prihvaćanja i stupanja na snagu ovog Zakona koji se nalazi u domeni nacionalnog zakonodavstva, njegova će se provedba neprekidno pratiti s ciljem stalnog usklađivanja s promjenama na svjetskim tržištima, promjenama u području razvoja novih tehnologija, te u skladu s potrebama trgovačke prakse, zaštitom pravne sigurnosti svih sudionika u trgovini i zaštite prava kako potrošača, tako i zaposlenika u trgovini.
|
|
 |
|