|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
prof.dr.sc. Zdenko Segetlija
|
|
|
|
|
Sažetak
U radu se polazi od definicija logistike i razvojnih faza logistike, te njezina strukturiranja i razgraničenja. Potom se definira logistika trgovine, strukturira njezin sadržaj i daju napomene o udjelu logističkih troškova u trgovini u usporedbi s industrijom.Uočava se veliko značenje logističkih troškova u trgovini. Posebno veliko značenje imaju logistički troškovi u hrvatskoj maloprodaji zbog konkurencije velikih europskih maloprodajnih lanaca. Stoga, pored okrupnjavanja hrvatska maloprodajna poduzeća i kooperacijske tvorevine moraju brže razvijati logističke sustave, temeljene na primjenih suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologioja.
Ključne riječi: poslovna logistika, trgovinska logistika, logistički troškovi, informacijske i komunikacijske tehnologioje
UVOD
Istraživanja u području poslovne logistike sve više zaokupljaju pozornost i hrvatskih gospodarskih subjekata. Osobito se u posljednje vrijeme poslovnoj logistici poklanja naročita pažnja u okvirima upravljanja poduzeće. (menadžmenta). Takva nastojanja i u nas su dobila svoj odraz u nastavnim programima ekonomskih fakulteta i veleučilišta kao i u referatima na stručnim i znanstvenim skupovima.
Neophodnost shvaćanja značenja poslovne logistike za hrvatske gospodarske subjekte proizlazi iz kretanja vezanih uz neprekidni razvoj koncentracije koji rezultira stvaranjem krupnih gospodarskih subjekata i kooperacijskih tvorevina i njihovim širenjem na međunarodnom planu. Na taj su način hrvatski gospodarski subjekti, s jedne strane, izloženi međunarodnoj konkurenciji ne samo na međunarodnom nego i na domaćem tržištu, a s druge strane oni trebaju iskoristiti i različite mogućnosti suradnje koje im se pružaju. Zbog svega toga, potrebno je shvaćanje značenja i logističkih troškova.
U ovome napisu dat ćemo tek neka promišljanja vezana uz značenje logističkih troškova u gospodarstvu i, posebno, u djelatnosti trgovine.
LOGISTIKA I NJEZINE RAZVOJNE FAZE
Poslovna logistika potječe iz SAD –a.. Shvaćena je kao sustav toka robe, materijala i energije koji povezuje nabavna tržišta s proizvodnim i potrošačkim mjestima.
Definicija američkog logističkog udruženja (Council of Logistics Management) koja je dosta proširena, osobito u SAD –u, glasi (v. Pfohl, 2000, str. 12):
Logistika je onaj dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira uspješan, učinkovit tok i zalihe proizvoda, usluga i odnosne informacije, od točke izvora do točke potrošnje, da bi se ispunili zahtjevi kupaca.
|
Razvojne faze logistike mogu se ovako prikazati (prema Baumgarten, 2003, usp.Weber, 2002, 9 f):
I. klasična logistika (optimizacija ograničenih poslovnih funkcija) – 1970. – tih godina
II. logistika kao poprečno – presječna funkcija (optimizacija tijekova koji prelaze granice poslovnih funkcija u poduzeću) – 1980. –tih godina
III. (a) logistika integrira funkcije u procesnom lancu (izgradnja i optimiranje procesnih lanaca) – 1990.- tih godina
(b) logistika integrira poduzeća u vrijednosnim lancima (izgradnja i optimiranje
vrijednosnih lanaca) – 1990.- tih godina
IV. logistika integrira vrijednosne lance uz globalne mreže (izgradnja i optimiranje globalnih mreža) – 2000. – tih godina.
Prema tome, sada bi se mogla uzeti sljedeća definicija poslovne logistike, odnosno logistike poduzeća: (Baumgarten, 2003):
Logistika poduzeća obuhvaća cjelovito planiranje, upravljanje, provođenje i kontrolu svih tokova dobara i informacija koji se događaju kako unutar poduzeća tako i onih koji prelaze granice poduzeća. Logistika priprema rješenja za cjelovite i djelomične sustave u poduzećima, koncernima, mrežama i virtualnim poduzećima, koji su orjentirani na kupce i procese.
Dakako, u uvjetima e – businessa i poslovna se logistika definira nešto drukčije, tj. e – logistika se odnosi na (Staube, 2004, str. 6): strategijsko planiranje i upravljanje svim logističkim sustavima i procesima, koje zahtijeva elektroničko odvijanje poslovanja, kao i njihovo administrativno i operativno uobličavanje za fizičko odvijanje tokova.
|
LOGISTIKA I LOGISTIČKI TROŠKOVI U TRGOVINI
Tzv. trgovinska logistika odnosi se na logistiku unutar djelatnosti trgovine, a ona, svakako, prelazi granice trgovinskoga poduzeća. Stoga se smatra da trgovinska logistika obuhvaća integrirano planiranje, odvijanje, oblikovanja i kontrolu ukupnih tokova robe i informacija, vezanim uz njih, između trgovinskoga poduzeća i njegovih dobavljača, unutar trgovinskoga poduzeća i između trgovinskog poduzeća i njegovih kupaca (Begriffe im zentralen Glossar, 2005.).
Ako se promatraju različite faze robnih tokova od nabavnog tržišta do prodajnog tržišta i nazad, tada se kod trgovinske logistike donose uglavnom odluke vezane uz logistiku nabave, logistiku distribucije i logistiku zbrinjavanja. Trgovinska se logistika može s ovih pozicija promatrati kao izraz marketinške logistike. U području trgovinske logistike potreban je informacijski i komunikacijski sustav koji se obrađuje kao sustav gospodarenja zalihama; on se bavi informacijskim tokovima koji idu uz tokove roba.
Inače, poznato je da troškovi za logističke središnje funkcije u trgovini iznose između 20 i 25% ukupnih troškova trgovinskoga poduzeća i najmanje dvostruko su značajniji nego li u proizvodnoj industriji (npr. njihov udio u njemačkoj automobilskoj industriji u ukupnim troškovima već je pao na ispod 10%) (Fischer, 2003; usp. Baumgrten, 2003).
Prema istraživanjima austrijskog Udruženja trgovine (Handelsverband) u 2004. godini (anketirano 250 trgovinskih poduzeća) najznačajniji uzročnici logističkih troškova bili su sljedeći tokovi (vrijednosna skala od 1 - pridavanja najmanjeg značenja, pa do 10 – pridavanja najvećega značenja) (Fischer, 2004):
- transport/distribucija robe i drugih dobara 9,1
- kupovina robe/logistika nabave 6,7
- držanje skladišta 6,3
- komisioniranje 5,5
- označavanje cijena/kodiranje artikala/skeniranje 4,0
- osiguranje artikala/sustavi osiguranja robe 3,9
- pakovanje/zbrinjavanje ambalaže 3,6.
Veliki maloprodajni lanci počeli su razvijati vlastite logističke sustave, ali povezano sa svojim dobavljačima. Na temelju svoje tržišne snage, ali i ekonomike obujma, oni uspijevaju snižavati troškove i konkurirati niskim cijenama uz odgovarajuću kvalitetu.
Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da će se prekinuti trend sniženja logističkih troškova u europskim opskrbnim lancima koji je zabilježen u posljednjih dvadesetak godina. Ta nova trend – studija za Supply Chain Management (upravljanje opskrbnim lancem) koja je 2004. predstavljena na Njemačkom logističkom kongresu, zasniva se na anketi 100 poduzeća iz Europe iz struka: potrošna dobra, mediji, procesna industrija, strojogradnja i elektronika, automobili, trgovina, telekomunikacije, farmaceutika (Künftig steigende Logistikkosten, 2004).
|
Prema ovoj studiji logistički su troškovi u 2003. godini u Europi iznosili 7,8% od prometa, a do 2008. godine računa se s povišenjem na 8,5%. Međutim, europsko logističko tržište doživljava svoj boom i omogućuje razvoj logističkih usluga i njihov godišnji porast od deset posto.
Bez obzira na poteškoće zbog povišenja logističkih troškova u trgovini do kojeg dolazi i zbog povećanih taksi u prometu teretnih automobila, preostali optimizam u austrijskoj trgovini usmjerit će se na iskorištenje vlastitoga gospodarenja zalihama i distribucije kao i na dosljedno iskorištenje potencijala u opskrbnim lancima. Pri tome mnogo interesa postoji za nove tehnologije bežičnog prenošenja podataka i tehnologije RFID (radiofrekvencijske identifikacije artikala), te ponovno osmišljene outsourcing – strategije (Fischer, 2004).
ZAOŠTRAVANJE KONKURENCIJE NA HRVATSKOM MALOPRODAJNOM TRŽIŠTU
Logistički troškovi za hrvatska maloprodajna poduzeća imaju još veće značenje, jer su ona ugrožena od strane velikih europskih maloprodajnih lanaca koji, pored ostalog, imaju razvijenu poslovnu logistiku.
Dakle, potreba sniženja logističkih troškova u hrvatskoj distributivnoj trgovini je sve očitija, s obzirom na činjenicu da su i na domicilnom tržištu izložena sve oštrijoj konkurenciji stranih maloprodajnih lanaca koji poslovnoj logistici pridaju veliko značenje.
Sve do nedavno (otprilike do 1998. godine), trgovina u Republici Hrvatskoj bila je usitnjena, i najveći maloprodajni lanci bili su tek regionalnoga značenja. Ulaskom stranih maloprodajnih lanaca započeli su procesi bržeg okrupnjavanja i hrvatske maloprodaje.
Naime, konkurencija na hrvatskom maloprodajnom tržištu postaje sve oštrija i nemilosrdnija, tako da danas u Republici Hrvatskoj ima 50 – tak stranih trgovačkih kuća koje sve više zauzimaju glavne strateške točke (Gavranović, 2005). Paralelno s tim jača i koncentracija ostvarenoga prometa, tako da je, prema istraživanju Gfk Hrvatska – Panel kućanstva (http://www.gfk.hr/press/topten.htm od 23.11. 2004) prvih 10 maloprodajnih lanaca na tržištu proizvoda svakodnevne potrošnje imalo udjele (u%):
2001. 25,8
2002. 37,1
2003. 45,3
I – VI 2004. 49,1.
Iz istog je izvora vidljivo da su strani maloprodajni lanci u 2004. godini ostvarili udio veći od 20%, a najavljuje se njihovo daljnje jačanje.
Međutim, hrvatska su maloprodajna poduzeća još nedovoljno krupna, da bi se adekvatno suprostavila ulasku stranih krupnih maloprodavača. Stoga, osim strategija okrupnjavanja, ona moraju koristiti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i suvremene menadžmentske koncepcije.
|
UMJESTO ZAKLJUČKA
Zbog većeg udjela logističkih troškova u ukupnim troškovima u trgovinskom poduzeću, značenje logistike za trgovinsko poduzeće veće je nego za industrijsko. Trgovinska logistika i logistički troškovi u Republici Hrvatskoj, osim toga, imaju veliko značenje i zbog toga što je domicilna proizvodnja relativno slabo razvijena.
Značenje trgovinske logistike i njezinih troškova značajno je za hrvatske gospodarske subjekte i zbog toga, što velikim europskim i svjetskim maloprodajnim lancima ne mogu konkurirati sniženjem troškova na temelju ekonomike obujma. Stoga hrvatska maloprodajna poduzeća, paralelno s razvijanjem svojih strategija okrupnjavanja, moraju izgrađivati suvremene logističke sustave, temeljene na uporabi suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
LITERATURA:
1. Baumgarten, H.: Vorlesung Logistik – Management, Grundlagen, Trends und Strategien, SS 2003, Technische Universität Berlin, Bereich Logistik, Institut für Technologie und Management, Fakultät VIII Wirtschaft und Management, Prema: http://www.fsrw.fhnon.de/Download/Materialien/LOG-SchwerpunktInfo.pdf (14.04.2004)
2. Fischer, E. G.: Der Handel rechnet mit stark steigenden Logistikkosten, in: Informationen für Handel & E – Commerce , Vol 9, No.7-8/2003, prema; http://www.handelsverband.at/hvmagazin/hvmagazin.htm (01.10.2004.)
3. Fischer, E. G.: Handelslogistik 2004: Kundenzufriedenheit sichern, Kosten reduzieren, Informationen für Handel & E – Commerce, Vol. 10, No. 7-8/2004., pp. 1 – 11, prema: http://www.handelsverband.at/hvmagazin/hvmagazin.htm (15. 04. 2005.)
4. Gavranović, A.: Hrvatska maloprodaja u sudaru s divovima, Privredni vjesnik, Vol. 52, Br. 3393 od 4. travnja 2005., str. 12 – 13
5. http://www.gfk.hr/press/topten.htm (23.11. 2004)
6. xxx Begriffe im zentralen Glossar, Fraunhofer Istitut fabrikbetrieb- und -automatisierung , prema: http://www.iff.fraunhofer.de/de/glossar/glossare.php?tetter=H (15.04.2005.)
7. xxx Künftig steigende Logistikkosten, Bundesvereinigung Logistik, 22.10. 2004., prema: http://www.mylogistics.net/de/news/themen/key/news206662/jsp )13.04.2004.)
8. Pfohl, H. Ch.: Logistiksysteme, VI neuarbeitete und aktualisierte Auflage, Berlin u.a., 2000.
9. Staube, F: e –Logistik, Ganzheitliches Logistikmanagement, Springer Verlag, Berlin et al. 2004.
10. Weber, J.: Logistik- und Supply Chain Controlling, V akrualisierte und völlig überarbeitete Auflage, Schäffer-Poeschel Verlag, Stuttgart, 2002.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|