|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
prof.dr.sc. Nikola Knego
|
|
|
|
|
UVOD
Jedno od ključnih obilježja suvremene maloprodaje je intenzivno prisustvo procesa koncentracije koji za posljedicu ima smanjenje broja trgovinskih poduzeća i broja prodavaonica uz istovremeni rast mase prodajne površine. Poslovne jedinice u maloprodaji postaju sve veće čime se stvara nužna pretpostavka za uvođenje najsuvremenijih prodajnih tehnologija. Posljedica procesa koncentracije u maloprodaji je i činjenica da sve manji broj vodećih trgovinskih poduzeća kontrolira sve veći postotak maloprodajnog prometa. Bitka za tržište i kupca postaje sve zaoštrenija. Spomenuto je posebno naglašeno u segmentu mješovitog i prehrambenog robnog asortimana. Posebno su pogođeni trgovci mješovitog robnog asortimana na malo koji se prodaje u prodavaonicama do 100 četvornih metara. Najčešće su to trgovci iz susjedstva koje svrstavamo u kategoriju malih, nezavisnih i neudruženih trgovaca. Perspektiva im je u uvjetima ubrzane koncentracije i internacionalizacije suvremene maloprodaje upitna. Dobar dio njih nije u mogućnosti da se odupre konkurenciji velikih i uspješnijih trgovaca. Veliki trgovci anticipiraju opasnosti koje im prijete od nastupa drugih velikih, posebno inozemnih trgovaca na istim maloprodajnim tržištima. Stoga su udruživanja i međusobna poslovna povezivanja u funkciji okrupnjavanja i postizanja poslovnih prednosti u odnosu na konkurenciju nužna. Maloprodajni savezi su jedna od mogućnosti.
|
USITNJENOST MALOPRODAJNE STRUKTURE
Hrvatski primjer
Potreba za poslovnim povezivanjem i okrupnjavanjem trgovinskih poduzeća je to izraženija što je maloprodajna struktura usitnjenija. Maloprodajna struktura Republike Hrvatske je primjer izuzetne usitnjenosti. Isto vrijedi za ukupnu distributivnu trgovinu na hrvatskom tržištu. Prosječni podaci dozvoljavaju konstataciju o izrazitoj mikro (prosječno do deset zaposlenih po poduzeću ili obrtu) strukturiranosti ukupne hrvatske distributivne trgovine kako u segmentu poduzeća tako i u segmentu obrta.
|
Okrupnjavanje je u funkciji postizanja mogućih poslovnih prednosti (primjer: porast pregovaračke snage i jačanje pregovaračke pozicije u odnosu prema dobavljačima, postizanje povoljnijih uvjeta nabavljanja, jačanje tržišne pozicije u odnosu na domaće i inozemne konkurente). Postizanje poslovnih prednosti u funkciji je poslovne vitalnosti. Poslovna vitalnost stvara pretpostavke za uspješno poslovanje i duže trajanje tvrtke.
Talijanski primjer
Uvodnu konstataciju možemo potkrijepiti primjerom talijanske trgovine na malo u segmentu mješovitog trgovinskog asortimana. Vidljivo je da se ukupan broj prodavaonica mješovitom robom smanjio, u petogodišnjem razdoblju 1998-2003, za 19,8 tisuća ili za 16,2% u odnosu na početno razdoblje. Mišljenja smo da je primjer ilustrativan premda intenziteti tih promjena u nekim drugim razvijenim europskim zemljama mogu biti još naglašeniji. Pravilo je da je stupanj koncentracije trgovine sudbinski povezan sa stupnjem koncentracije ukupnog gospodarstva. Gospodarstva u kojima je izrazita koncentracija, što se općenito ogleda u sve manjem broju poduzeća koja kontroliraju sve veći postotak ukupnog poslovnog rezultata, u pravilu imaju i veći stupanj koncentracije trgovine i njezinog segmenta kakav je trgovina na malo.
|
Smanjivanje ukupnog broja prodavaonica posljedica je bržeg smanjivanja prodavaonica manjih površina, kakve su tradicionalne prodavaonice mješovitom robom prodajnih površina manjih od stotinu četvornih metara i supereta u odnosu na intenzitet porasta krupnijih prodavaonica (hipermarketi, veliki supermarketi i mali supermarketi).
Koncentracija i okrupnjavanje maloprodajnih poduzeća
Koncentracija je posljedica okrupnjavanja maloprodajnih poduzeća. Velika poduzeća, a posebno ona gigantskih razmjera ostvaruju prednosti koje proizlaze iz prednosti ekonomije obima. Posebno bi istaknuli prednosti u segmentu realizacije nabavne funkcije. Racionalnije obavljanje nabavne funkcije je najčešće ono što potiče trgovinska poduzeća na međusobno povezivanje odnosno njihovo okrupnjavanje.
Cilj je biti veći, postati uspješniji. Različite strategije su u funkciji rasta trgovinskih poduzeća. Navodimo neke od njih. Strategija organskog rasta je jedna od njih za koju se potpora nalazi u poslovnom rezultatu trgovinske tvrtke. Kvaliteta poslovnog rezultata diktira tempo rasta trgovinske tvrtke.
Osim strategije organskog rasta moguća je i strategija akvizicije koja u svojoj suštini znači stjecanje kupovanjem. Akvizicije mogu biti djelomične i potpune.
Nužno je spomenuti strategije zajedničkog ulaganja i uključivanje u poslovne sustave po osnovu franchise. Svaka od spomenutih strategija omogućava izbor različitih intenziteta kontrole posla i rizika koji nosi.
MALOPRODAJNI SAVEZI
Maloprodajni savezi prema T. Robinson i C. M. Clarke-Hill "nisu novi fenomen u Europi…" Oni su prisutni u europskoj maloprodajnoj strukturi niz godina i najčešće se javljaju u obliku nacionalnih klubova čija je ključna uloga kupovanje odnosno nabavljanje. Smisao je da se formiranjem kluba uveća kupovina i time postigne prednost u odnosu na manje pojedinačne kupovine odnosno nabavke. Spomenuti klubovi su nacionalnog karaktera jer im članstvo čine trgovci sa sjedištem u istoj zemlji. Prema, istim autorima, maloprodajni savezi s međunarodnim obilježjima, pojavili su se na europskom maloprodajnom tržištu, u segmentu mješovitog trgovačkog asortimana, sredinom i krajem 80-tih godina prošlog stoljeća.
Kriteriji za razvrstavanje maloprodajnih saveza mogu biti:
a) članice saveza;
b) stupanj povjeravanja poslova i
c) stupanj infrastrukturne povezanosti članica u savezu.
Maloprodajni savezi prema članicama mogu biti: nacionalni i međunarodni. Nacionalni maloprodajni savezi su oni čije je ukupno članstvo iz jedne zemlje. U okolnostima ubrzane internacionalizacije suvremene maloprodaje tome se može pristupati i nešto ekstenzivnije. Tako je moguće da se u nacionalnim maloprodajnim savezima nalaze i inozemni trgovci koji su svoje poslovanje prenijeli na tržište konkretne zemlje i nalaze se u registru trgovinskih tvrtki te zemlje. Međunarodni maloprodajni savezi imaju članice iz više zemalja.
|
|
Robinson i Clarke-Hill razlikuju pojavne oblike maloprodajnih saveza i prema stupnju povjeravanja poslova odnosno obveza koje savez preuzima te infrastrukturnoj povezanosti članica u savezu. Ovo potonje se odnosi na ustrojstvo uprave i realiziranje administrativne funkcije maloprodajnog saveza. Odnosi članica prema savezu mogu biti: labavi, umjereni i čvrsti.
|
Petnaest vodećih maloprodajnih saveza i trgovinskih tvrtki kontroliralo je ¾ trgovinskog prometa. Spomenuto samo potvrđuje potrebu da se bude član takvih asocijacija.
Ključne koristi od članstva u maloprodajnim savezima
Istaknuli smo da su mogući različiti pojavni oblici maloprodajnih saveza. Jasno su navedeni kriteriji njihovoga razlikovanja. Svaki pojavni oblik maloprodajnog saveza omogućava postizanje nekih prednosti svojim članicama. Članstvo u savezu je dobrovoljno i zasnovano na interesnoj osnovi. Moguće je istovremeno biti u više saveza. U savez se dobrovoljno ulazi, ali i izlazi.
Članice trgovinskih saveza imaju snažniji glas na trgovinskoj i političkoj sceni. Često postižu neke kratkoročne prednosti i utječu na jačanje njihove kupovne (nabavne) snage odnosnomoći. Savezi omogućavaju brži, lakši i učinkovitiji transfer prodajne tehnologije, oblika prodaje, poslovnog imagea i drugog. Savezi mogu pomoći i biti od koristi za članice u nabavkama proizvoda koji su teško ili teže dostupni te se nalaze na specifičnim područjima moguće dobave. Isto tako mogu pomoći u ovladavanju i poboljšanju promidžbenih, tehnoloških i drugih vještina njihovih članica.
Neki od pojavnih oblika maloprodajnih saveza mogu doprinositi ubrzavanju procesa internacionalizacije trgovine na malo u pojedinim segmentima europskog ili svjetskog tržišta. To se odnosi prvenstveno na pojavne oblike međusobnog povezivanja trgovinskih poduzeća kakvi su: zajednička ulaganja, djelomične i potpune akvizicije.
Neki od oblika maloprodajnih saveza mogu biti u funkciji zaštite članica od preuzimanja, ali i njihove zaštite od tržišnih ulazaka drugih.
PRIMJERI POVEZIVANJA U HRVATSKOJ TRGOVINI
Tržišna pozicija malih, nezavisnih i neudruženih trgovaca je krajnje upitna. Uvijek će ih biti, ali će se njihov udio u maloprodajnim strukturama smanjivati i to sporije u broju, a brže u njihovom doprinosu ukupnom trgovinskom rezultatu (udio u maloprodajnom prometu i broju zaposlenih). Nužno je njihovo međusobno povezivanje na interesnoj osnovi i stvaranje udruženja nezavisnih malih trgovaca.
Spomenuto vrijedi i za srednje velike trgovce na hrvatskom maloprodajnom tržištu. Mišljenja smo da tu nema izuzetaka i da veliki mogu udruživanjem u saveze postati još veći te koristiti poslovne prednosti koje iz toga proizlaze. Iskustva su to razvijenog europskog maloprodajnog tržišta i vodećih europskih trgovaca.
Na hrvatskom maloprodajnom tržištu proces povezivanja i stvaranja poslovnih asocijacija u segmentu trgovine otpočeo je sa značajnom vremenskom odgodom i usporeno. Prošlo je više od decenije od stvaranja samostalne hrvatske države i pojave prve asocijacije manjih i srednje velikih trgovinskih tvrtki.
Dajemo četiri primjera prema vremenskom redoslijedu njihova nastajanja.
|
Primjer 1:
CBA Hrvatska
Model udruživanja manjih i srednje velikih trgovinskih poduzeća koji je operacionaliziran krajem 2001.godine. Udruženo je 11 trgovinskih poduzeća koja su locirana diljem Hrvatske. Međusobnim povezivanjem postali su respektabilan činitelj na hrvatskoj trgovinskoj sceni.
Model je prvotno realiziran u Mađarskoj kao CBA Mađarske. U vlasništvu je malih trgovaca i imao je pozicije vodećeg mađarskog trgovačkog lanca asortimana trgovačke robe široke potrošnje.
Težišna aktivnost usmjerena je na postizanje prednosti koje proizlaze iz prednosti koncentriranog nabavljanja za njihove članice.
Pokazuju interes za internacionaliziranje poslovnih aktivnosti. Prenose model na BiH tržište i pružaju svojevrsni know-how te nastoje još više proširiti zajedničku osnovu nabavljanja trgovačke robe.
Primjer 2:
Ultra grupa
Početno ju je činilo osam trgovinskih tvrtki. Temeljni razlog međusobnog poslovnog povezivanja je stjecanje osnova za racionalnije obavljanje nabavne funkcije. Grupa bi trebala doprinositi jačanju tržišne pozicije njezinih članica. Nije zanemarivo niti stvaranje pretpostavki za rast i razvoj grupe.
Jačanje poslovne svijesti o potrebi povezivanja koje je u funkciji poslovnog okrupnjavanja i postizanje poslovnih prednosti koje iz toga proizlaze rezultiralo je značajnim proširenjem grupe i stvaranjem nove asocijacije udruženih trgovaca.
Integracijskim procesom spojene su Ultra grupa, Uni-gros i bjelovarski trgovinski lanac PPK. Naziv nove grupacije je Ultra gros, a utemeljena je krajem 2004.godine. Ovu grupaciju danas čini 18 članica. Procjenjuje se da je tržišni udio ove grupe 7-9% hrvatskog tržišta.
Primjer 3:
Velpro
Predstavljen je kao partner za profesionalce koji je nastao na bogatom trgovinskom iskustvu Konzuma, a usmjeren je na zadovoljenje potreba malih i srednjih poduzetnika te velikih kompanija. Njegova trenutna poslovna struktura temelji se na 11 veleprodajnih centara. Sredinom prošle godine napravljen je novi kvalitetni iskorak kroz internacionaliziranje poslovanja. To se postiglo otvaranjem Velpro cash & carry prodajnog centra na tržištu BiH u Sarajevu.
Primjer 4:
Narodni trgovački lanac (NTL)
Lanac je nastao udruživanjem četiriju trgovinskih tvrtki u 2004.godini. To su: Kerum, Plodine, Tommy i Presoflex. Udruživanje je u funkciji opstanka i jačanja tržišne pozicije. Tržišni udio ovog trgovačkog lanca procijenjen je na oko 12%. Očekuje se porast prihoda za 30% svake godine do 2007.
|
ZAKLJUČAK
Usitnjena maloprodajna struktura nije nikakva garancija tržišnog opstanka trgovinskih poduzeća koji tvore takvu maloprodajnu strukturu. Procesi koncentracije i internacionalizacije ključni su procesi koji se odvijaju u suvremenoj europskoj maloprodaji. Ti procesi za posljedicu imaju smanjivanje broja prodavaonica i broja trgovinskih poduzeća uz istovremeno narastanje mase prodajne površine i porasta prosječne površine poslovnih jedinica kakve su u maloprodaji prodavaonice.
Narastanje prosječnih prodajnih površina u funkciji je stvaranja pretpostavki za uvođenje najsuvremenijih prodajnih tehnologija. Internacionalizacija doprinosi zaoštravanju konkurentskih odnosa na maloprodajnom tržištu.
Hrvatska maloprodajna struktura je izraziti primjer usitnjenosti. Okrupnjavanje se postiže različitim strategijama. Jedna od mogućnosti koju prakticiraju trgovinska poduzeća u Europi je stvaranje, odnosno udruživanje u maloprodajna udruženja. Brojne su prednosti koje se mogu postići članstvom u nekom od takvih udruženja ili saveza. Različite su tipologije maloprodajnih saveza pa i prednosti koje se mogu postići članstvom u nekom od maloprodajnih saveza.
Procesi povezivanja i stvaranja udruženja na hrvatskoj maloprodajnoj sceni krenuli su sa značajnom vremenskom odgodom i usporeno. Danas smo svjedoci da se prepoznaju poslovne prednosti koje takvi savezi mogu donijeti i da se osjeća opasnost od snažnije inozemne konkurencije. Posljedica spomenutog su savezi koji doprinose okrupnjavanju hrvatske maloprodajne strukture.
Upotrijebljeni izvori:
1. Grupa autora: International Retailing-Trends and Strategies, Pitman Publishing, London, 1995.
2. T.Robinson-C.M.Clarke-Hill: International Alliances in European Retailing, u istom izvoru kao pod 1, str.133-150.
3. http://www.just-food.com/store/samples/igd_european%20grocery%20retailing%202004-sample.pdf i naša obrada.
4. http://www.europa.eu.int/comm/competition/publications/studies /bpifrs/appendices.pdf
5. http://www.dnevnik.com.hr/index.php?article=5869
6. http://www.dnevnik.com.hr/print.php?id=540
7. http://www.cba-zg.hr
8. http://www.cba-zg.hr/onama.html
9. http://www.cba-zg.hr/clanice.html
10. http://www.velpro.com.hr/misija.html
11. http://www.dnevnik.com.hr/index.php?article=744
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|