22.04.2008.
HGK: Udio deficita tekućeg računa platne bilance povećan na 8,6 posto BDP-a
Rast deficita tekućih transakcija platne bilance bilježi se treću godinu zaredom
Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske prošle je godine porastao za 19,1 posto ili za 514 milijuna eura u odnosu na godinu prije dosegnuvši iznos od rekordne 3,2 milijarde eura, a njegov udio u BDP-u porastao je na 8,6 posto.
Rast deficita tekućih transakcija platne bilance bilježi se treću godinu zaredom.
Značajno nadmašivši rast BDP-a, udio deficita tekućeg računa u BDP-u povećan je za 0,7 strukturnih bodova, na 8,6 posto, što je najviša razina od 2002. godine, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore pozivajući se na preliminarne podatke Hrvatske narodne banke.
Takva su kretanja prije svega uvjetovana nastavkom nepovoljnih odnosa u robnoj razmjeni, koji se sve slabije neutraliziraju ostvarenjima u razmjeni usluga Hrvatske sa inozemstvom.
Tako je suficitom na računu usluga pokriveno tek 67 posto robnog deficita, najmanje od 2002. godine, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
Hrvatska je lani izvezla roba u vrijednosti od 9,2 milijarde eura, dok je vrijednost uvezene robe bila dvostruko viša i iznosila je 18,6 milijardi eura, što je povećalo robni deficit za više od milijardu eura ili za 13,1 posto na rekordnu razinu od 9,4 milijardi eura.
Prema preliminarnim podacima HNB-a, suficit na računu usluga ostvaren u iznosu od 6,3 milijarde eura veći je za 10,7 posto ili za 609,5 milijuna eura nego u 2006.
Pritom je suficit od putovanja (turizma) ostvaren u iznosu nešto većem od 6 milijardi eura, što je za 325 milijuna eura ili 5,7 posto više nego u 2006. To je praktički stagnirajuća stopa rasta budući je u 2006. godini iznosila 5,8 posto
Na računu dohotka deficit od 1,1 milijarde eura je za 2,3 posto manji nego u godini prije, dok je suficit na računu tekućih transfera od 1,04 milijarde eura manji za 5,5 posto. Deficit tekućeg računa je u potpunosti bio pokriven neto priljevom sredstava na osnovi izravnih ulaganja (3,4 milijardi eura), što nije zabilježeno od 2001.
Analitičari HKG ističu da je to izuzetno povoljna činjenica, no primjećuju da ju kvari vrlo nepovoljna struktura izravnih ulaganja koja su bila velikim dijelom posljedica dokapitalizacije financijskog sektora i koja će se teško u istoj mjeri ponoviti.
No, na osnovi inozemnih ulaganja je u Hrvatsku priteklo rekordnih 3,6 milijardi eura te je njihov udio u BDP-u dosegao isto tako rekordnih 9,7 posto. (H)
|
|
 |
|