|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
prof.dr.sc. Nikola Knego
|
|
|
|
|
UVOD
Izuzetno detaljno smo, u jednom od tekstova, obradili problematiku značaja nabavne funkcije u poslovanju trgovinskih poduzeća. Naše istraživanje potvrdilo je značaj spomenute poslovne funkcije činjenicom da je nešto više od 4/5 cijene (napomena: bez PDV-a) u hrvatskoj distributivnoj trgovini bilo određeno funkcijom nabave. Nabavna vrijednost trgovačke robe dosegla je u strukturi prometa hrvatske distributivne trgovine 81,3% u 2000.godini. To je ključna stavka u strukturi prometa trgovinskih poduzeća. Preostalih 18,7% u strukturi prometa hrvatske distributivne trgovine predstavljalo je razliku u cijeni koja služi za pokriće troškova poslovanja i ostvarenje dobiti.
Neki kupci, prvenstveno oni u maloprodaji, imaju predodžbu da utrženi iznos predstavlja kako kažu zaradu trgovca s osjećajem vjerovanja da je to ono što njemu ostaje u ukupnom iznosu. Stvarnost je drastično drugačija te ćemo na nekoliko konkretnih primjera dati detaljniju strukturu realiziranog prometa ili prihoda po osnovu prodaje trgovačke robe.
MOGUĆE SNIŽENJE TROŠKOVA NABAVE TRGOVAČKE ROBE
Poslovni imperativ u poslovanju trgovačkih poduzeća na hrvatskom tržištu je sniženje troškova nabave trgovačke robe. Troškovi nabave trgovačke robe određuju više od 4/5 izlazne trgovčeve cijene. Oni u značajnoj mjeri ograničavaju manevarski prostor u vođenju politike cijena trgovinskog poduzeća. Spomenuto je izuzetno bitno u okolnostima sve snažnije međusobne konkurencije trgovinskih poduzeća i dostignute razine kupovne moći hrvatskog stanovništva. Spomenuto se može potkrijepiti činjenicama: a) pojačane internacionalizacije hrvatske trgovine kroz dolazak inozemnih trgovinskih lanaca na hrvatsko tržište i b) istraživanja pokazuju da je cijena ključni element u općem pristupu odabira kako prodavaonice tako i trgovačke robe koju kupac kupuje. Spomenutom bi se mogla dodati i činjenica o izuzetno nepovoljnoj prostornoj konfiguraciji Republike Hrvatske koja ima utjecaja na troškove nabavljanja trgovačke robe.
Troškove nabave trgovačke robe moguće je smanjiti koristeći neki od pristupa koje navodimo u poslovanju trgovinskih poduzeća ili kombiniranjem više njih istovremeno:
|
a) Značajnije reduciranje uporabe skladišnih kapaciteta
Suvremeno poslovanje koje je podržano kvalitetnim organizacijskim i poslovnim rješenjima poznaje situacije u kojima se poslovanje može uspješno odvijati bez potrebe angažiranja skladišnih kapaciteta ili uz njihovo značajno reduciranje. To je moguće uvijek kada trgovinska organizacija nabavlja za poznatog kupca. Tada se mogu zaobići skladišni kapaciteti trgovinske organizacije, a trgovačka roba se može direktno dostavljati sa skladišta ili proizvodnog kapaciteta trgovinskog dobavljača na adresu i skladište njihovog kupca. Takav način poslovanja nije rijetkost u poslovanju trgovinskih poduzeća koja se bave trgovinom na veliko. Trgovina na veliko je jedna od karika u distributivnom lancu na koju se naslanja trgovina na malo. Funkcije obaju karika je nužno obaviti bez obzira u kakvom organizacijskom obliku to bilo. Svako racionalnije obavljanje funkcija trgovine na veliko stvara pretpostavke za niže nabavne cijene trgovini na malo.
Suvremena trgovina na malo temelji se na krupnim maloprodajnim kapacitetima mnogo filijalnog tipa koji najčešće uspostavljaju direktne poslovne odnose s dobavljačima zaobilazeći trgovinu na veliko. Poslovanje se temelji na prednostima koje proizlaze iz koncentriranih nabavki.
Neki suvremeni prodajni kapaciteti objedinjuju funkcije trgovine na veliko i trgovine na malo i zahvaljujući njihovoj veličini predstavljaju istovremeno i svojevrsne skladišne kapacitete u koje se trgovačka roba doprema direktno od njihova dobavljača.
b) Nabavljanje trgovačke robe po metodi "just in time"
"Just in time" je jedna od management metoda koja je u funkciji upravljanja ukupnom kvalitetom, a u našem slučaju kvalitetom nabavljanja trgovačke robe (utjecaj na sniženje troškova držanja zaliha). Spomenuta metoda je izvorno razvijena i primijenjena u segmentu proizvodnog poduzeća (automobilska industrija). Primjerenija je za segment trgovine na veliko ili neke segmente robnih asortimana u trgovini na malo u kojima je prodaju moguće organizirati na osnovu uzoraka i kataloga. Takva prodaja, tada, poprima sva obilježja koja ima prodaja za poznatog kupca.
c) Eliminiranje suvišnih posrednika u kanalu distribucije trgovačke robe
Management trgovačkog poduzeća mora težiti da u kreiranju i vođenju poslovne politike postavi za cilj eliminiranje svakog suvišnog posrednika i neposrednije približavanje izvornom dobavljaču. Način je to da se izbjegnu suvišni troškovi posredovanje i da se izbjegne tzv. "zidanje cijena" po metodu "troškovi plus" uz dodavanje zarade svakog sudionika u kanalu distribucije. Krajnju cijenu plaća kupac uz pretpostavku da zatečeni tržišni odnosi to omogućavaju.
|
d) Okrupnjavanje ili narastanje trgovinskih poduzeća
Narastanjem trgovinskih poduzeća stvaraju se pretpostavke za korištenje prednosti ekonomija obima u njihovu poslovanju. Trgovinska poduzeća povećavaju relativni udio u kontroli maloprodajnog tržišta i postaju snažniji poslovni partneri u odnosu na njihove dobavljače. U suvremenom poslovanju krupni trgovci su sve više u poziciji da proizvođačima (dobavljačima) diktiraju i nameću uvjete i pravila tržišne igre. Strategija koncentracije u trgovini je sve više prisutna. Sve manji broj snažnih trgovinskih lanaca kontrolira sve veći postotak trgovinskog prometa i to kako u veleprodaji tako i u maloprodaji. Prostori za tržišnu ekspanziju se nalaze na inozemnim tržištima. Time strategije internacionalizacije, regionalizacije i globalizacije dobivaju na značaju.
NEKI PRIMJERI FINANCIJSKE STRUKTURE OSTVARENOG PROMETA TRGOVINSKIH PODUZEĆA
Prihod po osnovu prodaje trgovačke robe je dominantna stavka ukupnog prihoda svakog trgovinskog poduzeća. Praksa potvrđuje da se u suvremenom maloprodajnom poslovanju sve više stavlja naglasak na širenje lepeze raznovrsnih usluga koje prethode prodaji, koje se odvijaju usporedo s prodajom ili spadaju u kategoriju post prodajnih usluga. Takve usluge povećavaju udio u strukturi ostvarenih prihoda trgovinskih poduzeća i značajan su činilac utjecaja na konkurentsku poziciju trgovinskog poduzeća.
Struktura prihoda
Dajemo neke elemente financijske strukture ostvarenog prometa svjetski vodećeg trgovinskog poduzeća kakvo je Wal-Mart. Ono je ne samo vodeće svjetsko trgovinsko poduzeće prema kriteriju ostvarenog prihoda već je i jedino poduzeće iz uslužnog sektora među deset vodećih poduzeća u svijetu rangiranih prema istom kriteriju.
|
Nabavna vrijednost trgovačke robe u strukturi prometa
Značaj nabavne vrijednosti trgovačke robe u strukturi trgovinskog prometa može se potvrditi na primjeru Wal-Marta.
Udio nabavne vrijednosti trgovačke robe u neto prodaji se približio iznosu od 78% u 2002.godini da bi u naredne dvije godine pokazivao tendenciju laganog pada. Tako bi prema procjeni udio nabavne vrijednosti trgovačke robe u neto prodaji, za proteklu godinu, bio 77,54%. Smanjenje je to od 0,44%. Nije zanemarivo jer je riječ o gigantskoj trgovinskoj tvrtki i zakonu velikih brojeva. Ušteda je to u odnosu na projiciranu vrijednost neto prodaje od 1,128 milijardi $.
Neto prodaja je kategorija koja se izvodi iz vrijednosti bruto prodaje. Bruto prodaja trgovinskog poduzeća predstavlja ukupnu vrijednost prodane trgovačke robe. Kako bi se stvorile predpostavke za jačanje psihološke stabilnosti kupca pri odluci o kupnji to mu se omogućava da u određenom roku može izvršiti povrat kupljenog uz povrat uplaćenog. Još jedan uvijet koji je nužno zadovoljiti je da je kupljeni proizvod u orginalnom pakiranju. Spomenuto prakticiraju i trgovci na hrvatskom maloprodajnom tržištu. Jedan od njih (Baumax) napominje kupcima da im prilikom građenja ne treba nedostajati materijala. Kupite više, a ako vam preostane možete unutar četiri tjedna tzo vratiti ako je u orginalnom pakiranju. To vrijedi i za ostale asortimane. Najčešći izuzetci od spomenutog su trgovački asortimani kakvi su: cvijeće, hrana i donje rublje.
Ako se od vrijednosti bruto prodaje oduzmu povrati i popusti na kupljenu trgovačku robu tada se dobije neto vrijednost prodaje.
Struktura neto prodaje
Neto vrijednost prodaje trgovačke robe sastoji se iz dva dijela. To su nabavna vrijednost i razlika u cijeni. Razlika u cijeni je u funkciji pokrića troškova poslovanja i ostvarenja dobiti. Odnos troškova poslovanja i bruto profita u razlici u cijeni je na primjeru Wal-Marta bio 3:1..
|
Neto dobit je za svaku pojedinačno navedenu godinu ili za jedanaestogodišnji prosjek veoma rijetko prelazila 3,5% od vrijednosti neto prodaje. Udio neto dobiti u neto prodaji je na razini jedanaestogodišnjeg prosjeka bila 3,37%.
Bruto profit je, u zadnje tri godine navedenog vremenskog intervala, bila ispod 6%. Njezin udio u neto vrijednosti prodaje bio je 5,6% u 2002.godini, 5,7% u 2003.godini i 5,8% (procjena) u 2004.godini.
Usporedbe radi navodimo podatke i za neka druga trgovinska poduzeća koja su s aspekta njihove veličine teško usporediva. Ovo radimo samo iz razloga da potvrdimo izuzetno nizak udio dobiti u strukturi trgovinskog prometa kako bi štošta mnogima postalo jasnije.
Primjer 1:
Naša analiza dostupnih podataka o poslovanju Mercator grupe pokazuje da profit Grupe u prihodu za analiziranih sedam godina sudjeluje sa 2,6%. Pojedinačno po pojedinim godinama taj se udio kretao od 2,2 do 3,5%
Primjer 2:
Napomenut ćemo da je prema javno dostupnim podacima (www.konzum.hr) operativna dobit Konzuma bila na razini 2,02% u 2003.godini. To je godinu dana ranije bilo ispod 2%.
Primjer 3:
Naša analiza 37 najvećih poduzeća iz segmenta trgovine na malo u Europskoj uniji rangiranih prema visini ostvarenog prometa potvrđuje spomenuto. Udio dobiti u prometu bio je na razini uzorka ispod 3% (2,3%). Spomenuto se odnosilo na rezultate 1994.godine. Naša obrada podataka sadržanih u izvoru: European Commission, The Single Market Review-Impact on Services Distribution, London, 1997, str.60.
|
Ključni organizacijski segmenti prodaje Wal-Marta
Tri su ključna organizacijska segmenta njegove prodaje. To su: a) prodaja preko prodavaonica u tuzemstvu; b) klupska prodaja i c) međunarodna prodaja. Procjenjuje se da će za proteklu godinu udio prihoda od međunarodne prodaje doseći 18,5% od vrijednosti neto prodaje. To je jedan od nekoliko mogućih pokazatelja dostignute razine internacionalizacije poslovanja. Mogli bi spomenuti pokazatelje kakvi su udio vrijednosti imovine u inozemnom poslovanju u odnosu na njezinu ukupnu vrijednost i udio zaposlenih u inozemnom poslovanju u odnosu na ukupan broj zaposlenih.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Detaljnija analiza nekih ključnih elemenata poslovnog rezultata, na primjerima navedenih trgovinskih poduzeća, omogućava potpunije poimanje poslovnog rezultata trgovinskih poduzeća. To se posebno odnosi na element poslovnog rezultata kakva je dobit. Njezin udio u strukturi neto prometa samo potvrđuje potrebu okrupnjavanja trgovinskih poduzeća.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|